Bosna i Hercegovina danas raspolaže s oko 60 posto površine pod šumom. Na postojećoj sirovinskoj osnovi razvila se snažna drvna industrija koja proizvodi širok asortiman proizvoda, izvozno orijentisan i jedina je grana privrede Bosne i Hercegovine koja ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni.
Zaposleni zadovoljni, njih trenutno više od 25.000, a potrebno ih je još.
Od 1.500 kompanija u drvnoj industriji s područja Bosne i Hercegovine većina je izvozno orijentisana. Uz metalsku, ova industrija već tradicionalno predstavlja stub domaće privrede.
U ZDK-u svakodnevno se bilježi porast broja kompanija koje se okreću ka finalnom proizvodu za koji kupca traže u zemljama EU. Među njima je i firma iz Žepča čiji izvoz danas čini čak 90 posto i svakodnevno su u potrazi za novom radnom snagom, izvještava Federalna televizija.
– Država bi trebala malo više razmisliti o srednjim školama, fakultetima i podsticajima slanjem usposlenika na edukaciju ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Njemačku, Italiju pogotovo – kaže Ivica Đuzel, vlasnik privatne drvoprerađivačke kompanije.
U prva tri mjeseca ove godine rast izvoza u ZDK-u je preko 11%. Međutim, sam izvoz ovisi o više faktora na koje je neophodno djelovati na vrijeme, zbog čega Vanjskotrgovinska komora radi na umrežavanju domaćih sa stranim kompanijama.
– Ono što je drvoprerađivačkoj industriji u Bosni i Hercegovini trenutno potrebno je diverzifikacija tržišta, budući da velikim dijelom ovisimo o njemačkom tržištu na kojem je potražnja usljed ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini pala i do 30% – navode iz VTK-a.
– Zbog promjene stila očekujemo da će tu biti pad, ali očekujemo rast u proiozvodnji tapiciranog namještaja u ZDK-u. Mislimo da će to u konačnici biti izbalansirano – navodi Samir Šibonjić, ministar privrede ZDK-a.
Najveći problemi drvoprerađivača nalaze se unutar same zemlje kao što je dugo najavljivano smanjenje na opterećenje plata, ali je neophodno i potaći firme koje će proizvoditi proizvode s većom dodanom vrijednosti.
– Zašto bismo prodali dasku u Njemačku, od koje će neko napraviti stolicu i staviti u dnevni boravak, ako mu mi možemo napraviti stolicu i povećati samu vrijednost proizvoda – naglašava Đuzel.
– Smatramo da i u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) ima ekonomsku opravdanost sa ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni ciklus u drvoprerađivačkoj industriji te očuvanje konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta – ističu iz VTK-a.
Bosna i Hercegovina se danas nalazi u vrhu ljestvice drvoprerađivačkih zemalja, a kako bi se dodatno ojačao izvoz, a samim tim i domaća privreda, višegodišnji zahtjev članica Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK/STK je da upravo proizvođači finalnih i polufinalnih proizvoda imaju prednost.
