Ključ za suzbijanje sive ekonomije i izgradnju uređenog tržišta duvanskih i nikotinskih proizvoda leži u otvorenom dijalogu između države i privrede – zaključak je panela „Održivo tržište bez sive zone“, održanom u okviru Jahorina ekonomskog foruma.
“Moramo razgovarati. Ako ne budemo razgovarali imati ćemo manje javne prihode”, rekao je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.
Regulacija novih nikotinskih proizvoda
Ministar je naglasio da je regulacija tržišta, posebno novih nikotinskih proizvoda, neophodna kako bi se jasno znalo šta se i u kojim količinama uvozi. Također je istakao da se u dijalogu između države i privrede mora pronaći zajednička tačka, a ona mora biti očuvanje javnog zdravlja.
Lorand Szabo, generalni direktor kompanije Philip Morris International (PMI) za Bosnu i Hercegovinu je rekao da se tržište duvanskih proizvoda ubrzano mijenja i složio se da regulativa mora pratiti te promjene, posebno kada je riječ o novim duvanskim i nikotinskim proizvodima koji postaju sve značajniji segment industrije.
„Alternativni nikotinski proizvodi su bolja opcija od cigareta i prelazak na njih značajno doprinosi javnom zdravlju. Ali problem je što od tri kategorije novih nikotinskih proizvoda, zakonodavni i akcizni okvir postoji samo za jednu – uređaje za zagrijavanje duvana. Druge dvije – elektronske cigarete i nikotinske vrećice – ili nisu uopšte regulisane ili nemaju akcizno opterećenje. Zato ih je neophodno regulisati, ali uz prepoznavanje razlika između proizvoda i omogućavanje diferenciranog pristupa u skladu sa stepenom rizika koji nose“, rekao je Szabo.
Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku Adria u kompaniji British American Tobacco (BAT), istakao je da bi novi nikotinski proizvodi trebalo da imaju i odgovarajuće akcizno opterećenje i regulaciju koja podrazumijeva kontrolu i nadzor, „jer ćemo se time mi kao legalna industrija odvojiti od onih koji proizvode i prodaju krivotvorene proizvode“.
Kao primjer dobre prakse, Lorand Szabo je istakao region, a prije svega Srbiju, koja je pravovremeno regulisala nove kategorije proizvoda poput elektronskih cigareta, nikotinskih vrećica i grijanih duvanskih proizvoda. Takav pristup obezbjeđuje veću predvidivost, bolju kontrolu tržišta i konkretne fiskalne rezultate – samo od akciza na tečnosti za elektronske cigarete prošle godine ostvareno je više od 50 miliona eura prihoda.
Kako smanjiti ilegalno tržište
U Bosni i Hercegovini je ostvaren značajan napredak u borbi protiv sive ekonomije, ali ilegalno tržište duvanskih proizvoda i dalje čini 25 posto tržišta, što predstavlja ozbiljan gubitak za državu.
Govoreći o načinima za dalje smanjenje ilegalne trgovine, Szabo je istakao tri ključna pravca djelovanja. Prvi je nastavak snažnog sprovođenja propisa i jačanje kapaciteta nadležnih institucija, uz bolju koordinaciju i primjenu savremenih alata za kontrolu tržišta. Drugi je edukacija – kako potrošača, tako i šire javnosti – o posljedicama ilegalne trgovine, koja ne utiče samo na javne prihode, već i na fer tržišnu konkurenciju, bezbjednost potrošača i ukupnu ekonomsku stabilnost. Treći element je već pomenuti dijalog svih aktera „koji se mora voditi i van panela“.
Zaštita mladih kao apsolutni prioritet
Poseban segment na koji su se svi učesnici panela osvrnuli jeste zaštita mladih od upotrebe duvanskih i nikotinskih proizvoda. Lorand Szabo je istakao da u ovoj kategoriji ne smije postojati tolerancija – ona mora biti nulta. Predstavnici PMI-ja i BAT-a naglasili su da kao odgovorne kompanije poduzimaju sve mjere kako bi maloljetnicima spriječili pristup ovim proizvodima, ali i ukazali da na tržištu postoje neodgovorni akteri zbog kojih ovaj problem i dalje opstaje.
Ministar Amidžić je poručio da zakon mora postojati i jasno postavljati granice, ali da sam po sebi zakon nije dovoljan. Rješenje, kako je naglasio, mora doći iz društva – kroz kontinuiranu edukaciju i promjenu percepcije kod mladih. „Mladima se mora objasniti da nisi frajer ako koristiš, nego ako ne koristiš ove proizvode“, rekao je ministar.
Zaključujući panel, učesnici su naglasili da partnerstvo države i privrede nije opcija, već preduslov za stabilno i održivo tržište. Borba protiv sive ekonomije, efikasna regulacija novih proizvoda i zaštita maloljetnika mogu se postići samo kroz zajedničko djelovanje.