Rio Tinto je suočen sa samo lošim izborima dok pokušava da spasi 2,4 milijarde vrijedan projekat eksploatacije litijuma u Srbiji, nakon što su lideri te zemlje nakon protesta zaštitnika životne sredine prošle nedjelje otkazali posao.
Angloaustralijanska kompanija bi mogla tužiti vladu, što je korak koji će vjerovatno biti neuspješan i naljutiti Beograd, ili ići na kartu da će političari koji podržavaju iskopavanje pobijediti na parlamentarnim izborima u aprilu, što opet ne znači da će protivnici projekta utihnuti.
Rojters ističe da rudarski gigant nema puno iskustva kada su u pitanju ovakve situacije.
Izvori unutar Rio Tinta su za britansku agenciju kazali da mada su bili svjesni političkih tenzija u vezi sa projektom, odluka vlade o ukidanju je za njih bila iznenađenje zbog kojeg je kompanija sada primorana da traži strategiju za dalje postupanje.
U susret izborima, Beograd je obustavio projekat nakon masovnih protesta i time raspršio nade Rija da će postati jedan od deset najvećih proizvođača litijuma.
Kompanija, koja tvrdi da se uvijek povinovala srpskim zakonima, razmatra zakonske osnove za odluku.
Rio bi mogao tužiti srpsku vladu prema bilateralnom investicionom ugovoru između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva za kršenje uredbe o fer i ravnopravnom postupanju, ukoliko vlada nastavi po planu i ukine licencu bez valjanog razloga, kazali su za Rojters korporativni pravnici specijalizovani za međunarodnu trgovinu.
Međutim, malo je vjerovatno da bi neki arbitražni tribunal primorao srpsku vladu da obnovi licencu i da pritom dodijeli neku vrstu odštete Rio Tintu, budući da je odnos između dvije strane nepopravljiv, kazali su pravnici za britansku agenciju.
Kompanija je već potrošila 450 miliona dolara na studije izvodljivosti, navodi se u dokumentima.
Takođe je provela godine razvijajući tehnologije za ekonomično izvlačenje litijuma iz jadarita, minerala koji je do sada nađen samo u dolini rijeke Jadar. Prošle godine, kompanije je poslala pilot pogon za procesuiranje litijuma u četiri kontejnera opreme u Srbiju.
Projekat u Srbiji je trebalo da bude najveći evropski rudnik litijuma, sa proizvodnjom od 58 000 tona rafinisanog litijuma za baterije godišnje, što je dovoljno za napajanje milion električnih vozila.
U Argentini, Rio je prošlog mjeseca platio 825 miliona dolara kako bi kupio Rinkon litijumski projekat. Ovaj ugovor se oslanja na tehnologiju direktnog izvlačenja litijuma.
Ova tehnologija nikada nije funkcionisala u industrijskim razmjerima što znači da se Rio sada oslanja na neisprobani proces kao okosnicu svojih fabrika za proizvodnju litijuma.
Rojters ističe da bi u Srbiji, u najboljem slučaju za kompaniju, Rio Tinto mogao dobiti licencu nakon izbora u aprilu. Agencija međutim ističe da je podrška populističkoj vladajućoj koaliciji, na čelu sa Srpskom naprednom strankom (SNS), opala upravo zbog podrške projektu eksploatacije litijuma.
“U tom slučaju Rio Tinto bi morao da ponovo pregovara o uslovima licence sa vladom koja bi zahtijevala dodatne tantijeme ili nadoknade ili unapređenja u vezi sa pitanjima zaštite životne sredine”, kazao je jedan pravnik iz Londona specijalista za međunarodne sporove.
Lider protesta u Srbiji Aleksandar Jovanović, kazao je da će zelene grupe spriječiti svaku buduću vladu da pokuša da pregovara novi ugovor sa Rio Tintom nakon izbora.
“Svako ko pokuša to da uradi je lud”, kazao je on. “Cijela Srbija će izaći na ulice”.
Srbija nije jedina briga ove kompanije.
Rio čeka da apelacioni sud u Sjedinjenim Državama odluči hoće li dobiti pristup vladinom zemljištu u Arizoni koja im je potrebna da grade jedan od najvećih rudnika bakra na svijetu. Starosjedioci se protive transferu, tvrdeći da ta zemlja za njih ima vjerski i kulturološki značaj.
Okružni apelacioni sud u San Francisku je saslušanje održao prošlog oktobra i tada nagovijestio da podržava Rio Tinto. Odluka suda bi mogla biti izrečena ubrzo, navodi Rojters.
Nakon godina razgovora i nesuglasica sa vladom Mongolije, Rio je u decembru krenuo u ofanzivu šarmom kako bi pokrenuo projekat rudnika bakra i zlata i ponudio da će vladi otpisati dug od 2,3 milijarde dolara za njen udio u projektu.
Izvor: Vijesti.me
