Tokom krize nisu otpuštali: Dobit može izostati ali radnike ćemo sačuvati

0

Sarajevska kompanija Ećo Company jedna je od onih koja je tokom pandemije nastojala zaštititi radnike i sačuvati radna mjesta. Uprkos problemima u poslovanju koje je izazvala ekonomska kriza koja je prošle godine zahvatila i Bosnu i Hercegovinu, u ovoj kompaniji od početka do danas vodili su se jednom vizijom: neće biti otpuštanja, dobit može izostati ali posao i radnike ćemo sačuvati.

Na početku pandemije bilo je problema u proizvodnji. Mi dosta poslujemo s Italijom pa su se u martu i aprilu problemi na tom tržištu odmah prelili i na nas, i to je sve naravno uticalo na poslovanje firme. No, od samog početka odlučili smo da je najbitnije sačuvati zdravlje uposlenika, klijenata i ostalih sa kojima smo radili. Pokušali smo izgraditi dobru komunikaciju s klijentima, dobavljačima, kupcima. Napravili smo raspored poslova, uspostavili dobru organizaciju, napravili smo smjene i počeli upravljati krizom koja nas je snašla. Iako smo imali pad prodaje i prihoda, imali smo već dogovorene poslove s Njemačkom i Austrijom i na njima smo radili – kaže za BiznisInfo Suad Ećo, direktor i vlasnik kompanije.

Nijedan radnik u ovoj kompaniji nije otpušten a o otkazima se nije ni razmišljalo. Čak i onim radnicima kojima su istekli ugovori na određeno, ugovori su produženi.

– Naše opredjeljenje i komunikacija do zadnjeg dana su bili da neće biti nijednog otkaza. Ako budemo morali davati otkaze, onda ćemo to raspodijeliti finansijski na sve nas uposlenike da niko ne ostane bez primanja. Iako smo mjesec dana i mi bili zatvoreni, nije bilo otkaza ni kašnjenja ni smanjenja plata. Nije bilo ni prinudnih godišnjih odmora, uposleni su ih normalno koristili i bili plaćeni kao i inače. Iz ove perspektive rekao bih da smo prilično dobro upravljali krizom, da smo imali dobru komunikaciju s dobavljačima i s klijentima kojima smo na vrijeme najavljivali neke poteškoće. Kad analiziramo prošlu godinu, bez obzira na poteškoće koje smo imali, već u drugom dijelu godine smo čak vidjeli prilike i šanse za rast poslovanja na nekim tržištima i to smo i iskoristili – kaže nam Ećo.

Pomoć kompanijama i radnicima

Zahvaljujući dobrom upravljanju krizom, kompanija je osigurala stabilno poslovanje pa čak i rast broja uposlenih. Tako je počela i ova godina – rade na dogovorenim poslovima i nadaju se da je kriza iza njih.

Osim što se borio za očuvanje radnih mjesta u vlastitoj kompaniji, Ećo se kao član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH zalagao i za pomoć drugim kompanijama i radnicima.

– Na početku pandemije imao sam puno nastupa i poruka pri kojima ostajem i danas. Prvi sam zatražio bezuslovan moratorij za plaćanje kredita i za fizička lica i sve firme, i velike i male. Ako neko ima smanjenje prihoda 50 posto, kako će bez moratorija vratiti ratu kredita? I pad od 10 posto u poslovanju se osjeti a zamislite pad od 50 posto? Mi kao kompanija se nismo prijavljivali ni prošle godine za pomoć a ni ove kada je u pitanju Vlada Kantona Sarajevo, jer nismo imali veliki pad i ne treba nam pomoć. Ali ja sam želio da ukažem na problem s kojim se susreću male firme kojima je to jedini prihod i želio sam da pomoć dobiju baš oni koji su najviše ugroženi. Imate male firme gdje rade i muž i žena, žive od toga a biznis stao… U velikim firmama i biznisima ipak ima akumulranih sredstava koje im omogućavaju da prežive, a osim toga i komercijalne banke ih prate u poslovanju – kaže Ećo.

Njegov stav, kao i stav Udruženja poslodavaca jeste i da pomoć treba biti vezana za broj uposlenika jer je, kako kaže, nedopustivo da neka firma s 3 ili 4 radnika dobije pomoć od 700.000 KM a da istu pomoć dobije i firma s 1.000 uposlenih.

– Firme koje nisu imale značajniji broj otkaza treba da dobiju pomoć. Ima firmi koje su odmah na početku pandemije otpustile radnike i nisu imale poslovne aktivnosti. Iako nisu ni imale nekih gubitaka osim smanjene dobiti, one su dobile pomoć. No mi poslodavci moramo biti realni: nije problem odreći se određene dobiti jedne godine, ja sam to često govorio i to primjenjujem unutar firme. Naša dobit nije kao što je bila ranijih godina ali smatram da će se to sve normalizovati i vratiti na nivo od prije pandemije u ovoj ili narednoj godini. Nije smak svijeta ako firma ne ostvari određenu dobit u toku jedne godine, poenta je sačuvati biznis i sačuvati radnike – kaže nam Ećo.

Društveno odgovorno poslovanje

Društveno odgovorno poslovanje jedan je od principa ove kompanije. Kao firma uvijek su otvoreni za saradnju i za pomoć u onim sektorima gdje se može pomoći, iako o tome nisu pričali čak ni tokom pandemije.

– Opremali smo cijela školska odjeljenja kad se pojavio covid, naši radnici su bili na prvoj liniji. Nismo to htjeli komunicirati jer smo smatrali svojom obavezom da pomognemo našoj zajednici. Naši uposlenici su bili svjesni, isto kao i ja sam, da trebamo maksimalno pomoći gdje god možemo, bilo kroz donacije za maske i zaštitna sredstva bilo kroz opremanje škola i slično. Otvoreni smo uvijek za saradnju s vladinim i nevladinim organizacijama. Želimo učestvovati u kreiranju programa pomoći najrizičnijm kategorijama a naročito onima koji teško dolaze do zaposlenja.

Dosta smo pomagali oko škola, obučavali mlade, pokušavali da ih osposobimo za posao. Zagovaramo da se pomogne školama da nekoliko firmi iz drvnog sektora opremi centre za praktično učenje. Otvoreni smo za saradnju s lokalnom zajednicom i pokušavamo pomoći onoliko koliko možemo – od naše ulice, našeg komšije, do naše općine, kantona i dalje… Pokušavamo da otvorimo sve te priče i da pozovemo i ostale kolege da zajedno radimo i tako prevaziđeno sivilo i političku nestabilnost koja utiče na naše poslovanje i koja nas najviše zabrinjava – kaže Ećo.

Kriza donijela novu šansu

Kompanija se polako vraća normalnom poslovanju. Mnogo izvoze, dosta rade na tržištu Evrope, najviše Austrije i Luksemburga. Rade kompletno opremanje interijera, za distributere proizvode određene segmente tapaciranog namještaja. Počeo se otvarati i sektor ugostiteljstva pa se potražnja i za ovom vrstom namještaja i opremanja budi. Tržište se polako stabilizuje, postoje naznake da je kriza iza nas no ona je za kompanije poput Ećo company otvorila i nove šanse.

Na evropskom tržištu ima problema sa snabdjevanjem u drvnoj industriji pa i trgovci u Evropi traže alternativne izvore snabdjevanja i tu se BiH dobro uklapa, kaže naš sagovornik, pogotovo kada je riječ o kompanijama koje već rade i imaju reference.

– Mi smo iskoristili ovu šansu iz prostog razloga što smo proizvodnju dosta bazirali na domaćim resursima, to je domaće drvo, spužva koja se ovdje proizvodi, kao i ostali materijali. Zahvaljujući tome, naš lanac dibavljača je uglavnom unutar BiH i malo uvozimo. Zato smo kao proizvođač bili u prednosti u odnosu na one koji trguju s Kinom ili Turskom. Bila je ovo prilika za domaće proizvođače u mislim da smo je dobro iskoristili. Ukazala se šansa i mi smo na nju spremno odgovorili – smatra Ećo.

Kompanija će uskoro priču zaokružiti i izgradnjom novog salona namještaja, najvećeg u regiji. Izgradnja je počela početkom prošle godine , u isto vrijeme kada je u BiH stigla i pandemija koronavirusa. Ipak, gruba faza radova uspješno je završena a na redu je druga. Ovih dana finaliziraju se dogovori oko nastavka radova – dizajna fasada, uređenja interijera, unutrašnjih radova…

Sve će biti završeno u novembru a u decembru je planirano useljenje.

– Angažovan je veliki broj novih kolega, dizajnera i arhitekata. Otvaranjem salona uvodimo i nove kolekcije i dva nova brenda, proširićemo naš asortiman. Bit će tu još pratećih elemenata, dizajniranih ali sa cijenom prihvatljivom našem tržištu. Sa novim salonom mi ćemo zaokružiti našu priču: proizvodnja dizajnerskog komadnog namještaja, dizajn i opremanje interijera po kojem smo poznati – kaže Ećo.

Ećo company puno ulaže u edukaciju mladih zaposlenika. U ovoj firmi postoje primjeri mladih ljudi koji dođu na posao direktno iz srednje škole a nakon tri ili četiri mjeseca rade na milionskim projektima.

– To je priča koju mi u BiH trebamo svi više promovisati i pružiti priliku mladima da nakon obrazovanja dobiju posao kakav i treba obrazovanom čovjeku, da može svoju budućnost graditi u BiH a ne da nam mladi odlaze. Tako dugoročno firme gube mlade zapsolenike koje bi ih u budućnosti razvijale a BiH gubi svog građanina i potrošača – poručuje Ećo.

Sektor proizvodnje namještaja u koje posluje i Ećo Company je jedna od najuspješnijih privednih grana u BiH sa godišnjim izvozom oko milijardu KM.

– Prošle godine zabilježen je rast izvoza koji se nastavlja i ove godine. Već govorimo o dvocifrenom rastu izvoza. Razlozi su vrlo jednostavni. BiH ima dobru bazu, dobru sirovinu za proizvodnju namještaja od punog drveta koje je u Evropi jako traženo. Mi sada trebamo iskoristiti svoje prilike. Navešću primjer da je za proizvodnju u Kini jako puno poskupio transport. Prije je transport jednog kontejnera iz Kine ka Evropi koštao 1.750 eura sad košta 8.000 eura. To daje dovoljno prostora bh. proizvođačima da plasiraju svoje proizvode u Evropu – smatra Ećo.

No ipak ukazuje na problem nedostatka sirovine u budućnosti. Zajedno s izvozom namještaja raste i izvoz drvnih sortimenata a potražnja je bila naročito velika posljednjih mjeseci. BiH je jedna od rijetkih zemalja koja je dozvolila neometanu sječu šume i izvoz šumskih sortimenata što može ugroziti drvnu industriju.

– Mi smo pokretali inicijativu prema Vijeću ministara da se zabrani izvoz sirovine, da se uvedu makar takse na izvoz, za to postoji zakonska mogućnosti i većina zemalja na neki način štiti svoje šume. Ne smijemo dozvoliti nekontrolisanu sječu šuma, one mogu biti baza za razvoj drvne industrije u BiH, a da ne govorim o zaštiti okoliša. Mi prirodu moramo ostaviti onakvu kakvu smo je naslijedili – poručuje Ećo.

Neki pokazatelji govore da se privreda u BiH relativno dobro oporavlja u prvom dijelu 2021. Ipak, naš sagovornik smatra da povratak na nivo prije krize neće biti lak i brz a da je za njega neophodna saradnja svih aketra društva.

– U narednom periodu ćemo se suočiti sa različitim izazovima a kako će ih firme moći prevazići zavisiće i od mjera koje trebaju doći od vlada. Mislim na projekte koje će vlade inicirati putem komercijalnih banaka i putem kojih će biti obezbjeđena povoljnija sredstva jer kompanijama nedostaje sredstava za nastavak proizvodnje i poslovne aktivnosti. Takođe treba osigurati što više podsticajnih mjera za zapošljavanje i tu država i firme treba da budu partneri. Kad se zapošljava mlada osoba, tu treba država da se uključi. Jer ako država osigura doprinose za mladog radnika, a poslodavac platu, poslodavac će umjesto dva  zaposliti četiri radnika. Zbog toga za nova zapošljavanja odvojiti što više sredstava i nravno, pobrinuti se da dođu u prave ruke – kaže Ećo.

Samo tako se možemo oporaviti od posljedica pandemije tokom koje su hiljade ljudi u Bosni i Hercegovini ostale bez posla. Ipak, ovaj broj je mogao biti i puno veći da nije bilo poslodavaca koji su, poput Ećo company, nastojali učiniti sve da zadrže radnike i sačuvaju radna mjesta.

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.