Srbija privodi kraju izgradnju najdužeg cestovnog tunela u svojoj historiji. Iriški venac, jedan od ključnih objekata Fruškogorskog koridora, dug je oko 3,5 kilometara i trebao bi biti završen do kraja ove godine. No, hoće li njegovim otvaranjem Srbija dobiti duži tunel od susjedne Bosne i Hercegovine? Odgovor je – neće. Razlika je, međutim, veoma mala, piše BiznisInfo.ba.
Bosna i Hercegovina već na autocesti ima tunel Bosna, dug oko 3,6 kilometara, koji je krajem prošle godine pušten u promet na Koridoru 5C. To znači da će bh. rekorder i nakon završetka Iriškog venca ostati duži za približno stotinjak metara.
Poređenje ova dva objekta posebno je zanimljivo jer je riječ o tunelima sličnog profila. Oba imaju dvije odvojene tunelske cijevi s po dvije saobraćajne trake, odnosno ukupno četiri trake.
Srbija završava svog rekordera
Tunel Iriški venac gradi se kroz Frušku goru, na budućoj brzoj saobraćajnici Novi Sad – Ruma. Dvije tunelske cijevi duge su po približno 3,5 kilometara, što znači da je ukupno izgrađeno oko sedam kilometara tunelskih cijevi.
Obje cijevi već su probijene, a radovi su sada u završnoj etapi. Prema posljednjim informacijama Koridora Srbije, asfaltirano je šest od ukupno približno sedam kilometara dvije tunelske cijevi.
Preostaju završni građevinski radovi, elektromehaničko opremanje i drugi prateći sadržaji, a plan je da kompletan tunel bude završen do kraja 2026. godine. Njegovim završetkom Iriški venac preuzet će titulu najdužeg cestovnog tunela u Srbiji.
Tunel je dio Fruškogorskog koridora dugog 44,4 kilometra, koji će povezati Novi Sad i Rumu. Nova saobraćajnica će kod Rume biti povezana s autoputem Beograd – Zagreb, ali i s pravcem Ruma – Šabac – Loznica prema Bosni i Hercegovini.
I tunel Zenica dug 3,5 kilometara
Zanimljivo je da BiH, osim tunela Bosna, ima još jedan veliki tunel koji je praktično iste dužine kao budući srbijanski rekorder. Riječ je o tunelu Zenica, također na Koridoru 5C, ispod planine Vepar. Kada je riječ o njegovoj dužini, tokom godina u javnosti su se pojavljivali različiti podaci, što je posljedica izmjena projekta tokom izgradnje.
Prema novijim podacima JP Autoceste FBiH, zbog lošije geologije od prvobitno predviđene tokom izvođenja radova došlo je do izmjene projekta, pa je tunel produžen na 3,5 kilometara.
Zbog toga je tunel Zenica po dužini praktično rame uz rame s Iriškim vencem. I on ima dvije tunelske cijevi i ukupno četiri saobraćajne trake. Građevinski radovi na tunelu najvećim dijelom su završeni, ali tunel još nije pušten u promet jer nije završena cesta koja će se povezati s ostatkom Koridora.
To znači da će BiH imati dva autocestovna tunela od oko 3,5 kilometara ili više – Bosnu i Zenicu.
A šta je s Hranjenom?
Bosna i Hercegovina zapravo ima još duži cestovni tunel u izgradnji. Tunel Hranjen, na budućoj brzoj cesti koja bi trebala povezati Sarajevo i Goražde, dug je oko 5,5 kilometara.
Ipak, Hranjen nije potpuno uporediv s Bosnom, Zenicom i Iriškim vencem. Za razliku od njih, koji imaju dvije pune saobraćajne cijevi s ukupno četiri trake, Hranjen ima jednu glavnu saobraćajnu cijev s po jednom trakom u svakom smjeru, uz paralelnu servisnu cijev.
Zbog toga je Hranjen znatno duži, ali pripada drugačijem cestovnom profilu. Njegova gradnja traje godinama i još nije završena.
BiH tek sprema “kralja svih tunela”
Ipak, svi navedeni objekti mogli bi jednog dana izgledati mali u poređenju s najvećim tunelskim projektom koji BiH tek treba realizirati. Riječ je o tunelu Prenj na Koridoru 5C, planiranom između područja Konjica i Mostara.
Tunel bi trebao biti dug gotovo 11 kilometara, i imat će dvije odvojene tunelske cijevi. Riječ je o punom profilu autoceste, pa će po svojim karakteristikama biti direktno uporediv s tunelima Bosna, Zenica i Iriški venac – samo što će biti višestruko duži. Kada bude izgrađen, Prenj će biti gotovo tri puta duži od današnjeg bh. rekordera Bosna i budućeg rekordera Srbije Iriški venac.
Ipak, ovdje postoji važna razlika – gradnja tunela Prenj još nije počela. Riječ je o jednom od tehnički i finansijski najzahtjevnijih preostalih projekata na Koridoru 5C, koji se još nalazi u pripremnoj fazi. Njegova realizacija bit će ključna za povezivanje sjevernog i južnog dijela Koridora 5C kroz Hercegovinu.
Do tada će odnos snaga biti mnogo izjednačeniji. Srbija će završetkom Iriškog venca dobiti rekordni tunel dug oko 3,5 kilometara, dok će BiH i dalje imati nešto duži tunel Bosna od oko 3,6 kilometara, uz tunel Zenica približno iste dužine kao Iriški venac.
Razlika između aktuelnih rekordera dvije zemlje tako će biti svega stotinjak metara. Ako jednog dana bude izgrađen Prenj od skoro 11 kilometara, poređenje će izgledati sasvim drugačije.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
