Privatni rudnik ugrožava cijeli grad, a investitor je jedan od najbogatijih bh. poduzetnika

0

Ekološka katastrofa u Sanskom Mostu je na vidiku, a briga onih koje bi se time trebali pozabaviti uglavnom se i završava samo na – zabrinutošću. Jer većih intervencija nema.

Za to vrijeme rudnik uglja pozicioniran nedaleko od samog središta grada pravi brojne probleme. Od zdravstvenih do imovinsko-pravnih. Stanovnici okruženi bagerima i tonama zemlje i uglja, kažu, na to su već navikli, no ugroženo im je zdravlje, ali i prihodi.

– Ustajem svako jutro u pola 5 i već se osjeti ugalj, stvara nam i prašinu po poljoprivrednom zemljištu, tako da je ugrožena i hrana za stoku. Trenutno je šest sela ugroženo, ima i sela koja bi se momentalno morala iseliti jer ne mogu živjeti – priča Huzeir Mehić, mještanin naselja Skucani Vakuf, za Federalnu televiziju.

Iskopavanje uglja iz već postojećih kopova nije bilo dovoljno, pa je prije nekoliko mjeseci pomjereno i riječno korito. Upravo zbog toga na nekim je mjestima bila odsječena i putna komunikacija. Sada su se u jednom od kopova otvorile i podzemne vode.

– Otvorilo se vrelo prečnika dva metra. Za dva dana padavina stvorilo se jezero u samom iskopu, kojem trebaju još 3-4 metra da se napuni. Kad se jezero napuni, postoji velika opasnost da čitavo naselje Cerići u Fajtovcima bude poplavljeno – upozorava Faruk Beširević, član neformalne grupe građana Život na uglju.

Mještani naselja Gorice kažu – bit će primorani prodati zemlju zbog činjenice da ih okružuju kopovima, pa uskoro neće moći doći do kuća. Narušeni su i privatni posjedi. Vlasti su svjesne problema.

– Nažalost, kad su u pitanju ovi problemi, ingerencije su u nadležnosti Federalnog rudarskog inspektora i drugih inspekcija koje nisu na nivou općine. ono što jeste na nivou naše općine, naše inspekcije su izlazile na teren i kažnjavale samu firmu Lager, međutim, to nije urodilo plodom – ističe Faris Hasanbegović, načelnik Općine Sanski Most.

Pretpostavlja se da je iskopavanje uglja zagadilo i rijeku Blihu, a to je ugrozilo i najveći turistički potencijal Sanskog Mosta – vodopad rijeke Blihe, pa se mještani pitaju – ko je odgovoran i do kad ovako?

Ko je investitor

Inače, Lager iz Posušja je jedna od najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini. Ova firma je u prošloj godini imala neto dobit (čistu zaradu) od čak 64,9 miliona maraka, po čemu je na 3. mjestu od svih kompanija u FBiH, podsjeća BiznisInfo.ba.

Ona se time probila na ljestvici profitabilnosti ispred giganta kakavi su BH Telecom, ArcelorMittal itd.

Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.

Bašićeva grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina kao što su Caterpillar, Hyundai, Terex i Tesab.

Osim razvijene regionalne prodajno-servisne mreže građevinskih mašina i rudarske opreme sa sjedištem u Posušju, grupacija Lager u BiH posluje na još dvije lokacije: u Ljubuškom je vlasnik tvornice za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta, a u rudniku Kamengrad kod Sanskog Mosta ima koncesiju za vađenje mrkog ugljena.

Miljenko Bašić je u oktobru 2015. godine u Sanskom Mostu rekao da su u postojećim kapacitetima rudnika Kamengrad vidjeli šansu za pokretanje proizvodnje i proširenje svog biznisa te je najavio i gradnju termoelektrane u blizini.

Bašić je veoma poznat i u susjednoj Hrvatskoj. Naime, njegova firma je investirala i izgradila najveću vjetroelektranu u toj zemlji – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina. Kada je gradnja počela, mediji su pisali da je riječ o najvećoj vjetroelektrani u Hrvatskoj i generalno jednom od najvećih projekata u toj zemlji.

No, na kraju je ipak ovaj projekat skupo koštao Bašića. Hrvatski USKOK je, kako je objavljeno u januaru ove godine, podigao optužnicu protiv devet osoba, a među njima i Bašić. Njima se na teret stavlja da su bivšoj gradonačelnici Knina i državnoj tajnici Josipi Rimac davali mito kako bi im isposlovala dozvole za gradnju spomenute vjetroelektrane, podsjeća BiznisInfo.ba.