Najskuplja biblioteka na svijetu – 100 eura za četiri sata čitanja

0

Tapiserije, kožne fotelje, svijećnjaci, drvene rezbarije i figure apostola dio su novoizgrađene biblioteke u Sankt Peterburgu, inspirisane gotičkom umjetnošću, koja je i najskuplja biblioteka na svijetu.

Moto biblioteke je citat Horhea Luisa Borhesa: “Uvijek sam raj zamišljao kao biblioteku.” Ali, ako želite da uživate u ovom raju, morate da platite ulaznicu od oko 100 eura za četiri sata čitanja.

“Sto evra za posjetu svakako nije malo, ali je mnogo jeftinije od ulaznica za operu ili balet. Ljudi nisu iznenađeni samom cijenom, već činjenicom da se ona plaća za ulaz u biblioteku”, rekla je Irina Kotešova, direktor projekta.

Iako nije jedina biblioteka koja naplaćuje ulaz – godišnja članarina u Londonskoj biblioteci je od 264 i 600 eura, dok Portiko biblioteka u Mančesteru naplaćuje 5.500 eura za doživotnu pretplatu – “Book Capella” je svakako najskuplja. Godišnja članska karta iznosi 3.700 eura, a doživotna članarina kreće se i do 80.700 eura.

Biblioteka posjeduje 5.000 knjiga, sve su djela Izdavačke kuće “Alfaret” iz Sankt Peterburga, koja je i vlasnik biblioteke.

Pojedinačne knjige koštaju između 480 i 800 eura i prva izdanja su između 16. i 19. vijeka. Izložene su u tematskim prostorijama nazvanim – knjige o ratu ili knjige o putovanjima.

Neki od najskupljih artikala su faksimili rukom crtanih atlasa glavnih provincija Ruskog carstva iz 1760. godine, kao i kompletno izdanje predrevolucionarnog magazina “Niva”.

U biblioteku dolaze uglavnom kolekcionari knjiga, istoričari i naučnici, kao i poslovni ljudi koji žele da održe sastanak u tihoj prostoriji, “egzotičnoj promjeni” u odnosu na njihove kancelarije.

“‘Book Capella’ nije biblioteka u tradicionalnom smislu, a nije ni muzej, iako ima neke elemente muzeja. Nije ni knjižara, premda možete da kupite knjige. To je nov način komunikacije s rijetkim knjigama”, navela je Kotešova.

Osnovana 2006. Izdvačka kuća “Alfaret” uglavnom štampa knjige iz istorije i istorije umjetnosti u luksuznom izdanju i tiražu od 100 primjeraka, kao i naslove na zahtjev: onu vrstu knjiga koju bi tražili ljudi više zainteresovani za moć nego za kulturu, da bi se pravili važni.