Kreatori politike Evropske centralne banke i dalje naginju ka povećanju referentne kamatne stope za pola procenta, uprkos previranjima u bankarskom sektoru, jer i dalje očekuju da će inflacija ostati visoka, rekao je Rojtersu jedan izvor upućen u dešavanja u ECB.
Investitori su počeli da sumnjaju u posvećenost ECB još jednom velikom povećanju kamatnih stopa ove sedmice nakon što je kolaps banke Silicijumske doline (SVB) u SAD izazvao talase na globalnim finansijskim tržištima.
Izvor, koji je blizak Upravnom odboru ECB, rekao je za Rojters da je malo vjerovatno da će se odustati od plana za podizanje kamatnih stopa za 50 baznih poena 16. marta – što je najavljeno na posljednjem sastanku i nekoliko puta ponovljeno od strane presjednice Kristin Lagard i njenih kolega – jer bi to narušilo njen kredibilitet.
Fjučersi na njemačke državne obeznice, jedno od mjerila snage eurozone, pali su nakon što izvještaja Rojtersa, a euro je porastao u odnosu na britansku funtu.
Izvor je dodao da formalni predlozi za sastanak još nisu stigli, ali su kreatori politike vidjeli nove kvratalne projekcije. Nove prognoze inflacije za naredne dvije godine biće niže nego u decembru, ali i dalje stavljaju rast cijena znatno iznad cilja centralne banke od 2 odsto u 2024. godini i nešto iznad tog nivoa u 2025. Štoviše, predviđanja za baznu inflaciju, koja isključuje cijene hrane i energije, trebalo bi da budu revidirana na više, što bi ohrabrilo pozive da se stope povećaju na čemu insistiraju politički “jastrebovi” u Upravnom odboru ECB, dodao je izvor.
Ipak, kreatori politike koji su zagovarali veći oprez u podizanju troškova pozajmljivanja i upozoravali na rizik od finansijske nestabilnosti, imali su opravdan stav na osnovu nedavnih tržišnih turbulencija. Vjerovatno će se odustati od obavezivanja na dalje povećanje stope i umjesto toga reći da će svaki novi potez zavisiti od pristiglih podataka.
Tržišta novca su u četvrtak određivala cijene sa 85 odsto šanse da ECB podigne svoju depozitnu stopu za 50 baznih poena na 3,0 odsto, pri čemu su neke banke – uključujući Deutsche Bank – očekivale manje ili nikakvo povećanje.
Investitori su naglo smanjili svoje šanse na dalje povećanje kamatnih stopa nakon kolapsa SVB-a, pri čemu se sada vidi da je stopa na depozite dostigla vrhunac od 3,65% u jesen, u poređenju sa prošlonedeljnim izgledima sa više od 4 odsto.
Supervizori eurozone vide određene posljedice po banke u regionu zbog kolapsa SVB-a i još dva zajmodavca, istovremeno naglašavajući potrebu da pažljivo prate svako dalje prelivanje.
SVB je postala najveća američka banka koja je propala od finansijske krize 2008, nakon što su njena ogromna ulaganja u američke državne obveznice i hartije od vrijednosti pokrivene hipotekama propale zbog rasta kamatnih stopa. Kolaps banke primorao je vlasti SAD da krenu u posebnu akciju tokom vikenda. Nakon početnog pada u ponedeljak, tržišta su postala mirnija zbog nade da će šira finansijska kriza biti izbjegnuta.
Blic/Rojters
