Kao što se i očekivalo, Evropska centralna banka odlučila je na jučerašnjem sastanku da podigne referentne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Stezanje monetarne politike nastavlja se i kroz bilans ECB-a gdje se od juna 2023. nadalje otkupi u sklopu APP-a više neće reinvestirati. Nove ekonomske prognoze ukazuju na nastavak inflatornih pritiska uz slabiji ekonomski rast. Ovo je okruženje u kojem će ECB nastaviti svoj ciklus pooštravanja, iako oprezno.
Na jučerašnjoj sjednici o monetarnoj politici Upravno vijeće ESB-a odlučilo je dodatno da poveća ključne kamatne stope. Nakon usporavanja dinamike ciklusa povećanja kamata s 50 bb na 25 bb u maju, u junu je nastavljena ista dinamika. Glavna stopa refinansiranja podignuta je na 4%, a depozitna stopa na 3,5%. ECB je ponovno potvrdila svoj pristup baziran na ekonomskim podacima.
Dalje odluke o kamatnim stopama donosiće se u zavisnosti od izgleda inflacije, dinamice temeljne inflacije i snage transmisije monetarne politike. Što se tiče daljeg kretanja kamatnih stopa, predsjednica Lagarde je na press konferenciji bila iznenađujuće jasna: ako se makroekonomski izgledi materijalno ne promijene, ECB će nastaviti sa podizanjem ključne stope na sljedećem sastanku.
Osim o ključnim kamatnim stopama, donesena je i odluka o portfoliju obveznica. Od juna 2023. otkupi iz udjela APP-a više se neće ponovo ulagati. Do kraja juna 2023. udjeli će se smanjivati u prosjeku za 15 milijardi eura mjesečno. Završetak ponovnog ulaganja u APP znači ubrzanje smanjenja udjela u APP-u na 25 milijardi eura za drugu polovinu 2023. (prosječno mjesečno).
Što se tiče Programa otkupa u slučaju pandemije (PEPP), retorika nije promijenjena. Podsjetimo, ECB namjerava da nastavi sa reinvestiranjem otkupa u sklopu PEPP-a barem do kraja 2024. Takođe nije bilo novosti o (ciljanim) dugoročnim operacijama refinanciranja.
Odluke sa ovonedjeljnog zasijedanja nisu bile iznenađenje. Svakako je zanimljivo da izjava o monetarnoj politici djeluje nešto uravnoteženije s obzirom na rizike inflacije. Na primjer, naglašeno je da inflacija pada i da temeljna inflacija takođe pokazuje privremene znakove popuštanja.
Retorika o snažnoj transmisiji zaoštravanja koje se već dogodila, a ECB je dodao da ona postupno utiče i na realnu ekonomiju (rast kredita usporava) je zadržana. S druge strane, međutim, izgledi inflacije su još uvijek opisani kao “previsoka za predugo”. A snažno tržište rada dovelo je do revizije prognoze temeljne inflacije naviše.
Generalno, novi skup ekonomskih prognoza donio je manje i očekivana prilagođavanja. Stope rasta BDP-a blago su revidirane naniže. ECB pretpostavlja rast od 0,9% u 2023. Temeljna inflacija je revidirana naviše na 5,1% u 2023. i 3,0% u 2024. (oba puta +0,5 postotnih bodova). Za ukupnu inflaciju potreba za korekcijom bila je manje izražena, vjerovatno zbog manjeg doprinosa komponente cijene energije. Kao i prije, ECB očekuje da će se dovoljno približiti ciljanom nivou od 2% najranije 2025., što implicira dužu fazu restriktivne monetarne politike.
(RBA analize/SEEbiz)
