Agrokor je u petak objavio popis svih tužbi koje su protiv te kompanije i njenih podružnica pokrenute u ukupno čak šest zemalja: Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Velikoj Britaniji (odnosno Engleskoj i Walesu), ali i u Crnoj Gori, protiv tamošnje podružnice Leda, piše Deutsche Welle.
Većinu sudskih sporova, zahtjeva za zabranom raspolaganja dionicama i zahtjeva za ovrhom pokrenuo je ruski Sberbank, koji je Agrokoru posudio 1,1 milijardu eura, no nije jedini koji je krenuo u sudske bitke protiv Agrokora.
Ova Sberbankova pravosudna „ofanziva“ pokrenuta je već ranije, a novo je bojno polje Bosna i Hercegovina, gdje je ta banka zatražila raspolaganje udjelima u firmi Kiseljak, te je pokrenula čitav niz ovršnih postupaka na sudovima u Travniku i Sarajevu nad Agrokorovim udjelima u BiH Konzumu, Kiseljaku i drugim firmama.
U Hrvatskoj sudovi odbacuju sve zahtjeve kao nedozvoljene, pa smo iz dugog popisa koji je objavila izvanredna uprava doznali da je sud u Zagrebu prije desetak dana odbio tri Sberbankova zahtjeva kojima se tražilo poništenje ugovora o takozvanom „roll up“ zajmu koji ima pravo prvenstva u naplati, otkup obveznica po njihovoj nominalnoj vrijednosti, te zahtjev Trgovačkom sudu u Zagrebu da pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona kojim je u Agrokor uvedena izvanredna uprava, takozvanog Lex Agrokora.
Više sreće zasad Sberbank nema ni u Sloveniji, gdje je sud priznao izvanrednu upravu nad Agrokorom, na što su se doduše i Sberbank, ali i Republika Slovenija žalili.
Agrokor je odgovorio na te žalbe, a ako odluka ostane na snazi ostat će i suspenzija postupaka kojima je Sberbank tražio mjeru zabrane raspolaganja dionicama Mercatora.
U vlasničku strukturu Mercatora Sberbank je već ušao kada je početkom ljeta u Holandiji zaplijenio 18,53 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca koje su bile u vlasništvu holandske firme Ivice Todorića, u čijem je formalnom vlasništvu i sam Agrokor.
Isto su tako zamrznuti i arbitražni postupci u Engleskoj, dok tamošnji sudovi ne donesu odluku o priznavanju izvanredne uprave i u toj zemlji, čemu se Sberbank također usprotivio.
Sberbanku ide bolje u Srbiji. Tamo je sud odbio zahtjev Agrokora da se prizna postupak izvanredne uprave i u toj zemlji. Uz to Sberbank je već dobio rješenja kojima je Agrokoru i njegovim kompanijama Ledu, Jamnici i Konzumu zabranjeno raspolaganje udjelima u firmama MG Mivela, Dijamantu, Frikomu, trgovačkom lancu Idea i drugim firmama.
Rusima se u Srbiji pridružila i talijanska Banca Intesa, koja je pokrenula postupak naplate duga protiv Agrokorovih kompanija.
U Crnoj Gori je protiv podružnice Leda ovršni postupak, pak, pokrenula tamošnja Hipotekarna banka.
Todorić prikrio milijardu dolara duga?
Sberbank i ostali, međutim, nemaju nikakve ovršne isprave ili upisane zaloge nad imovinom Agrokora, tako da ih čeka duga pravna bitka, na što je Sberbank potpuno spreman.
Tačno je to izjavio šef te banke Herman Gref koji je rekao da su kredite dane Todoriću u potpunosti stavili u rezervacije, što znači da banka računa da ih vjerojatno neće moći naplatiti, ali ne i da neće na svaki način pokušati.
Sberbank je ipak najveći pojedinačni kreditor Agrokora i moćni predsjednik Sberbankove uprave ne krije ljutnju. Šokiran je „očiglednom prevarom“ s kakvom se, kako je rekao, „nikad nisu susreli“.
Todorića je već krivično prijavio u avgustu i proziva ga da ih je prevario prikrivši milijardu dolara duga uz pomoć revizora protiv kojih također najavljuje tužbu.
Gref je u medijima prozvao i izvanrednu upravu zbog netransparentnosti, kao i hrvatsku vladu koja takvu netransparentnost dozvoljava.
Agrokorov sadašnji šef kojeg je ta vlada postavila, Ante Ramljak, Bloombergu je izjavio da nova uprava „potpuno razumije“ bijes i negativno mišljenje o bivšem menadžmentu kompanije, ali da je novo vodstvo firme osiguralo financijsku poziciju i radi na tome da se „maksimizira povrat svim kreditorima, uključujući i Sberbank“.
A maksimalan povrat želi i Sberbank, koji dok diže tužbe na sve strane, sjedi i u privremenom Vjerovničkom vijeću i čeka ponudu nagodbe.
Hoće li je prihvatiti drugo je pitanje, no ona se, prema tumačenjima, može donijeti i bez njega, a bude li ruska banka uspješna u svojim tužbama, neće uspjeti izvući više nego ostali vjerovnici.
Vrijednost imovine koju zaplijeni u inozemstvu, tumače naime pravnici, jednostavno će se oduzeti od vrijednosti koja joj po nagodbi bude pripala, a bude li uzela više, tada će se naći na udaru tužbi za povrat od strane drugih vjerovnika.
Gubitak kontrole nad određenim kompanijama u inostranstvu, kako se saznaje iz kompanije, poslovanje Agrokora ne bi ugrozilo, no svakako bi umanjilo vrijednost njegovih firmi koje će se morati prodavati, jer dugove, na koncu, ipak treba nekako vratiti.
A o tome kako i u kojem će omjeru to nova uprava uspjeti učiniti ovisit će i to hoćemo li za koju godinu možda pisati o novim tužbama, tada za naknadu štete protiv hrvatske države.
