Svjetske cijene nafte pale su u ponedjeljak nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio ublažiti dio sankcija i carina prema Rusiji, čime bi se mogla povećati ponuda naftnih derivata na globalnom tržištu.
Riječ je o značajnom zaokretu američke energetske politike u trenutku kada su cijene nafte ponovo premašile 100 dolara po barelu, a poremećaji na Bliskom istoku ozbiljno ugrožavaju svjetsko snabdijevanje energentima.
Prema podacima Reutersa, cijena nafte Brent u ponedjeljak ujutro pala je za oko 1,8 posto, na približno 107,9 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI pojeftinila na oko 100,3 dolara. Pad je uslijedio nakon što je Brent u petak nakratko dostigao 110 dolara po barelu, prvi put od maja ove godine.
Trump otvara vrata ruskom dizelu
Američki predsjednik potpisao je u petak izvršnu naredbu kojom se ublažavaju ključne sankcije i carine uvedene prema Rusiji u okviru zakona poznatog kao Graham Act. Ovaj potez uslijedio je nakon dogovora Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o povećanju isporuka ruskog dizela na svjetsko tržište.
Prema najavljenom planu, Rusija bi tokom oktobra trebala isporučiti oko 2,3 miliona barela dizela, dok bi u narednom periodu mjesečne isporuke mogle porasti na približno 7,6 miliona barela. Cilj američke administracije je povećati dostupnost goriva i smanjiti pritisak na cijene, posebno uoči izbora za američki Kongres početkom novembra.
Ipak, nije riječ o potpunom ukidanju američkih sankcija Rusiji. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da će administracija tokom perioda do 60 dana procjenjivati ekonomske posljedice sankcija i carina. Zbog toga na tržištu i dalje postoji neizvjesnost u pogledu obima i trajanja američkih olakšica.
Ruski dizel već se vraća na tržište
Zanimljivo je da su prve isporuke ruskog dizela već počele. Kremlj je 15. oktobra potvrdio da ruski dizel ponovo stiže na međunarodno tržište nakon dogovora s Washingtonom. Prema podacima kompanije LSEG, utovar dizela nastavljen je u ruskoj baltičkoj luci Primorsk. Jedan tanker s približno 40.000 tona dizela utovaren je 13. oktobra i krenuo prema Maroku.
Rusija je prethodno djelimično ublažila vlastitu zabranu izvoza dizela, što je omogućilo nastavak isporuka. Međutim, količine koje se zasad spominju relativno su male u odnosu na globalnu potrošnju. Početnih 2,3 miliona barela manje je od jednodnevne potrošnje dizela samo u američkom transportnom sektoru.
To pokazuje da američko-ruski dogovor može pomoći stabilizaciji tržišta, ali teško može samostalno riješiti globalni problem nedostatka goriva.
Hormuški moreuz ostaje najveći problem
Dok Washington pokušava povećati ponudu ruskog dizela, na Bliskom istoku nastavljaju se ozbiljni poremećaji u transportu nafte. Posebno je problematična situacija u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima.
Prema podacima analitičke kompanije Kpler, prosječni dnevni protok sirove nafte iz Perzijskog zaljeva tokom prošle sedmice pao je na približno 8,5 miliona barela dnevno. Samo sedmicu ranije taj protok premašivao je 20 miliona barela dnevno.
To znači da je količina nafte koja prolazi ovim pravcem u kratkom periodu smanjena za više od polovine. Tokom prošle sedmice zabilježeno je najmanje deset potvrđenih incidenata s komercijalnim brodovima, što dodatno povećava zabrinutost zbog sigurnosti pomorskog transporta.
Iran je u međuvremenu ponovio ponudu Sjedinjenim Američkim Državama za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza pod određenim uslovima. Teheran, između ostalog, traži ukidanje američke blokade iranskih luka, ublažavanje sankcija na izvoz iranske nafte i prekid neprijateljstava u regiji.
Međutim, pregovori su i dalje opterećeni velikim razlikama između američkih i iranskih zahtjeva.
Svijet se suočava s još jednim problemom: Nedostaje dizela
Situacija na svjetskom energetskom tržištu dodatno je složena jer problem više nije samo u dostupnosti sirove nafte. Sve izraženiji postaje nedostatak rafiniranih naftnih derivata, posebno dizela.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), koje prenosi Reuters, globalna rafinerijska prerada ove godine trebala bi pasti za približno 2,3 miliona barela dnevno, na 81,7 miliona barela.
Dio rafinerijskih kapaciteta oštećen je tokom sukoba na Bliskom istoku, dok su ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu dodatno otežali proizvodnju. Dizel je posebno pogođen ovim poremećajima, a njegove cijene prošlog mjeseca dostigle su rekordne nivoe.
Istovremeno su snažno porasli troškovi transporta i osiguranja tankera. U pojedinim slučajevima prijevoz i osiguranje sada čine čak 30 posto ukupne cijene isporučene sirove nafte, dok su ranije uglavnom predstavljali između tri i sedam posto. To znači da nafta može pojeftiniti na berzi, ali da troškovi njene fizičke isporuke ostanu izuzetno visoki.
Zašto je Trumpov potez politički osjetljiv
Ublažavanje ograničenja prema ruskim energentima ima i šire političke posljedice. Sjedinjene Američke Države prethodnih su godina nastojale ograničiti ruske prihode od prodaje energenata kako bi povećale ekonomski pritisak na Moskvu zbog rata u Ukrajini.
Sada američka administracija pokušava postići suprotan kratkoročni cilj: povećati ponudu ruskih naftnih derivata i tako ublažiti rast cijena goriva. Prema ranijem izvještaju Reutersa, američki izaslanici predstavili su dogovor o dizelu i kao pokušaj da se Rusija ponovo uključi u pregovore o okončanju rata u Ukrajini.
Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je američke poteze, upozoravajući da bi oni mogli koristiti Rusiji. Kritike su stigle i od dijela američkih političara koji smatraju da bi povećani ruski energetski prihodi mogli pomoći Moskvi u finansiranju rata.
Šta ovo znači za cijene goriva u BiH?
Za Bosnu i Hercegovinu najvažnije pitanje jeste hoće li najnoviji pad cijena nafte dovesti i do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama. Iako bi povećanje globalne ponude dizela moglo smanjiti pritisak na cijene, zasad je prerano govoriti o značajnijem pojeftinjenju.
Razlog je činjenica da se cijene naftnih derivata ne određuju samo prema cijeni sirove nafte. Na njih utiču i troškovi prerade, transporta, osiguranja, nabavne cijene na regionalnim tržištima, kurs dolara te porezi i marže.
Posebno je važna situacija s dizelom, koji ima ključnu ulogu u cestovnom transportu, građevinarstvu, poljoprivredi i industriji. Ukoliko se poveća dostupnost dizela na evropskom tržištu, to bi se s određenim vremenskim odmakom moglo odraziti i na veleprodajne cijene goriva u regiji.
S druge strane, nastavak sukoba na Bliskom istoku i visoki troškovi transporta mogli bi poništiti dio pozitivnih efekata američko-ruskog dogovora. Zbog toga današnji pad cijene Brenta ne predstavlja garanciju da će dizel i benzin uskoro pojeftiniti u BiH.
Šta se očekuje u narednim sedmicama?
Analitičari singapurske banke DBS procjenjuju da bi se cijena nafte Brent uoči američkih izbora mogla kretati između 100 i 110 dolara po barelu. Njihova procjena zasniva se na očekivanju da će geopolitičke napetosti i poremećaji u snabdijevanju nastaviti održavati cijene na relativno visokom nivou.
Američka administracija pokušava kratkoročnim mjerama ublažiti pritisak, ali stručnjaci upozoravaju da bez stabilizacije situacije na Bliskom istoku neće biti jednostavno trajno smanjiti cijene.
U narednom periodu zato će posebno važni biti razvoj pregovora između SAD-a i Irana, sigurnost plovidbe Hormuškim moreuzom, stvarne količine ruskog dizela koje stignu na tržište te stanje svjetskih rafinerijskih kapaciteta.
Najnoviji pad cijena nafte pokazuje koliko snažno političke odluke mogu uticati na energetsko tržište. Međutim, dok se ne riješe problemi fizičkog snabdijevanja i transporta, svijet će i dalje biti izložen velikim oscilacijama cijena goriva.
