Najveća švicarska banka UBS razmatra mogućnost preseljenja sjedišta iz Švicarske, ali i spajanja s drugom velikom međunarodnom bankom, ukoliko tamošnje vlasti usvoje nova, znatno stroža pravila poslovanja. Riječ je o scenarijima koji bi mogli dovesti do jednog od najvećih preokreta u historiji švicarskog bankarstva, budući da je UBS jedan od najprepoznatljivijih simbola finansijske moći ove zemlje.
Prema informacijama Reutersa, banka već razrađuje rezervne planove za slučaj da ne uspije postići kompromis s vlastima oko novih kapitalnih zahtjeva, piše BiznisInfo.ba.
Među mogućnostima koje se razmatraju nalaze se preseljenje sjedišta u drugu državu, kupovina banke u Sjedinjenim Američkim Državama, spajanje s evropskim konkurentom, pa čak i mogućnost da sam UBS postane predmet preuzimanja. Ipak, zasad nema aktivnih pregovora o takvim transakcijama niti je donesena odluka o napuštanju Švicarske.
Zašto najveća švicarska banka razmišlja o odlasku?
U središtu spora nalazi se pokušaj švicarskih vlasti da spriječe ponavljanje bankarske krize iz 2023. godine, kada je propao Credit Suisse, jedna od dvije najveće banke u zemlji. Credit Suisse tada je, uz posredovanje države, preuzet upravo od strane UBS-a, čime je nastala još veća finansijska institucija.
Iako je preuzimanje spriječilo širenje bankarske krize, istovremeno je otvorilo pitanje šta bi se dogodilo kada bi i tako velika banka zapala u ozbiljne probleme. Švicarske vlasti zbog toga žele povećati količinu kapitala koju UBS mora držati kao zaštitu od mogućih gubitaka.
Posebno je sporan zahtjev koji se odnosi na ulaganja matične banke u njene inostrane podružnice. Prema postojećim pravilima, UBS mora osigurati kapitalno pokriće od 60 posto za te udjele, pri čemu dio zahtjeva može ispuniti i drugim oblicima kapitala.
Švicarska vlada predložila je da se pokriće poveća na 100 posto najkvalitetnijim osnovnim kapitalom, poznatim kao CET1. Gornji dom parlamenta u septembru je podržao nešto blaži prijedlog, prema kojem bi zahtjev iznosio 90 posto. Međutim, za UBS je i takvo rješenje pretjerano.
U pitanju su milijarde dolara dodatnog kapitala
Prema procjenama banke, zahtjev od 90 posto mogao bi značiti potrebu za približno 18 milijardi dolara dodatnog kapitala, dok bi prvobitni vladin prijedlog bio još zahtjevniji. UBS upozorava da bi takva pravila mogla ozbiljno narušiti njegovu konkurentnost u odnosu na velike američke i evropske banke.
Naime, kapital koji bi morao dodatno izdvojiti za ispunjavanje regulatornih zahtjeva ne bi mogao koristiti na isti način za širenje poslovanja, nove akvizicije ili povećanje prinosa dioničarima.
Važno je naglasiti da se ne radi o novcu koji UBS mora uplatiti švicarskoj državi, nego o dodatnom vlastitom kapitalu koji bi morao osigurati u svojoj finansijskoj strukturi. S druge strane, švicarske vlasti smatraju da su strožija pravila opravdana upravo zbog ogromne veličine UBS-a i njegovog značaja za domaću ekonomiju. Njihov cilj je smanjiti rizik da bi eventualni problemi banke ponovo zahtijevali vanrednu državnu intervenciju.
Amerikanci bi mogli preuzeti švicarskog giganta?
Prema Reutersu, unutar UBS-a razmatraju se različite mogućnosti, uključujući izradu liste manjih američkih banaka koje bi švicarski gigant mogao kupiti. Takva akvizicija mogla bi biti dio šire strategije jačanja prisustva u SAD-u, jednom od najvažnijih tržišta za međunarodno upravljanje imovinom.
Druga mogućnost bila bi spajanje s velikom evropskom bankom, dok se među teorijskim scenarijima spominje i preuzimanje UBS-a od američke finansijske grupacije. Reuters navodi da pojedini izvori upoznati s razmišljanjima u banci smatraju Morgan Stanley mogućim strateškim partnerom.
Zanimljivo je da predsjednik UBS-a Colm Kelleher ima dugogodišnje iskustvo upravo u Morgan Stanleyju, gdje je ranije obavljao visoke rukovodeće funkcije. Međutim, nema potvrde da dvije banke pregovaraju o bilo kakvom povezivanju. Riječ je o scenariju koji se razmatra, a ne o najavljenoj akviziciji.
UBS je ranije ove godine dobio američku bankarsku licencu, što dodatno pokazuje značaj tog tržišta za njegove dugoročne planove.
London želi privući švicarskog bankarskog diva
U cijelu priču uključila se i Velika Britanija. Prema pisanju Financial Timesa, britanska vlada pokušala je zainteresirati rukovodstvo UBS-a za mogućnost preseljenja pravnog sjedišta i berzanske kotacije u London.
O toj mogućnosti razgovarano je s predsjednikom UBS-a Colmom Kelleherom. Za London bi takav potez predstavljao izuzetno važan uspjeh u nastojanjima da dodatno ojača svoju poziciju jednog od vodećih svjetskih finansijskih centara.
Prema podacima koje je objavio Financial Times, tržišna vrijednost UBS-a iznosila je oko 129 milijardi švicarskih franaka, što bi ga, prema tadašnjim procjenama, svrstalo među najveće kompanije na londonskoj berzi.
Ipak, preseljenje tako velike finansijske institucije bilo bi izuzetno složeno, posebno zbog regulatornih, pravnih i poreznih pitanja. Zbog toga se i dalje smatra da bi postizanje kompromisa sa švicarskim vlastima bilo jednostavnije od promjene države sjedišta.
Švicarska se suočava s velikom dilemom
Spor oko UBS-a prerastao je u ozbiljno političko i ekonomsko pitanje. Švicarski zakonodavci moraju pronaći ravnotežu između zaštite finansijskog sistema i očuvanja konkurentnosti svoje najveće banke.
Ukoliko propisi budu previše strogi, postoji mogućnost da UBS ozbiljnije razmotri odlazak iz zemlje. Ako, s druge strane, budu previše ublaženi, protivnici takvog kompromisa mogli bi pokušati osporiti zakon putem referenduma.
Reuters navodi da pojedini parlamentarci razmatraju i kompromisno rješenje prema kojem bi kapitalni zahtjev iznosio 75 posto, uz dodatne zaštitne mehanizme. Ipak, politička podrška takvom prijedlogu zasad je neizvjesna.
Odbor donjeg doma švicarskog parlamenta trebao bi 26. oktobra početi raspravu o novim pravilima, dok se šira parlamentarna rasprava očekuje u decembru. To znači da bi naredni mjeseci mogli biti presudni za budućnost najveće švicarske banke.
Može li Švicarska ostati bez svog bankarskog simbola?
UBS je decenijama jedan od najvažnijih predstavnika švicarskog finansijskog sektora i institucija koja upravlja ogromnom imovinom klijenata širom svijeta. Njegov eventualni odlazak iz zemlje bio bi mnogo više od obične promjene poslovne adrese.
Takav potez otvorio bi pitanje buduće pozicije Švicarske kao međunarodnog bankarskog centra, ali i odnosa između velikih finansijskih institucija i država u kojima posluju.
Istovremeno, odlazak UBS-a ne bi automatski značio prestanak njegovog poslovanja u Švicarskoj. Banka bi mogla zadržati značajan dio domaćih aktivnosti čak i ako bi promijenila pravno sjedište.
Rukovodstvo UBS-a više puta je naglasilo da želi ostati u Švicarskoj i da bi takav ishod bio najbolji i za banku i za domaću ekonomiju. Predsjednik banke Colm Kelleher, međutim, upozorio je da će UBS morati razmotriti svoju budućnost u zemlji ukoliko nova pravila ozbiljno ugroze njegovu sposobnost konkurisanja međunarodnim rivalima.
Zbog toga se sada sve svodi na pitanje hoće li švicarske vlasti i UBS uspjeti postići kompromis. U suprotnom, zemlja poznata po bankarskoj stabilnosti mogla bi se suočiti s mogućnošću da njen najveći finansijski gigant sjedište preseli u inostranstvo.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
