Riječ je o poslovnoj zoni Kreka sjever, za koju će Gradsko vijeće Tuzle razmatrati Nacrt Zoning plana. Cilj je stvoriti uslove za daljnji razvoj ovog prostora i omogućiti fleksibilniju gradnju u skladu s potrebama budućih investitora.

Zona obuhvata površinu od oko 13,94 hektara, a smještena je između Željezničke stanice Kreka Nova i korita rijeke Jale, uz vezu prema transverzali T1. Dokumentokm se stvaraju planski uslovi za daljnje uređenje i izgradnju jednog od značajnijih poslovnih prostora u zapadnom dijelu Tuzle

Investitori zainteresirani za nove poslovne komplekse

Kako piše Tuzlainfo.ba, na ovom prostoru već postoje pojedini poslovni objekti, dok je dio potrebne infrastrukture izgrađen u prethodnom periodu. Posebno je značajno što postoji interes privrednika za gradnju malih i srednjih poslovnih kompleksa, zbog čega bi novi planski dokument trebao omogućiti efikasnije korištenje raspoloživog prostora.

Grad se odlučio za izradu Zoning plana koji omogućava veću fleksibilnost prilikom definiranja budućih objekata i njihovog prilagođavanja konkretnim potrebama investitora. To bi trebalo olakšati realizaciju novih poslovnih projekata u odnosu na raniji planski okvir, u kojem su položaj i dimenzije objekata bili znatno preciznije definirani.

Prvo treba ukloniti veliku deponiju

No, prije nego što dio zemljišta bude moguće staviti u punu funkciju, potrebno je riješiti nekoliko ozbiljnih problema. Jedan od njih je postojeća deponija koja zauzima površinu od oko jednog hektara. Prema podacima iz planske dokumentacije koje prenosi Tuzlainfo.ba, procjenjuje se da sloj otpada na ovom prostoru doseže prosječnu visinu od oko šest metara.

Za buduću izgradnju bit će potrebno ukloniti otpad i teren pripremiti za novu namjenu. To, međutim, nije jedini zahvat koji će biti potreban.

Na području buduće poslovne zone nalazi se i akumulacija površine od približno 5.100 kvadratnih metara, prosječne dubine oko tri metra. Planirano je njeno isušivanje i zatrpavanje, ali bi taj posao mogao biti zahtjevniji zbog dotoka podzemnih voda.

Rješavanje deponije i akumulacije tako predstavlja jedan od važnijih preduslova za potpuno uređenje ovog dijela zone i otvaranje dodatnog prostora za gradnju.

Poslovna zona postoji godinama

Kreka sjever nije potpuno nova poslovna zona. Na ovom području već su realizirani određeni poslovni projekti, a tokom prethodnih godina ulagano je i u infrastrukturu. Novi Zoning plan trebao bi omogućiti nastavak razvoja zone i njeno prilagođavanje aktuelnim potrebama privrede.

Gradsko vijeće Tuzle trebalo bi 10. septembra razmatrati Nacrt Zoning plana poslovne zone “Kreka sjever”, zajedno s Nacrtom odluke o njegovom provođenju.

Usvajanjem novog planskog okvira otvorio bi se put za daljnje uređenje gotovo 14 hektara vrijednog gradskog prostora i realizaciju novih poslovnih investicija.

The post Veliki projekt na 140.000 kvadrata: Uklanjaju deponiju i akumulaciju, niču poslovni objekti appeared first on Biznis Info.

Kako je BiznisInfo.ba već objavio, planove za realizaciju projekta potvrdio nam je direktor kompanije Amer Bekan. Iz AAFS-a su naveli da je projekt još u fazi razvoja te da je njegova daljnja realizacija povezana s razvojem projekta Južne plinske interkonekcije.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o data centru snage oko 100 MW, koji bi trebao biti smješten na području Mostara. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 miliona eura, odnosno više od milijardu KM. Upravo njegova veličina pokazuje da se ne govori o običnom objektu sa nekoliko servera, već o ogromnoj tehnološkoj infrastrukturi.

Šta je zapravo data centar

Najjednostavnije rečeno, data centar je velika, posebno projektovana zgrada ili kompleks zgrada u kojima su smještene hiljade servera i druga računarska i mrežna oprema.

Na tim serverima čuvaju se i obrađuju ogromne količine podataka. Data centri stoje iza usluga koje svakodnevno koristimo – od internetskih stranica i aplikacija do cloud servisa, finansijskih sistema, poslovnih programa i sve više umjetne inteligencije.

Umjesto klasičnih proizvodnih mašina kakve možemo vidjeti u fabrici, srce jednog data centra čine redovi servera koji neprekidno rade i obrađuju podatke.

Zbog eksplozivnog razvoja umjetne inteligencije i cloud tehnologije, potreba za ovakvim kapacitetima posljednjih godina snažno raste. Zbog toga su data centri postali jedna od najvažnijih novih kategorija velikih infrastrukturnih investicija.

Zašto mu treba toliko energije

Postoji, međutim, jedna velika razlika između data centra i većine drugih tehnoloških objekata – ogromna potrošnja električne energije.

Serveri rade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Osim energije potrebne za njihov rad, velike količine električne energije troše sistemi za hlađenje, napajanje, sigurnost i druga prateća infrastruktura. Planiranih 100 MW zato je možda i važniji podatak od same veličine zgrade.

Radi se o snazi koja pokazuje da bi projekt u Hercegovini mogao biti izuzetno veliki potrošač električne energije. A data centar takvih razmjera ne može se graditi bez jasnog odgovora na pitanje odakle će dugoročno dobijati dovoljno pouzdane energije. Tu postaje zanimljiva veza ovog projekta s drugim planovima AAFS-a u Bosni i Hercegovini.

Veza s Južnom interkonekcijom nije slučajna

AAFS je već iskazao namjeru za realizaciju velikih energetskih projekata u BiH, među kojima su Južna plinska interkonekcija i nove plinske elektrane. Sada je i sama kompanija u odgovoru za BiznisInfo.ba daljnju realizaciju data centra povezala s razvojem Južne interkonekcije.

To ne znači da je u ovoj fazi potvrđeno da će određena buduća elektrana direktno proizvoditi struju za data centar. Tehnički detalji projekta još nisu objavljeni. Ali je sasvim jasno zašto su energetika i data centar povezani. Za investiciju ovog obima potrebno je osigurati veliki, stabilan i kontinuiran izvor energije.

Stoga je realno očekivati da bi razvoj data centra morao pratiti i razvoj novih energetskih kapaciteta, umjesto da se tako veliki novi potrošač jednostavno osloni na postojeće kapacitete elektroenergetskog sistema. Podsjetimo da projekt Južne interkonekcije podrazumijeva gradnju novog plinovoda ali i više gasnih elektrana za proizvodnju električne energije, pa je pretpostavka da bi jedna takva elektrana napajala i data centar.

Upravo bi pitanje kako će biti osigurano novih 100 MW kapaciteta i iz kojih izvora trebalo biti jedno od najvažnijih kada AAFS objavi tehničke detalje projekta.

Mnogo više od velike zgrade pune servera

Za Bosnu i Hercegovinu značaj ovakve investicije ne bi bio samo u njenoj vrijednosti. Veliki data centri oko sebe mogu privući telekomunikacijske kompanije, pružaoce cloud usluga, softverske kompanije i druge tehnološke firme. Potrebna im je kvalitetna optička infrastruktura, pouzdano snabdijevanje energijom, napredni sigurnosni sistemi i specijalizirano održavanje.

Drugim riječima, investicija u data centar može povući i ulaganja u energetsku, telekomunikacijsku i digitalnu infrastrukturu koja ostaje važna i za ostatak ekonomije.

Postoji i pitanje lokacije podataka. Razvoj ozbiljne domaće infrastrukture otvara mogućnost da se veći dio podataka i digitalnih usluga fizički smješta u BiH ili neposrednom okruženju, umjesto isključivo u velikim evropskim centrima.

To samo po sebi ne znači digitalni suverenitet, ali bi predstavljalo važan korak ka stvaranju infrastrukture na kojoj se takva politika može graditi.

Region već ulazi u utrku

Da se radi o globalnom trendu najbolje pokazuje činjenica da se veliki projekti pripremaju i u našem neposrednom susjedstvu. U Hrvatskoj se razvija projekt Pantheon u Topuskom, zamišljen kao veliki data i AI centar čiji bi kapacitet u konačnici mogao dosegnuti čak 1 GW. Samo prateća energetska infrastruktura tog projekta procjenjuje se na više od 500 miliona eura.

Takvi projekti pokazuju koliko se brzo mijenja struktura velikih investicija. Nekada su države privlačile velike fabrike, logističke centre i trgovačke lance. Danas se sve agresivnije bore i za data centre, AI infrastrukturu i energiju potrebnu za njihov rad.

Ukoliko projekt AAFS-a bude realizovan u planiranom obimu, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti jednu od najvećih pojedinačnih tehnoloških investicija u svojoj historiji i napraviti značajan korak na regionalnoj mapi digitalne infrastrukture.

Za sada, ipak, ostaju važna otvorena pitanja – tačna lokacija, način snabdijevanja električnom energijom, tehnološki partneri, rok početka gradnje i konačan obim investicije.

AAFS ih još ne otkriva. Iz kompanije su za BiznisInfo.ba poručili da će detalje predstaviti kada projekt dostigne odgovarajući stepen zrelosti i budu definisani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šta je data centar koji Amerikanci žele graditi u BiH: Investicija od milijardu KM mijenja pravila igre appeared first on Biznis Info.

Riječ je o dionici Rudanka (Kostajnica) – Putnikovo brdo dugoj 5,6 kilometara, koja predstavlja nastavak Koridora 5C kroz područje Doboja. Dionica počinje u RS-u a završava u Federaciji, po čemu je specifična, piše BiznisInfo.ba.

Gradilište je prošle sedmice obišao vršilac dužnosti direktora JP “Autoputevi Republike Srpske” Radovan Višković, koji je sa predstavnicima izvođača i nadzora razgovarao o trenutnom stanju projekta.

Dionica je izuzetno zahtjevna jer se na svega 5,6 kilometara grade veliki objekti – most preko rijeke Bosne i magistralnog puta, vijadukt, nadvožnjaci, usjeci te dva tunela ukupne dužine od skoro dva kilometra.

Geološki problemi u prvom tunelu

Prvi problem pojavio se tokom radova na tunelu Putnikovo brdo 1. Izvođač je tokom gradnje naišao na geološke poteškoće koje su usporile realizaciju projekta. Zbog toga je zatraženo mišljenje stručnog konsultanta i prijedlog rješenja, koji se trenutno razmatra i revidira.

To znači da će nastavak i dinamika radova na ovom dijelu trase zavisiti i od rješenja koje bude usvojeno nakon stručne analize. Još složenija situacija je na drugom tunelu.

Tunel ulazi u FBiH, a dozvole još nema

Tunel Putnikovo brdo 2 specifičan je jer presijeca međuentitetsku liniju i jednim dijelom ulazi na teritoriju Federacije BiH. Izvođač je obavio određene aktivnosti na ulaznom portalu, ali daljnji radovi trenutno nisu mogući zbog nedostatka građevinske dozvole za dio koji se nalazi u FBiH.

Prema sporazumu između Autoputeva RS i Autocesta FBiH, uz saglasnost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja kreditnim sredstvima finansira izgradnju ove dionice, dogovoreno je da Republika Srpska izgradi cijeli tunel, dok je FBiH trebala osigurati potrebnu građevinsku dozvolu za dio na svojoj teritoriji.

No, četiri godine nakon početka realizacije projekta dozvola još nije osigurana. Kao razlog se navodi problem pretvaranja šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, povezan s ranijim odlukama visokog predstavnika.

Višković je kazao da je u nekoliko navrata kontaktirao Vladu FBiH te tražio uključivanje Vijeća ministara BiH u rješavanje ovog pitanja, ali da još nema informaciju kada bi građevinska dozvola mogla biti osigurana. Svako dodatno odgađanje, upozorio je, može dovesti do novih troškova i pomjeranja roka završetka cijele dionice.

Ključna obilaznica oko Doboja

Dobojska obilaznica jedna je od ključnih dionica Koridora 5C jer bi trebala omogućiti da tranzitni saobraćaj zaobiđe gradsko područje Doboja i poveže postojeću mrežu autoputeva u RS-u s Koridorom 5C prema Federaciji BiH.

Upravo je na drugoj strani entitetske linije nedavno napravljen važan korak. Krajem avgusta u promet je puštena sedam kilometara duga poddionica Doboj jug – Medakovo, čime je autoput iz pravca Tešnja dodatno približen Doboju.

No, da bi Koridor 5C na ovom području u budućnosti funkcionisao kao povezana cjelina, potrebno je, između ostalog, završiti zahtjevnu dionicu preko Doboja i spojiti mreže koje se grade sa dvije strane.

Slijedi još 36 kilometara prema Vukosavlju

Koridor 5C kroz Republiku Srpsku prolazi u ukupnoj dužini od oko 46 kilometara. Prvih 5,65 kilometara, od petlje Tovira do petlje Kostajnica, završeno je i pušteno u promet krajem avgusta 2022. godine. Dobojska obilaznica predstavlja drugu dionicu.

Nakon nje slijedi znatno duži pravac od Doboja do Vukosavlja, dug oko 36 kilometara. Za finansiranje tog projekta interes je iskazala Svjetska banka, a konačna odluka očekuje se početkom oktobra. Ukoliko finansiranje bude potvrđeno, plan je da se do kraja godine pokrenu tenderske procedure za izbor izvođača i nadzora.

Time bi praktično bio otvoren put za izgradnju preostalog velikog dijela Koridora 5C kroz Republiku Srpsku, dok će za povezivanje prema jugu biti ključno rješavanje problema na Dobojskoj obilaznici i tunelu koji prelazi međuentitetsku liniju.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ključni tunel koji treba spojiti dva entiteta ne može dalje: Građevinsku dozvolu čekaju već 4 godine appeared first on Biznis Info.

Osnovni položaj ceste ostaje uglavnom isti, dok se izmjene odnose na korekcije na pojedinim dijelovima trase, gdje će autocesta biti pomjerena za nekoliko desetina metara, piše BiznisInfo.ba.

Trasa pomjerena zbog poslovnog objekta

Najzanimljivija izmjena urađena je na području Milešića, odnosno na dijelu trase kod velikog Volkswagenovog prodajno-servisnog kompleksa kompanije Nipex, smještenog uz magistralnu cestu M18.

Na ovom području analizirano je više mogućnosti kako buduću autocestu provesti kroz prostor u kojem se već nalaze stambeni i poslovni objekti, magistralna cesta, željeznička pruga i vodotoci. Provedena je analiza četiri varijante, a na kraju je odlučeno da se ranije planirana trasa pomjeri.

Razlog je prilično jednostavan – pomjeranjem trase izbjegavaju se otkup i rušenje postojećeg poslovnog objekta. Nova varijanta, s druge strane, znači da će eksproprijacijom biti obuhvaćena veća površina zemljišta, ali i veći broj privatnih stambenih objekata koji će morati biti uklonjeni.

Tačan broj kuća još nije poznat i bit će utvrđen Elaboratom eksproprijacije u sklopu Glavnog projekta. Ipak, analizom je ocijenjeno da je pomjeranje trase povoljnije rješenje u odnosu na varijantu koja bi podrazumijevala otkup i uklanjanje poslovnog objekta. Drugim riječima, uprkos većem obimu eksproprijacije, novo rješenje ocijenjeno je kao tehnički i ekonomski opravdanije.

Na ovom području nova trasa pomjerena je za oko 30 metara u odnosu na ranije projektovano rješenje.

Mijenja se i veliki most Milešići

Promjena trase zahtijevala je i prilagođavanje rješenja mosta Milešići, jednog od najvećih objekata na ovom dijelu autoceste. Most će biti dug 339 metara, a njegova gradnja bit će prilično zahtjevna jer će njime autocesta preći preko magistralne ceste M18, željezničke pruge Brčko – Banovići te Mramorskog i Osojačkog potoka.

Most će se cijelom dužinom nalaziti u krivini radijusa 3.950 metara. U dokumentaciji se navodi da je ovakva krivina projektovana upravo kako bi buduća autocesta prošla između okolnih objekata.

Poređenje starog i novog rješenja pokazuje da se osnovni pravac autoceste nije bitno promijenio. Umjesto toga, trasa je lokalno korigovana kako bi se što bolje uklopila u već izgrađeno područje.

Jedan planirani most više neće biti potreban

Izmjene su donijele još nekoliko pojednostavljenja projekta. Prema novom rješenju, više neće biti potrebno izmještati lokalnu saobraćajnicu označenu kao “Nekategorisani Nipex”, čije je izmještanje ranije bilo planirano u dužini od 67,72 metra. Odustalo se i od izmještanja saobraćajnice “Poljski Mramorski potok” u dužini od 153 metra.

Zahvaljujući tim izmjenama, iz projekta je izbačen i jedan ranije planirani most, dok rješenja za ostale lokalne saobraćajnice ostaju nepromijenjena. Nešto duža bit će, međutim, regulacija vodotoka. Njena ukupna dužina povećana je sa 1.702 na 1.842 metra, prvenstveno zbog dodatne regulacije Osojačkog potoka.

Posljednjih 7,5 kilometara prema Tuzli

LOT 5 Čanići – Šićki Brod dug je oko 7,5 kilometara i predstavlja završni dio planirane autoceste na prilazu Tuzli iz smjera Orašja. Početak trase nalazi se u Čanićima, gdje se spajaju LOT 4 i LOT 5, dok autocesta na drugom kraju dolazi do područja Mihatovića i Šićkog Broda.

Iako je riječ o samo 7,5 kilometara, na ovoj dionici planiran je veliki broj objekata. Bit će izgrađena dva mosta, dva potputnjaka, tri natputnjaka, petlja Mihatovići, Centar održavanja i kontrole prometa te prolaz za životinje.

Veliki broj objekata nije iznenađenje jer buduća autocesta na prilazu Tuzli prolazi kroz znatno složeniji prostor – između naselja i postojećih kuća, uz poslovne komplekse, magistralnu cestu i željezničku prugu.

Dakle, najnovije izmjene zato ne znače crtanje neke nove trase autoputa Orašje – Tuzla. Riječ je prije svega o preciznom dotjerivanju ranije utvrđenog koridora, kako bi se buduća cesta što bolje uklopila u postojeći prostor i kako bi se pronašlo tehnički i ekonomski najpovoljnije rješenje.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Donosimo detalje: Mijenja se trasa autoputa kod Tuzle da bi se izbjeglo rušenje velikog poslovnog objekta appeared first on Biznis Info.

Riječ je o grupaciji Doğuş, iza koje stoji jedan od najpoznatijih turskih biznismena i milijardera Ferit Şahenk.

Predstavnici građevinske kompanije Doğuş Construction and Trade razgovarali su u Sarajevu s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem o mogućnostima angažmana na velikim projektima koji se planiraju u našoj zemlji. Na sastanku je bio regionalni direktor kompanije Ali Baru Alsirt.

Predstavnici Doğuşa jasno su iskazali interes za projekte u Bosni i Hercegovini, a model koji nude posebno je zanimljiv. Naime, osim što mogu biti izvođači radova, spremni su ponuditi projektovanje i izgradnju, ali i obezbijediti finansiranje projekata.

U fokusu autoceste, magistralne ceste i energetika

Nikšić je goste upoznao s velikim projektima koji se planiraju u Federaciji BiH, prije svega u oblastima izgradnje autocesta i magistralnih cesta, energetike i industrije. Za sada nije navedeno za koji je konkretno projekat turska kompanija najviše zainteresovana niti je dogovoren konkretan posao.

Nikšić je poručio da je cilj Vlade FBiH osigurati fer tržišnu utakmicu u kojoj mogu učestvovati sve zainteresovane kompanije, kako bi se za planirane projekte dobile što kvalitetnije ponude. Ipak, riječ je o kompaniji čiji dolazak u Sarajevo privlači pažnju zbog njene veličine, iskustva na megaprojektima, ali i finansijske snage grupacije kojoj pripada.

Iza kompanije projekti vrijedni 32 milijarde dolara

Doğuş Construction građevinski je dio mnogo veće poslovne imperije Doğuş Group. Kompanija navodi da je od 1951. godine realizovala više od 250 infrastrukturnih i drugih velikih projekata ukupne vrijednosti veće od 32 milijarde dolara.

Brojke iz njihovog portfolija najbolje pokazuju o kakvom se građevinskom gigantu radi. Doğuş Construction iza sebe ima oko 1.540 kilometara cesta, 52 kilometra mostova i vijadukata te više od 485 kilometara metroa, željeznica i tunela.

Gradili su i 21 branu i hidroelektranu ukupne snage oko 3.350 MW, dok ukupna površina objekata koje su realizovali dostiže oko 3,45 miliona kvadratnih metara. Kompanija je od 2003. godine prisutna i na listi 250 najvećih međunarodnih građevinskih kompanija koju objavljuje Engineering News-Record (ENR).

Predstavnici kompanije u Sarajevu su istakli da su posljednjih godina posebno uspješni u projektima autocesta, velikih mostova i sistema brzih željeznica, te da na evropskom i tržištu zapadnog Balkana djeluju duže od deset godina.

Poslovna imperija s više od 250 kompanija

Doğuş je, međutim, mnogo više od građevinske kompanije. Grupaciju je 1951. godine osnovao Ayhan Şahenk, a tokom narednih decenija izrasla je u jednu od najvećih i najpoznatijih turskih poslovnih grupacija.

Danas Doğuş Group ima više od 250 kompanija i preko 26.000 zaposlenih, a posluje u nizu oblasti, među kojima su građevinarstvo, automobilska industrija, turizam i ugostiteljstvo, nekretnine, energetika, mediji i tehnologija.

Grupa sarađuje i s nekim od najvećih svjetskih kompanija i brendova, među kojima su Volkswagen, Hyatt i The Peninsula Hotels. Na čelu poslovne imperije danas se nalazi sin osnivača Ferit Şahenk, koji je predsjednik Uprave i izvršni direktor Doğuş Groupa.

Vlasnik jedan od turskih milijardera

Şahenk je istovremeno jedan od poznatijih turskih milijardera. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na oko 2,9 milijardi dolara. Veliki dio porodičnog bogatstva svojevremeno je bio vezan za Garanti Banku. Porodica Şahenk je posljednjih deset posto udjela u banci prodala španskoj BBVA 2017. godine za oko 900 miliona dolara.

Doğuş je kapital tokom godina usmjeravao u brojne druge sektore, od građevinarstva i nekretnina do luksuznog turizma i ugostiteljstva.

Jedan od njihovih najpoznatijih projekata je Galataport Istanbul, veliki kompleks s kruzerskim terminalom, hotelom, trgovinama i restoranima. Doğuş je u ovaj projekat uložio oko 1,7 milijardi dolara. U portfoliju grupacije nalaze se i međunarodno poznati ugostiteljski brendovi poput Zume, Amazonica i Coye.

Šta bi mogli graditi u BiH

U ovom trenutku nema potvrde da će Doğuş dobiti neki konkretan posao u Bosni i Hercegovini. Sastanak u Sarajevu prije svega pokazuje interes turske grupacije da se uključi u buduće projekte. No, činjenica da su razgovarali upravo o autocestama, magistralnim cestama, energetici i industriji otvara širok prostor za potencijalni angažman.

Posebno je važna njihova spremnost da uz projektovanje i izvođenje radova učestvuju i u obezbjeđivanju finansiranja. Upravo finansijska konstrukcija često predstavlja jedan od ključnih izazova kod realizacije velikih infrastrukturnih projekata u BiH.

Stoga eventualni ulazak Doğuşa na bh. tržište ne bi značio samo dolazak još jednog velikog međunarodnog izvođača. Riječ je o grupaciji koja iza sebe ima projekte vrijedne desetine milijardi dolara i koja pokazuje interes da u BiH dođe s mnogo širim paketom – od projektovanja i gradnje do finansiranja.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kompanija turskog milijardera želi velike poslove u BiH: Spremni donijeti i novac za projekte appeared first on Biznis Info.

Obilježavanju su prisustvovali članovi Uprave JP Autoceste FBiH na čelu s direktorom Denisom Lasićem, federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, predstavnici europskih partnera na realiziranju projekta izgradnje Koridora 5C, kao i predstavnici lokalnih zajednica.

U ime Izaslanstva Europske unije u BiH današnjem obilježavanju prisustvovala je voditeljica Sekcije za ekonomski razvoj, zelenu tranziciju i investicije Antonella Di Sandri. Pogledajte kako izgleda nova dionica koja je puštena u promet: 

Lasić je rekao da novih sedam kilometara autoceste na poddionici Doboj jug – Medakovo predstavlja značajan segment sjevernog dijela Koridora 5C i omogućuje kvalitetnije povezivanje područja Doboj Juga, Usore i Tešnja s mrežom autoceste te otvara nove mogućnosti za razvoj ovog kraja.

– Svaki novi kilometar ovog koridora znači više od izgrađene ceste, znači bolje povezanu Bosnu i Hercegovinu, snažnije gospodarstvo, nove prilike za naše građane i još čvršću povezanost s europskim prometnim pravcima. Zahvaljujem svima na kontinuiranoj potpori izgradnje Koridora 5C – izjavio je Lasić.

Izgrađen i dio magistrale

Od bitnijih objekata na poddionici Doboj jug – Medakovo izgrađeno je pet mostova, tunel Hrastik, petlje Usora i Medakovo, čeono naplatno mjesto Doboj jug kao i bočno naplatno mjesto Medakovo.

Posebna značaj projekta ogleda se u činjenici da je, pored glavne trase autoceste, u upotrebu pušten i dio novoizgrađene magistralne ceste M4, u dužini od 3,5 km, s tri kružna toka.

Premijer Nermin Nikšić je rekao da mu je drago što se otvara novih sedam kilometara Koridora 5C. Dodao je da svaki novi kilometar znači bolju povezanost naših gradova, ljudi i privrede, sigurniji saobraćaj i kraće vrijeme putovanja. Još važnije, pokazuje da projekte o kojima se godinama govorilo možemo završiti i staviti u funkciju građana.

– To je ono što se od ovakvih projekata i očekuje. Da se grade, završe i što prije počnu služiti ljudima i privredi. Koridor 5C jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u našoj zemlji i svaki završeni dio približava nas cilju da Bosna i Hercegovina bude bolje povezana unutar zemlje, ali i sa Evropom – poručio je Nikšić.

Izvođač radova na izgradnji ove poddionice je bio Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, dok je nadzor na radovima vršio IRD Engineering S.r.l. (Italija). Ukupna vrijednost radova na izgradnji dionice Doboj jug – Medakovo iznosila je blizu 159 miliona eura bez PDV-a.

Iskoristiti mogućnosti finansiranja EU

Izgradnja poddionice financirana je sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), te bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

– Koridor autoputa 5C dio je Transeuropske putne mreže, a svaka završena dionica građanima i poslovnim subjektima omogućava sigurnije i brže putovanje te bolju povezanost s EU. Evropska unija ostaje pouzdan i dosljedan partner Bosni i Hercegovini. Završetak dionice Putnikovo brdo – Medakovo, podržan bespovratnim EU sredstvima u iznosu od 15,9 miliona eura, dovodi nas korak bliže završetku ove ključne prometnice. Ipak, dok obilježavamo današnji važan iskorak, pozivamo vlasti da iskoriste sve mogućnosti za ulaganja koje EU pruža i to, prvenstveno, gotovo milijardu eura dostupnih kroz Plan rasta – kazao je Luigi Soreca, specijalni predstavnik EU i voditelj Izaslanstva EU u BiH.

Napominjemo da je Odlukom Vlade Federacije BiH za sve korisnike produženo besplatno korištenje poddionice Doboj jug – Medakovo do 20.09.2026. godine.

The post Sedam kilometara, pet mostova i tunel: Pogledajte kako izgleda nova dionica autoputa u BiH appeared first on Biznis Info.

Nakon višegodišnjeg rasta proizvodnje, izvoza i investicija, pokrenut je projekt nove fabrike namjenske industrije u Unsko-sanskom kantonu, dok bi uskoro trebala početi i izgradnja nove fabrike u Tuzlanskom kantonu.

Ove informacije iznio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić tokom otvaranja sajma odbrambene industrije Balkan Shield u Sarajevu.

Namjenska industrija stiže u dva nova kantona

Lakić je naglasio da se više ne govori samo o očuvanju i modernizaciji fabrika koje u BiH imaju dugu tradiciju, već o izgradnji novih proizvodnih kapaciteta.

– Pokrenut je projekt nove fabrike namjenske industrije u Unsko-sanskom kantonu, čime ova industrija dolazi i u Krajinu. Uskoro početak izgradnje nove fabrike namjenske industrije i u Tuzlanskom kantonu čime i ovaj kanton dobije svoju prvu fabriku namjenske industrije – kazao je Lakić.

Istovremeno, postojeće kompanije nastavljaju širiti kapacitete, graditi nove hale, nabavljati opremu i razvijati nove proizvode.

Prihodi više nego udvostručeni

Razmjere rasta ovog sektora najbolje pokazuju rezultati ostvareni u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima koje je iznio Lakić, prihodi šest ključnih kompanija namjenske industrije Federacije BiH povećani su sa 270,6 miliona KM u 2022. na čak 554,1 milion KM u 2025. godini.

To znači da su za samo tri godine povećani za oko 283,5 miliona KM, odnosno da su više nego udvostručeni. Uporedo s rastom prihoda povećavani su izvoz i dobit, otvarana nova radna mjesta, ali i pokrenut veliki investicioni ciklus.

– Ponovo se ozbiljno ulaže. U novu opremu i proizvodne linije, modernizaciju pogona, nove hale, širenje kapaciteta postojećih fabrika i razvoj novih proizvoda. I više ne govorimo samo o očuvanju postojećih fabrika, govorimo i o novim fabrikama – rekao je Lakić.

Osam kompanija zapošljava 3.826 ljudi

Rast sektora nastavljen je i ove godine. Samo u prvih šest mjeseci 2026. godine osam društava namjenske industrije ostvarilo je 212,6 miliona KM prihoda i 31,7 miliona KM dobiti, a u njima je bilo zaposleno ukupno 3.826 radnika.

Riječ je o industriji koja posljednjih godina prolazi kroz jedan od najvećih investicionih ciklusa u novijoj historiji. Kompanije ulažu u povećanje proizvodnih kapaciteta, automatizaciju i modernizaciju proizvodnje, dok rast potražnje na međunarodnom tržištu otvara prostor za dodatno širenje.

– Naš cilj nije da živimo od onoga što smo imali prije 30 ili 50 godina. Cilj je da tradiciju spojimo sa novom tehnologijom, povećavamo kapacitete tamo gdje tržište traži više i razvijamo nove proizvode tamo gdje imamo znanje – poručio je federalni ministar.

Fokus na nove proizvode i tehnologiju

Prema njegovim riječima, naredna faza razvoja zahtijevat će dalju modernizaciju, novu opremu, veću automatizaciju i snažnija ulaganja u istraživanje i razvoj. Poseban izazov bit će i stvaranje nove generacije stručnih radnika i inženjera koji će pratiti tehnološki razvoj sektora.

Namjenska industrija u BiH ima tradiciju dugu više od 70 godina, ali posljednje najave pokazuju da se njen razvoj više neće oslanjati isključivo na tradicionalne industrijske centre.

Pokretanjem projekta u Unsko-sanskom kantonu i najavljenim početkom izgradnje fabrike u Tuzlanskom kantonu, mapa namjenske industrije u Federaciji BiH počinje se širiti na nove dijelove zemlje. Istovremeno, postojeće kompanije nastavljaju investicije u nove pogone i povećanje kapaciteta, što pokazuje da se sektor iz faze oporavka i stabilizacije sve snažnije pomjera prema ekspanziji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Prihodi udvostručeni, sada se grade nove fabrike: Velika ekspanzija namjenske industrije BiH appeared first on Biznis Info.

Ipak, iza ove dobre vijesti krije se jedan od najvećih paradoksa izgradnje Koridora 5C u Bosni i Hercegovini.

Kada poddionica Tunel Kvanj – Buna bude završena, Bosna i Hercegovina će na ovom području imati dvije uzastopne, potpuno izgrađene dionice autoceste ukupne dužine oko 12,3 kilometra. No, njima se još neće moći normalno voziti. Razlog je jednostavan – nedostajat će veza prema Mostaru.

Probijena desna cijev Kvanja

Poddionica Tunel Kvanj – Buna duga je ukupno 5,1 kilometar i predstavlja nastavak Koridora 5C od Mostara prema moru. Najvažniji objekt na ovoj trasi je dvocijevni tunel Kvanj. Desna tunelska cijev, čiji je proboj sada završen, duga je 2.645 metara, dok je lijeva projektovana u dužini od 2.720 metara.

Nakon izlaska iz tunela trasa preko vijadukta Rotimski potok, dugog 330 metara, dolazi do Stanojevića, neposredno prije odmorišta Rotimski potok. Upravo tu nova autocesta spaja se s već izgrađenom dionicom Buna – Počitelj.

Ugovor za izgradnju Tunela Kvanj – Buna potpisan je u oktobru 2024. godine, a njegova vrijednost iznosi 125,2 miliona eura bez PDV-a, odnosno oko 245 miliona KM. Rok za završetak radova je 30 mjeseci.

Spojit će se s autocestom koja već pet godina čeka automobile

Završetak ove poddionice posebno je važan zbog onoga što se nalazi na njenom južnom kraju. Dionica Buna – Počitelj, duga 7,2 kilometra, završena je još prije pet godina, ali do danas nije puštena u redovan saobraćaj jer sa sjeverne strane nema odgovarajuću vezu prema Mostaru.

BiznisInfo.ba je krajem 2024. godine snimio ovu dionicu iz zraka i nazvao je “autoputem koji ne vodi nikuda”. Iako je riječ o potpuno izgrađenoj modernoj autocesti, njome godinama praktično ne prolaze automobili. Situacija će se završetkom Kvanja promijeniti – ali samo djelimično.

Kada bude završena poddionica Tunel Kvanj – Buna od 5,1 kilometar, ona će se direktno spojiti na 7,2 kilometra dugu dionicu Buna – Počitelj. Time ćemo dobiti oko 12,3 kilometra povezane autoceste. Problem je što će njen sjeverni kraj i dalje ostati nepovezan s Mostarom.

Nedostaje ključnih 9,2 kilometra

Da bi cijela ova autocesta konačno dobila svoju pravu funkciju, potrebno je izgraditi dionicu Mostar jug – Tunel Kvanj, dugu oko 9,2 kilometra. Za razliku od Kvanj – Buna, na ovoj dionici radovi još nisu počeli.

Ključni problem odnosi se na državnu, odnosno vojnu imovinu na području Ortiješa kod mostarskog aerodroma, preko koje treba proći trasa buduće autoceste. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine do sada nije dalo potrebnu saglasnost za korištenje predmetnih parcela.

Dok pitanje ovih parcela ne bude riješeno, nema ni početka gradnje dionice Mostar jug – Tunel Kvanj, a upravo ona predstavlja posljednju nedostajuću kariku između Mostara i već izgrađene autoceste prema Počitelju.

Čak ni saglasnost sada ne bi brzo riješila problem

Važno je naglasiti da čak ni eventualno brzo rješavanje pitanja vojne imovine ne znači da bi se novim kilometrima autoceste uskoro moglo voziti. Saglasnost za korištenje parcela tek bi otvorila put za nastavak procedura i realizaciju projekta Mostar jug – Tunel Kvanj. Nakon toga slijedi izgradnja zahtjevne dionice duge više od devet kilometara, za što će biti potrebno nekoliko godina.

To znači da bi dionice Buna – Počitelj i Tunel Kvanj – Buna, čak i ako ova druga bude završena prema planu, mogle još dugo čekati da dobiju svoju punu saobraćajnu funkciju.

Drugim riječima, dok se na Kvanju trenutno ulažu stotine miliona maraka i ostvaruje značajan napredak na gradilištu, nekoliko kilometara sjevernije radovi na ključnoj karici nisu ni počeli.

Sa juga je put već otvoren

Paradoks je još veći jer sa južne strane praktično nema prepreka. Od Počitelja se vozači već mogu autocestom kretati prema graničnom prijelazu Bijača, gdje se Koridor 5C nastavlja na hrvatsku mrežu autocesta.

Kada jednog dana budu završene sve tri dionice: Mostar jug – Tunel Kvanj, Tunel Kvanj – Buna i Buna – Počitelj, bit će uspostavljena kontinuirana autocestovna veza od Mostara prema Počitelju, Bijači i dalje prema Hrvatskoj i moru.

Do tada će se u Hercegovini nalaziti neobičan infrastrukturni niz: jedna dionica autoceste završena prije pet godina, druga vrijedna oko 245 miliona KM koja se trenutno gradi i treća, ključna dionica prema Mostaru čija gradnja još nije ni počela.

Proboj desne cijevi tunela Kvanj zato jeste veliki korak naprijed u izgradnji Koridora 5C. Ali istovremeno pokazuje koliko je situacija složena – jer će se završetkom ove poddionice broj kilometara izgrađene autoceste povećati, dok će automobili na njih još morati čekati.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Gdje se nalazi tunel Kvanj koji je upravo probijen i zašto njime nećemo moći voziti ni kada bude završen appeared first on Biznis Info.

Prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupan priliv direktnih stranih investicija u BiH tokom 2025. godine iznosio je 1,41 milijardu KM. Najviše novca stiglo je upravo iz Njemačke – 271,6 miliona KM.

Na drugom mjestu je Srbija sa 206,2 miliona KM, dok je Austrija treća sa 205,9 miliona KM. Ovo predstavlja zanimljivu promjenu na vrhu liste najvećih investitora u BiH.

Njemačka sa drugog na prvo mjesto

Godinu ranije, odnosno tokom 2024, Njemačka je također bila veoma visoko pozicionirana, ali nije bila prva. Prema tada objavljenim podacima CBBiH, najveći priliv tokom 2024. stigao je iz Hrvatske i iznosio je 391,1 milion KM, dok je Njemačka bila druga sa 255,3 miliona KM.

Dakle, Njemačka je u samo dvije godine izbila na drugo, a potom i na prvo mjesto. Ovaj uspon Njemačke poklapa s jednim od najvećih investicijskih ciklusa koje trenutno provodi neka strana kompanija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o Lidlu.

Njemački trgovački lanac još nije otvorio svoje prodavnice u BiH, ali već godinama ulaže ogroman kapital u pripremu ulaska na domaće tržište. Prema ranije objavljenim podacima, Lidl je do sredine 2025. u razvoj poslovanja u BiH uložio gotovo pola milijarde KM, a do sredine ove godine taj iznos se popeo na skoro 700 miliona KM.

Najveći rast ulaganja zabilježen je upravo tokom 2024. i 2025. godine, što se vremenski podudara i sa snažnim skokom Njemačke među najvećim izvorima stranih investicija u BiH.

Lidl gradi širom BiH

Lidlov novac pritom nije ostao samo na računima kompanije. Rezultati investicijskog ciklusa već su vidljivi širom zemlje.

Najveća pojedinačna investicija je veliki logističko-distributivni centar u Lepenici na području Kiseljaka, čija je vrijednost veća od 100 miliona eura, odnosno gotovo 200 miliona KM. Paralelno s distributivnim centrom, Lidl kupuje zemljište i gradi ili priprema prodajne objekte u brojnim gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Riječ je, dakle, o klasičnom velikom investicijskom ciklusu: kapital iz Njemačke pretvara se u zemljište, logističke kapacitete, prodajne objekte, opremu i nova radna mjesta.

Ipak, podaci CBBiH ne prikazuju pojedinačne kompanije koje stoje iza investicija iz svake zemlje, pa se ne može tvrditi da je svih 271,6 miliona KM njemačkih investicija tokom 2025. godine stiglo od Lidla. Ali razmjere Lidlovih ulaganja, kao i period u kojem se ona realizuju, jasno pokazuju da je ova kompanija jedan od ključnih faktora snažne pozicije Njemačke.

Maloprodaja među vodećim sektorima

Još jedan podatak CBBiH ide u prilog tome. Kada se investicije posmatraju prema djelatnostima, tokom 2025. najviše ih je realizovano u finansijskim uslužnim djelatnostima – 427,3 miliona KM.

Odmah nakon finansijskog sektora nalazi se upravo trgovina na malo sa 176,2 miliona KM, dok je trgovina na veliko privukla dodatnih 154,3 miliona KM. Slična situacija bila je i godinu ranije.

Tokom 2024. finansijske usluge bile su na prvom mjestu sa 503,8 miliona KM, dok je maloprodaja bila druga sa 219,8 miliona KM a trgovina na veliko treća sa 205,1 miliona KM. Drugim riječima, upravo u periodu najintenzivnijeg Lidlovog investiranja maloprodaja i veleprodaja se dvije godine zaredom nalaze među vodećim sektorima po prilivu stranih direktnih investicija.

No, ovdje je potrebno objasniti šta CBBiH zapravo podrazumijeva pod direktnim stranim investicijama.

Šta zapravo znači milijarda stranih investicija

Kada se objavi podatak da je u BiH tokom jedne godine stiglo, naprimjer, 1,4 ili 1,7 milijardi KM stranih investicija, to ne znači da je kompletan taj iznos stigao iz inostranstva i završio u izgradnji novih fabrika, hotela, trgovačkih centara ili drugih objekata.

Statistička definicija direktnih stranih investicija mnogo je šira. U nju ulaze vlasnička ulaganja stranih investitora, određeni dužnički odnosi između povezanih kompanija, ali i reinvestirana, odnosno zadržana dobit kompanija koje su već u stranom vlasništvu.

Upravo posljednja kategorija veoma je važna za razumijevanje podataka. Ako, naprimjer, banka u stranom vlasništvu u BiH ostvari veliku dobit, a njen vlasnik odluči da taj novac ne povuče iz zemlje kroz dividendu nego ga ostavi u kompaniji, taj iznos može se statistički evidentirati kao direktna strana investicija.

Drugim riječima, ne mora nužno biti riječ o novom novcu koji je te godine fizički stigao iz inostranstva.

Zašto su banke uvijek na vrhu

Ovo u velikoj mjeri objašnjava zašto se finansijski sektor iz godine u godinu pojavljuje kao najveći ili jedan od najvećih sektora po direktnim stranim investicijama. Većina velikih banaka u Bosni i Hercegovini nalazi se u vlasništvu stranih bankarskih grupacija, a domaći bankarski sektor posljednjih godina ostvaruje veoma visoku dobit.

Kada se dio te dobiti zadržava u bankama, on ulazi u statistiku direktnih stranih investicija. Naprimjer, u 2024. godini čak 53,9 posto ukupnog priliva direktnih stranih investicija u BiH predstavljala je zadržana dobit. To je više od polovine ukupnih stranih investicija.

Posebno je to bilo izraženo kod nekih od tradicionalno najvećih investitora u BiH. Kod investicija iz Austrije tokom 2024. godine čak 82,2 posto odnosilo se na zadržanu dobit, dok je kod Hrvatske taj udio bio veći od 93 posto.

To ne znači da takav kapital nije važan za BiH. Naprotiv, odluka stranih vlasnika da dobit ostave u domaćim kompanijama umjesto da je iznesu iz zemlje svakako ima ekonomsku vrijednost. Ali takva investicija ipak nije isto što i dolazak novog investitora koji kupuje zemljište, gradi objekte, nabavlja opremu i zapošljava nove radnike.

Lidl je drugačiji primjer

Zbog toga je slučaj Njemačke i Lidla posebno zanimljiv. Dok veliki dio statističkih stranih investicija u BiH proizlazi iz poslovanja kompanija koje su ovdje prisutne već godinama ili decenijama, Lidl tek priprema ulazak na tržište.

Kompanija još nema otvorenu mrežu trgovina koja bi u BiH ostvarivala veliku dobit koju bi mogla reinvestirati. Kapital koji Lidl ulaže koristi se za stvaranje poslovnog sistema praktično od nule – od kupovine zemljišta i gradnje logističkog centra do izgradnje prodavnica, opremanja i zapošljavanja. Investicije će se nastaviti jer Lidl tek treba otvoriti svoju mrežu prodavnica u zemlji.

Njemačka preuzela vrh

Sve to daje dodatni kontekst najnovijim podacima Centralne banke. Njemačka je 2024. sa 255,3 miliona KM bila drugi najveći izvor direktnih stranih investicija u BiH. Godinu kasnije, sa 271,6 miliona KM, izbila je na prvo mjesto.

Istovremeno, maloprodaja se već drugu godinu zaredom nalazi na drugom mjestu među svim djelatnostima po prilivu stranih investicija. CBBiH ne objavljuje koliko od njemačkih 271,6 miliona KM pojedinačno otpada na Lidl, pa takav iznos nije moguće precizno izračunati iz dostupnih podataka.

No, kada se uzmu u obzir stotine miliona maraka koje je Lidl već uložio u BiH, snažan rast njegovih ulaganja upravo tokom posljednjih godina te činjenica da kompanija istovremeno realizuje desetine projekata širom zemlje, jasno je da je njemački trgovački gigant imao veoma značajnu ulogu u investicijskom usponu Njemačke.

A pravi efekat tog investicijskog ciklusa tek bi trebao postati vidljiv kada Lidl otvori prve prodavnice i počne redovno poslovanje na tržištu Bosne i Hercegovine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Njemačka postala najveći strani investitor u BiH: Iza velikog uspona stoji jedna kompanija appeared first on Biznis Info.

Za potpuni završetak ovog velikog infrastrukturnog projekta bit će potrebno osigurati dodatni novac i zaključiti novi ugovor za preostale radove, potvrđeno je iz JP Autoceste Federacije BiH za BHRT.

Naime, trenutno važeći ugovor ne obuhvata kompletan završetak tunela. Njime su osigurana sredstva za završetak iskopa, odnosno probijanje tunela, ali nakon toga ostaje još značajan obim radova prije nego što Hranjen bude potpuno funkcionalan i siguran za saobraćaj.

Šta ostaje nakon probijanja tunela

Prema informacijama Autocesta FBiH, još nisu ugovoreni radovi koji uključuju završetak sekundarne obloge i hidroizolacije, izgradnju putne konstrukcije te ugradnju tunelske opreme.

To znači da će i nakon završetka trenutno ugovorenih radova biti potrebno provesti novi postupak, ugovoriti preostale radove i osigurati sredstva za njihovu realizaciju. U ovom trenutku nije poznato ni koliko će u konačnici koštati završetak projekta.

Konačna vrijednost projekta moći će se preciznije odrediti tek nakon ugovaranja i završetka preostalog obima radova, jer ovisi od konačnih tehničkih rješenja, stvarnih geoloških uvjeta i dodatnih radova neophodnih za potpuno funkcionalan i siguran tunel.

Gradnja počela još 2019. godine

Radovi na tunelu Hranjen počeli su u septembru 2019. godine, a prvobitni rok za završetak bio je tri godine. Međutim, projekat ni godinama kasnije nije završen. Kao jedan od razloga za produženje rokova i povećanje troškova navode se znatno nepovoljniji geološki uslovi od onih koji su bili predviđeni projektom, kao i potreba za dodatnim mjerama zaštite i stabilizacije.

Prvobitno osigurana sredstva nisu bila dovoljna za realizaciju kompletne prve faze projekta, zbog čega su Vlada FBiH i Autoceste FBiH u više navrata osiguravale dodatna sredstva, raspisivale tendere i zaključivale nove ugovore u skladu s finansijskim mogućnostima. Sada je izvjesno da će za potpuno završavanje tunela biti potreban još jedan ugovor.

Ključ buduće veze Sarajeva i Goražda

Tunel Hranjen predstavlja najvažniji i tehnički najzahtjevniji objekat buduće brze ceste Sarajevo – Goražde. Planirano je da bude dug oko 5,4 kilometra, čime će po završetku postati najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini i jedan od najdužih u regiji.

Njegova izgradnja trebala bi značajno promijeniti saobraćajnu povezanost Goražda i Sarajeva. Prema ranijim projekcijama, putovanje između dva grada trebalo bi biti skraćeno na oko 45 minuta. Zbog toga u Goraždu ovaj projekat već godinama posmatraju kao jedan od ključnih preduslova za budući razvoj cijelog Bosansko-podrinjskog kantona.

Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović kazao je za BHRT da ovaj projekat za stanovnike tog područja predstavlja mnogo više od samog tunela, jer bi kvalitetnija cestovna povezanost trebala otvoriti nove mogućnosti za život, privredu i razvoj cijelog kraja.

No, više od šest godina nakon početka gradnje, još nije poznato koliko će najduži cestovni tunel u BiH u konačnici koštati niti kada će kroz njega proći prvi automobili.

Izvjesno je jedino da završetak aktuelnih radova neće biti i završetak projekta – nakon probijanja tunela slijede novi radovi, novi ugovor i osiguravanje dodatnog novca.

The post Novi problemi s gradnjom najdužeg tunela u BiH: Treba novi ugovor i dodatni novac appeared first on Biznis Info.