Riječ je o planu izgradnje ceste duge oko 180 kilometara, koja bi povezala Bihać, Bosanski Petrovac, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres i Livno, a u narednoj fazi omogućila i vezu s hrvatskom autocestom A1 te Jadranskom obalom.

O projektu su u Livnu razgovarali predstavnici Unsko-sanskog kantona i Kantona 10, koji su izrazili spremnost da zajednički nastupe prema federalnim institucijama kako bi ovaj koridor dobio status strateškog razvojnog projekta.

Predstavljen prvi koncept

Na sastanku je predstavljena preliminarna analiza buduće ceste Bihać – Kupres, koju je, na inicijativu Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona, izradio T3 Consulting Tim iz Sarajeva. Istovremeno je razmatrana mogućnost produženja trase do Livna, čime bi bio formiran novi razvojni cestovni pravac kroz zapadni dio Bosne i Hercegovine.

Prema sadašnjem konceptu, koridor bi koristio prirodni pravac kraških polja, što bi omogućilo izbjegavanje većih planinskih prepreka i smanjilo potrebu za izgradnjom velikog broja dugih tunela i mostova.

Planirano je da se u prvoj fazi unaprijedi postojeća cestovna veza između Bihaća i Bosanskog Petrovca, dok bi dionice prema Drvaru, Bosanskom Grahovu, Glamoču, Kupresu i Livnu bile predmet narednih faza projektovanja.

Razvoj cijele regije

Predstavnici dva kantona ocijenili su da ovaj projekt ima mnogo širi značaj od povezivanja Bihaća i Livna. Nova saobraćajnica trebala bi poboljšati prometnu povezanost zapadne Bosne, olakšati razvoj privrede i turizma, povećati logističke kapacitete te stvoriti bolje uslove za privlačenje novih investicija.

Dogovoreno je da će u narednom periodu biti nastavljene stručne i institucionalne aktivnosti kako bi se projekt kandidovao prema Vladi Federacije BiH i drugim nadležnim institucijama kao jedan od strateških infrastrukturnih prioriteta.

Ukoliko bude realizovan, ovaj koridor predstavljao bi jednu od najvećih novih cestovnih investicija u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u posljednjim decenijama.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pokreće se veliki projekt u BiH: Cesta duga 180 kilometara povezala bi sedam gradova appeared first on Biznis Info.

Plan predviđa značajno širenje poslovnih zona, razvoj stambenih naselja, nove saobraćajne projekte te prilagođavanje prostora izgradnji Koridora 5C.

Jedna od najvažnijih novosti je planirana izgradnja 125 hektara novih poslovnih zona, čime bi njihov ukupni obuhvat bio više nego udvostručen.

Načelnik Tešnja Suad Huskić podsjetio je da je općina u proteklih šest decenija razvila oko 117 hektara poslovnih zona, među kojima su Bukva, Ciglana–Glinište i Ekonomija, dok novi plan predviđa dodatnih 125 hektara.

Koridor 5C kao pokretač razvoja

Novim Prostornim planom integrisana je trasa Koridora 5C u budući razvoj općine, posebno u području buduće petlje Medakovo. Plan predviđa razvoj naselja, poslovnih zona i prateće infrastrukture uz trasu autoceste, čime se želi iskoristiti njen potencijal za privlačenje novih investicija.

Istovremeno, djelimično je ispravljena višedecenijska razvojna blokada naselja kroz koja prolazi trasa Koridora 5C, uključujući Karadaglije, Jablanicu, Trepče, Medakovo, Novo Selo i Kraševo. Za ova područja sada su predviđene nove površine za gradnju i razvoj.

Više prostora za stanovanje i nova obilaznica

Prostorni plan predviđa povećanje površina namijenjenih stambenoj gradnji za oko 25.000 dunuma, uključujući proširenje urbanih područja i nova građevinska zemljišta. Među važnijim infrastrukturnim projektima rezervisan je i prostor za projektovanje zaobilaznice Jelaha lijevom obalom rijeke Usore.

Planom je prvi put definisano i Zaštićeno područje Crni Vrh, površine oko 12.000 dunuma, uz potvrdu da u narednom planskom periodu nisu predviđene brane na rijeci Usori niti otvaranje novih kamenoloma i rudnika.

Predviđena je i mogućnost izgradnje sportskog aerodroma, planinarskog doma na Kahvici, sportskih sadržaja te dva otvorena strelišta.

Prema riječima načelnika, u izradi Prostornog plana učestvovalo je oko 100 stručnjaka, korišteno je više od 80 različitih studija, strategija i planskih dokumenata, dok je tokom javne rasprave zaprimljeno oko 630 primjedbi i prijedloga. Općinsko vijeće Tešanj novi Prostorni plan 2025–2045. usvojilo je jednoglasno.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Tešanj kreće u veliku ekspanziju: Gradit se čak 125 hektara poslovnih zona, u planu i aerodrom appeared first on Biznis Info.

Na terenu nema građevinske mehanizacije ni radnika. Dio trase koji je ranije izgrađen, ali nije asfaltiran, obrastao je korovom, dok na drugim dijelovima cesta nije ni formirana, već se tek nazire buduća trasa.

Riječ je o LOT-u 3B Sarajevske obilaznice, projektu vrijednom 23,3 miliona KM, koji bi trebao povezati petlju Vlakovo s Mostarskim raskršćem i omogućiti direktnu vezu Koridora 5C s magistralnom cestom M-17/M-5.

Projekt blokiran godinama

Projekt je godinama u zastoju zbog kombinacije administrativnih i imovinsko-pravnih problema. Radovi su ranije obustavljeni radi ishodovanja novog odobrenja za građenje i usklađivanja projektne dokumentacije sa zahtjevima Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, nakon čega je bilo potrebno provesti i dodatnu eksproprijaciju zemljišta.

BiznisInfo.ba je u aprilu prošle godine objavio da bi radovi uskoro trebali biti deblokirani nakon što je Vlada Federacije BiH donijela odluku o dopuni odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju ove dionice, čime su trebale biti otklonjene prepreke za nastavak projekta. Međutim, petnaestak mjeseci kasnije na gradilištu nema vidljivih aktivnosti.

Rok istekao još 2022. godine

Prema podacima sa table na gradilištu, radovi su zvanično počeli 22. decembra 2020. godine, a ugovoreni rok za završetak iznosio je 14 mjeseci, odnosno istekao je u februaru 2022. godine.

Izvođač radova je domaća kompanija Euro-Asfalt, dok je investitor JP Autoceste Federacije BiH. Vrijednost ugovora iznosi 23.283.000 KM s PDV-om, a projekt se finansira iz vlastitih sredstava Autocesta FBiH.

Na dionici dugoj 1,44 kilometra planirana je izgradnja dva vijadukta i gradske saobraćajnice sa po dvije trake u svakom smjeru.

Važna veza za južni ulaz u Sarajevo

Izgradnjom LOT-a 3B omogućit će se direktna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo dolaze iz pravca Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića, čime će se znatno poboljšati povezanost autoceste na Koridoru 5C s magistralnim i lokalnim cestama.

No, iako je od početka radova prošlo više od pet i po godina, završetak ove važne saobraćajnice još nije na vidiku, a najnoviji snimci BiznisInfo.ba pokazuju da gradilište trenutno djeluje potpuno napušteno.

Sudeći prema trenutnom stanju na terenu, administrativni i imovinsko-pravni problemi koji su godinama kočili realizaciju ovog projekta očigledno još nisu u potpunosti riješeni, zbog čega se završetak posljednje dionice Sarajevske obilaznice i dalje ne nazire.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Blokiran projekt od 23 miliona KM: Gradilište brze ceste kod Sarajeva zaraslo u korov appeared first on Biznis Info.

Kompleks, čija je vrijednost oko 4 miliona KM, nalazi se u opštini Istočno Novo Sarajevo, a prema ranijim najavama bit će namijenjen svim građanima i predstavlja jedan od najvećih sportsko-rekreativnih projekata realizovanih u ovom dijelu grada.

Na snimcima se vidi da su završeni betonski bazeni, gotovo kompletno popločavanje platoa, kao i prateći objekat sa svlačionicama i drugim sadržajima. Na gradilištu su dopremljeni i tobogani te druga oprema koja će biti postavljena prije otvaranja kompleksa.

Tri bazena i brojni sadržaji

Podsjetimo, moderni kompleks činit će jedan veliki i dva manja bazena, dječiji mobilijar te brojni prateći sadržaji.

Kada je u oktobru prošle godine ozvaničen početak radova, načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić istakao je da će ovo biti prvi otvoreni javni bazen u Istočnom Sarajevu, dok će nakon dobijanja upotrebne dozvole objektom upravljati Sportsko-rekreativni centar “Slavija”. Izvođač radova je kompanija Uniotek iz Istočnog Sarajeva.

Završni radovi

Na osnovu trenutnog stanja na gradilištu može se zaključiti da se izvode završni radovi prije puštanja kompleksa u funkciju.

Osim završetka uređenja platoa i zelenih površina, preostala je montaža tobogana i druge opreme, kao i završne pripreme potrebne za tehnički prijem i dobijanje upotrebne dozvole.

Po završetku svih procedura, građani Istočnog Sarajeva prvi put će dobiti savremeni otvoreni bazenski kompleks, koji će značajno obogatiti sportsku i rekreativnu ponudu ovog dijela grada.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pogledajte kako izgleda novi kompleks bazena od 4 miliona KM u Istočnom Sarajevu pred otvaranje appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba je već pisao da novi plan za “Kvadrant C” predviđa izgradnju World Trade Centra Sarajevo (WTC), nove faze Importanne centra, diplomatskog kompleksa, novih poslovnih objekata, javnog trga i drugih sadržaja.

No, manje je poznato da će realizacija svih ovih projekata zahtijevati uklanjanje čak 22 postojeća objekta, čime će cijeli prostor između glavne gradske saobraćajnice i Vilsonovog šetališta dobiti potpuno novi izgled. Riječ je uglavnom o manjim objektima koji će biti uklonjeni kako bi se oslobodio prostor za realizaciju velikih investicija predviđenih novim regulacionim planom.

Novi izgled glavne gradske saobraćajnice

Najveće promjene planirane su uz glavnu saobraćajnicu, gdje će biti izgrađen kompleks World Trade Center Sarajevo, jedan od najvećih poslovno-stambenih projekata planiranih u Sarajevu.

Uz njega će niknuti i nova faza Importanne centra, čime će cijeli potez uz glavnu gradsku magistralu dobiti potpuno novu vizuru. Današnji objekti koji se nalaze na toj lokaciji bit će uklonjeni kako bi napravili prostor za nove sadržaje.

Nestaju objekti MUP-a, stiže veliko šetalište

Jedna od najvećih promjena odnosi se upravo na prostor između budućeg WTC-a i Importanne centra. Prema regulacionom planu, postojeći objekti Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo bili bi uklonjeni, a cijeli prostor pretvoren u veliku pješačku zonu koja bi povezivala novi kompleks s Importanne centrom.

Na taj način bi ovaj prostor postao novo gradsko šetalište. Plan predviđa i izgradnju velikog javnog trga između budućeg WTC-a i Vilsonovog šetališta.

Mijenja se i prostor uz Vilsonovo šetalište

Transformacija neće biti ograničena samo na prostor uz glavnu saobraćajnicu. Planirana je izgradnja dvije poslovne zgrade spratnosti P+4, novog diplomatsko-konzularnog kompleksa te Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, čija je realizacija već počela po posebnoj proceduri.

Jedna od novih poslovnih zgrada trebala bi biti izgrađena na mjestu gdje se danas nalaze ugostiteljski objekti uz Vilsonovo šetalište, što znači da će i ovi objekti morati biti uklonjeni.

Potpuno novo lice Marijin Dvora

Ako regulacioni plan bude usvojen, Marijin Dvor bi u narednim godinama mogao doživjeti najveću urbanu transformaciju u posljednjih nekoliko decenija.

Umjesto postojećih manjih objekata nastali bi novi trgovi, šetnice, poslovni kompleksi i javni sadržaji, čime bi jedan od najvažnijih gradskih prostora dobio potpuno novi identitet.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Marijin Dvor dobija novo lice: Za veliki projekt uklanjaju se 22 postojeća objekta appeared first on Biznis Info.

Plan je u međuvremenu korigovan nakon što su usaglašene određene primjedbe Univerziteta u Sarajevu, dok su gabariti objekata blago smanjeni. No, prema analizi BiznisInfo.ba, suština plana ostala je nepromijenjena – Marijin Dvor bi u narednim godinama mogao doživjeti najveću transformaciju u posljednjih nekoliko decenija.

Šta predviđa plan

Novi Regulacioni plan “Kvadrant C – Marijin Dvor” predviđa izgradnju oko 95.000 kvadratnih metara novih objekata na prostoru od gotovo 14,6 hektara. Okosnicu čine objekti poput World Trade Centera Sarajevo, zatim nova faza Importanne centra te još dva poslovna objekta uz Vilsonovo šetalište.

Osim toga, planirana je izgradnja diplomatsko-konzularnog kompleksa, dogradnja Mašinskog fakulteta i uređenje javnog trga površine oko 3.950 kvadratnih metara. Muzej Ars Aevi ostaje sastavni dio urbanističkog rješenja, ali se već realizuje po posebnoj proceduri.

WTC ostaje najveći projekat

Najveći projekat predviđen planom i dalje je World Trade Center Sarajevo. U odnosu na prethodnu verziju regulacionog plana, gabariti objekta su djelimično smanjeni, ali projekat ostaje jedan od najvećih poslovnih kompleksa planiranih u Sarajevu.

Bruto građevinska površina smanjena je sa 66.200 na 56.600 kvadratnih metara, odnosno za 9.600 kvadrata ili oko 14,5 posto. Tlocrt objekta smanjen je sa 6.835 na 5.900 kvadratnih metara, odnosno za oko 14 posto. Poslovni prostor smanjen je sa 52.960 na 45.500 kvadrata, dok je stambeni dio smanjen sa 13.240 na 11.100 kvadrata. Broj planiranih stanova smanjen je sa 132 na 112.

S druge strane, maksimalna visina objekta ostala je 50 metara, iako je broj spratova smanjen sa P+12 na P+11. Nije mijenjan osnovni koncept prema kojem će oko 80 posto objekta biti poslovne, a 20 posto stambene namjene. Također je djelimično izmijenjen oblik objekta.

 Importanne dobija novu fazu

Drugi najveći projekat u obuhvatu plana odnosi se na proširenje tržnog centra Importanne. Plan predviđa novi poslovno-stambeni objekat bruto površine 11.520 kvadratnih metara, sa maksimalnom visinom od 50 metara. Od toga je oko 9.200 kvadratnih metara predviđeno za poslovne sadržaje, dok je planirano 25 stanova.

Time bi Importanne centar praktično dobio svoju drugu fazu i dodatno proširio poslovne kapacitete u srcu Sarajeva. Novi objekat imao bi također P+11 spratova, što je za jedan sprat manje nego u prošlom prijedlogu. No, gabariti novog objekta Importannea nisu značajno mijenjani u odnosu na raniju verziju dokumenta.

Novi trg i diplomatski kompleks

Plan predviđa i izgradnju novog javnog trga, koji bi predstavljao centralni otvoreni prostor između budućih objekata, kao i novi pješačko-biciklistički most kojim bi ovaj dio Marijin Dvora bio povezan s Vilsonovim šetalištem preko Miljacke.

U planu je zadržan i prostor za diplomatsko-konzularno predstavništvo, za koje je ranije najavljeno da bi trebalo služiti za potrebe Ambasade Saudijske Arabije. Predviđena je i dogradnja Mašinskog fakulteta, kao i izgradnja dvije zgrade uz Vilsonovo šetalište sa po P+4 sprata.

Ars Aevi se već gradi

Za razliku od ostalih projekata, Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi već je u fazi realizacije. Naime, ovaj projekat izdvojen je iz režima zabrane građenja i za njega je ranije izdata građevinska dozvola, pa njegova realizacija ne zavisi od usvajanja ovog regulacionog plana.

Usvajanjem novog Regulacionog plana “Kvadrant C – Marijin Dvor” investitori bi dobili ažurirani urbanistički okvir za realizaciju projekata koji bi u narednim godinama mogli potpuno promijeniti izgled jednog od najatraktivnijih dijelova Sarajeva.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Otkrivamo novi plan za “Kvadrant C”: Sedam novih objekata, 95.000 novih kvadrata, WTC smanjen appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu koji je trebao otvoriti čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopćila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezija pokušati realizirati na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, okolišne i institucionalne uslove.

Šta je trebalo biti izgrađeno

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, investitor je planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebala je iznositi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezij jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio identificiran kao strateški u okviru European Raw Materials Alliance (ERMA). S obzirom na to da je proizvodnja magnezija u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen

Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Općinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla biti osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi razvijati projekat isključivo u skladu sa zakonom i okolišnim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila povući zahtjev za odobrenje Studije utjecaja na okoliš.

Projekat se seli na novu lokaciju

Iz BH Magnezij & Minerala naglašavaju da od proizvodnje magnezija nisu odustali. Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovakvog strateškog projekta, te poručuju da će razvoj projekta nastaviti odgovorno i transparentno.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nijemci odustali od velike investicije na Kupresu: Fabrika sa 600 radnih mjesta seli na novu lokaciju appeared first on Biznis Info.

Krajem 2024. godine BiznisInfo.ba objavio je priču o dionici autoceste Buna – Počitelj koju smo nazvali “autoput koji ne vodi nikuda”. Tada je već nekoliko godina bila potpuno završena, ali nije mogla biti puštena u saobraćaj jer nije bila povezana s ostatkom Koridora 5C.

Danas, u ljeto 2026. godine, situacija je na prvi pogled gotovo ista. Moderno izgrađenom dionicom dugom 7,2 kilometra i dalje ne prolaze vozila, iako je završena još prije pet godina.

Ipak, u međuvremenu se dogodio važan pomak. Počeli su radovi na susjednoj dionici Tunel Kvanj – Buna, dugoj 5,1 kilometar, koja predstavlja nastavak izgradnje Koridora 5C prema Mostaru.

Sa južne strane sve je povezano

Ono što cijelu situaciju čini još neobičnijom jeste činjenica da je dionica Buna – Počitelj sa južne strane već potpuno povezana s ostatkom izgrađene autoceste.

Naime, od petlje Počitelj vozači danas mogu nastaviti vožnju autocestom sve do graničnog prijelaza Bijača, gdje se Koridor 5C nastavlja na mrežu autocesta u Hrvatskoj. Drugim riječima, cijeli južni dio pravca od Počitelja prema granici već godinama funkcioniše. Problem postoji isključivo na sjevernoj strani, odnosno prema Mostaru.

Jedna dionica blokira cijeli pravac

Da bi dionica Buna – Počitelj konačno bila puštena u promet, potrebno je izgraditi još dvije dionice. Jedna od njih, Tunel Kvanj – Buna, trenutno je u izgradnji.

No, ključ predstavlja dionica Mostar jug – Tunel Kvanj, duga 9,2 kilometra čija gradnja nije ni počela. Ova dionica je već duže vrijeme blokirana zbog neriješenog pitanja vojne imovine, što znači da je problem izvan samih “Autocesta FBiH”.

Dok se ovaj spor ne riješi i ne počne gradnja, ni već završena dionica Buna – Počitelj, niti dionica Tunel Kvanj – Buna koja se sada gradi, neće moći ostvariti svoju punu saobraćajnu funkciju.

Milioni na čekanju

To znači da već pet godina potpuno izgrađena autocesta praktično stoji neiskorištena. Istovremeno, ulažu se stotine miliona maraka u nastavak izgradnje Koridora 5C, ali će potpuni efekat tih investicija biti vidljiv tek kada bude riješena posljednja “karika” između Mostara i Bune.

Tek završetkom dionice Mostar jug – Tunel Kvanj vozači će prvi put moći neprekidno voziti autocestom od Mostara prema Počitelju, Bijači i dalje prema Hrvatskoj.

Do tada će dionica Buna – Počitelj ostati jedan od najvećih infrastrukturnih paradoksa u Bosni i Hercegovini – moderna autocesta završena prije pet godina, ali bez automobila.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo je dionica autoputa u FBiH duga 7,2 kilometra koja se ne koristi već pet godina appeared first on Biznis Info.

Svečanu vrpcu na vratima Amko marketa presjekli su načelnik općine Fojnica Sabahudin Klisura i predsjedavajuća Općinskog vijeća Magdalena Cvjetković. Ovaj događaj okupio je brojne građane, poslovne partnere i predstavnike lokalne zajednice.

Otvorenje je proteklo u vedroj i porodičnoj atmosferi. Posjetioce su dočekali mirisi roštilja, degustacije omiljenih proizvoda, pokloni za kupce, brojna iznenađenja, dok su najmlađi uživali u zabavnim igrama i sadržajima pripremljenim posebno za njih.

Početak jedne nove priče

Tokom cijelog dana market je bio ispunjen osmijesima, druženjem i pozitivnom energijom koja je obilježila početak jedne nove priče u Fojnici.

­- Na više od 1.000 m² prostora, uz bogatu ponudu proizvoda, gastro sadržaje i prostran parking, naš novi market donosi još ugodniju kupovinu za sve građane Fojnice. Posebno nas raduje što smo otvaranjem ovog objekta otvorili i 30 novih radnih mjesta i postali dio svakodnevice jedne nove lokalne zajednice – poručili su iz Amko marketa.

The post Nova šoping destinacija u Fojnici: Uz poklone i miris roštilja otvoren tržni centar YuFo appeared first on Biznis Info.

Riječ je o nekadašnjem aerodromu Tegel (TXL), koji je izgrađen za svega 90 dana, spasio milione ljudi tokom Hladnog rata, a sada prolazi kroz jednu od najvećih urbanih transformacija u Evropi, piše BiznisInfo.ba.

Izgrađen za samo 90 dana

Priča o Tegelu počinje 1948. godine, kada je Zapadni Berlin ostao odsječen od ostatka svijeta. Postojeći aerodromi više nisu mogli podnijeti ogroman broj transportnih letova kojima su u grad stizali hrana, gorivo i lijekovi. Bilo je potrebno hitno izgraditi novi aerodrom.

Na prostoru nekadašnjeg vojnog poligona, više od 19.000 ljudi, među kojima su bili građani, studenti i lokalne kompanije, radilo je danonoćno.

Rezultat je bio gotovo nezamisliv – nova pista završena je za samo 90 dana, a Tegel je postao ključni dio vazdušnog mosta koji je održao Zapadni Berlin u životu.

Aerodrom ispred svog vremena

Šezdesetih godina Tegel prelazi na civilni saobraćaj, a 1974. dobija Terminal A, koji će postati jedno od najpoznatijih aerodromskih arhitektonskih rješenja na svijetu.

Mladi arhitekti Meinhard von Gerkan i Volkwin Marg osmislili su heksagonalni terminal u kojem je svaki izlaz imao vlastitu prijavu putnika, sigurnosnu kontrolu i izlaz za ukrcavanje.

Ideja je bila jednostavna – putnik može parkirati automobil svega nekoliko metara od aviona, bez dugih hodnika i presjedanja autobusima. Od automobila do sjedala u avionu bilo je moguće stići za svega 15 minuta, zbog čega je Tegel decenijama bio jedan od omiljenih evropskih aerodroma.

Kraj jedne ere

Nakon ujedinjenja Njemačke broj putnika naglo je rastao, pa je Tegel 2019. godine opslužio više od 24 miliona putnika, iako je bio projektovan za znatno manji kapacitet.

Aerodrom je trebao biti zatvoren mnogo ranije, ali su višegodišnja kašnjenja u izgradnji novog aerodroma Berlin Brandenburg produžila njegov rad za gotovo deset godina.

Posljednji komercijalni let poletio je 8. novembra 2020., čime je završena 72 godine duga historija jednog od najpoznatijih evropskih aerodroma.

Od aerodroma do grada budućnosti

Za razliku od mnogih napuštenih aerodroma širom svijeta, Tegel neće biti srušen. Na prostoru od oko 500 hektara nastaje Berlin TXL – Urban Tech Republic, jedan od najvećih evropskih istraživačkih i tehnoloških parkova.

Plan predviđa prostor za čak 1.000 kompanija, univerzitetski kampus, laboratorije, istraživačke centre i startup zajednicu fokusiranu na tehnologije budućnosti – od održive gradnje i energije do mobilnosti, reciklaže i pametnih gradova.

Istovremeno se gradi i novo stambeno naselje Schumacher Quartier sa 5.000 stanova za oko 10.000 stanovnika, uz škole, vrtiće, sportske sadržaje i trgovine.

Gradnja uz uklanjanje bombi iz Drugog svjetskog rata

Prije početka radova bilo je potrebno riješiti još jedan veliki problem. Tokom čišćenja terena pronađene su stotine kilograma neeksplodiranih ubojnih sredstava iz Drugog svjetskog rata.

Do sredine 2021. godine uklonjeno je gotovo 900 kilograma bombi i druge municije, dok Njemačka i danas svake godine deaktivira oko 5.500 zaostalih bombi iz rata.

Simbol nove Njemačke

Tegel je nastao kao hitno rješenje u vrijeme jedne od najvećih evropskih kriza nakon Drugog svjetskog rata. Više od sedam decenija kasnije isti prostor ponovo dobija novu ulogu – ne kao aerodrom, već kao mjesto gdje će se razvijati tehnologije i kompanije koje bi mogle oblikovati gradove budućnosti.

Upravo zato se transformacija Tegela danas smatra jednim od najambicioznijih projekata urbane obnove u Evropi.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Jedan od najvećih projekata u Evropi: Aerodrom koji je spasio milione ljudi postaje grad budućnosti appeared first on Biznis Info.