Izgradnja Dobojske obilaznice na Koridoru 5C, jedne od tehnički najzahtjevnijih dionica autoputa u Bosni i Hercegovini, suočava se s problemima na oba tunela koji se grade na ovoj trasi.
Riječ je o dionici Rudanka (Kostajnica) – Putnikovo brdo dugoj 5,6 kilometara, koja predstavlja nastavak Koridora 5C kroz područje Doboja. Dionica počinje u RS-u a završava u Federaciji, po čemu je specifična, piše BiznisInfo.ba.
Gradilište je prošle sedmice obišao vršilac dužnosti direktora JP “Autoputevi Republike Srpske” Radovan Višković, koji je sa predstavnicima izvođača i nadzora razgovarao o trenutnom stanju projekta.
Dionica je izuzetno zahtjevna jer se na svega 5,6 kilometara grade veliki objekti – most preko rijeke Bosne i magistralnog puta, vijadukt, nadvožnjaci, usjeci te dva tunela ukupne dužine od skoro dva kilometra.
Geološki problemi u prvom tunelu
Prvi problem pojavio se tokom radova na tunelu Putnikovo brdo 1. Izvođač je tokom gradnje naišao na geološke poteškoće koje su usporile realizaciju projekta. Zbog toga je zatraženo mišljenje stručnog konsultanta i prijedlog rješenja, koji se trenutno razmatra i revidira.
To znači da će nastavak i dinamika radova na ovom dijelu trase zavisiti i od rješenja koje bude usvojeno nakon stručne analize. Još složenija situacija je na drugom tunelu.
Tunel ulazi u FBiH, a dozvole još nema
Tunel Putnikovo brdo 2 specifičan je jer presijeca međuentitetsku liniju i jednim dijelom ulazi na teritoriju Federacije BiH. Izvođač je obavio određene aktivnosti na ulaznom portalu, ali daljnji radovi trenutno nisu mogući zbog nedostatka građevinske dozvole za dio koji se nalazi u FBiH.
Prema sporazumu između Autoputeva RS i Autocesta FBiH, uz saglasnost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja kreditnim sredstvima finansira izgradnju ove dionice, dogovoreno je da Republika Srpska izgradi cijeli tunel, dok je FBiH trebala osigurati potrebnu građevinsku dozvolu za dio na svojoj teritoriji.
No, četiri godine nakon početka realizacije projekta dozvola još nije osigurana. Kao razlog se navodi problem pretvaranja šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, povezan s ranijim odlukama visokog predstavnika.
Višković je kazao da je u nekoliko navrata kontaktirao Vladu FBiH te tražio uključivanje Vijeća ministara BiH u rješavanje ovog pitanja, ali da još nema informaciju kada bi građevinska dozvola mogla biti osigurana. Svako dodatno odgađanje, upozorio je, može dovesti do novih troškova i pomjeranja roka završetka cijele dionice.
Ključna obilaznica oko Doboja
Dobojska obilaznica jedna je od ključnih dionica Koridora 5C jer bi trebala omogućiti da tranzitni saobraćaj zaobiđe gradsko područje Doboja i poveže postojeću mrežu autoputeva u RS-u s Koridorom 5C prema Federaciji BiH.
Upravo je na drugoj strani entitetske linije nedavno napravljen važan korak. Krajem avgusta u promet je puštena sedam kilometara duga poddionica Doboj jug – Medakovo, čime je autoput iz pravca Tešnja dodatno približen Doboju.
No, da bi Koridor 5C na ovom području u budućnosti funkcionisao kao povezana cjelina, potrebno je, između ostalog, završiti zahtjevnu dionicu preko Doboja i spojiti mreže koje se grade sa dvije strane.
Slijedi još 36 kilometara prema Vukosavlju
Koridor 5C kroz Republiku Srpsku prolazi u ukupnoj dužini od oko 46 kilometara. Prvih 5,65 kilometara, od petlje Tovira do petlje Kostajnica, završeno je i pušteno u promet krajem avgusta 2022. godine. Dobojska obilaznica predstavlja drugu dionicu.
Nakon nje slijedi znatno duži pravac od Doboja do Vukosavlja, dug oko 36 kilometara. Za finansiranje tog projekta interes je iskazala Svjetska banka, a konačna odluka očekuje se početkom oktobra. Ukoliko finansiranje bude potvrđeno, plan je da se do kraja godine pokrenu tenderske procedure za izbor izvođača i nadzora.
Time bi praktično bio otvoren put za izgradnju preostalog velikog dijela Koridora 5C kroz Republiku Srpsku, dok će za povezivanje prema jugu biti ključno rješavanje problema na Dobojskoj obilaznici i tunelu koji prelazi međuentitetsku liniju.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
