Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy razvija plan za izgradnju velikog data centra u Bosni i Hercegovini, investicije čija bi vrijednost mogla premašiti milijardu KM. No, šta zapravo znači izgradnja jednog ovakvog objekta i zašto se danas širom svijeta ulažu milijarde u data centre?
Kako je BiznisInfo.ba već objavio, planove za realizaciju projekta potvrdio nam je direktor kompanije Amer Bekan. Iz AAFS-a su naveli da je projekt još u fazi razvoja te da je njegova daljnja realizacija povezana s razvojem projekta Južne plinske interkonekcije.
Prema dostupnim informacijama, riječ je o data centru snage oko 100 MW, koji bi trebao biti smješten na području Mostara. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 miliona eura, odnosno više od milijardu KM. Upravo njegova veličina pokazuje da se ne govori o običnom objektu sa nekoliko servera, već o ogromnoj tehnološkoj infrastrukturi.
Šta je zapravo data centar
Najjednostavnije rečeno, data centar je velika, posebno projektovana zgrada ili kompleks zgrada u kojima su smještene hiljade servera i druga računarska i mrežna oprema.
Na tim serverima čuvaju se i obrađuju ogromne količine podataka. Data centri stoje iza usluga koje svakodnevno koristimo – od internetskih stranica i aplikacija do cloud servisa, finansijskih sistema, poslovnih programa i sve više umjetne inteligencije.
Umjesto klasičnih proizvodnih mašina kakve možemo vidjeti u fabrici, srce jednog data centra čine redovi servera koji neprekidno rade i obrađuju podatke.
Zbog eksplozivnog razvoja umjetne inteligencije i cloud tehnologije, potreba za ovakvim kapacitetima posljednjih godina snažno raste. Zbog toga su data centri postali jedna od najvažnijih novih kategorija velikih infrastrukturnih investicija.
Zašto mu treba toliko energije
Postoji, međutim, jedna velika razlika između data centra i većine drugih tehnoloških objekata – ogromna potrošnja električne energije.
Serveri rade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Osim energije potrebne za njihov rad, velike količine električne energije troše sistemi za hlađenje, napajanje, sigurnost i druga prateća infrastruktura. Planiranih 100 MW zato je možda i važniji podatak od same veličine zgrade.
Radi se o snazi koja pokazuje da bi projekt u Hercegovini mogao biti izuzetno veliki potrošač električne energije. A data centar takvih razmjera ne može se graditi bez jasnog odgovora na pitanje odakle će dugoročno dobijati dovoljno pouzdane energije. Tu postaje zanimljiva veza ovog projekta s drugim planovima AAFS-a u Bosni i Hercegovini.
Veza s Južnom interkonekcijom nije slučajna
AAFS je već iskazao namjeru za realizaciju velikih energetskih projekata u BiH, među kojima su Južna plinska interkonekcija i nove plinske elektrane. Sada je i sama kompanija u odgovoru za BiznisInfo.ba daljnju realizaciju data centra povezala s razvojem Južne interkonekcije.
To ne znači da je u ovoj fazi potvrđeno da će određena buduća elektrana direktno proizvoditi struju za data centar. Tehnički detalji projekta još nisu objavljeni. Ali je sasvim jasno zašto su energetika i data centar povezani. Za investiciju ovog obima potrebno je osigurati veliki, stabilan i kontinuiran izvor energije.
Stoga je realno očekivati da bi razvoj data centra morao pratiti i razvoj novih energetskih kapaciteta, umjesto da se tako veliki novi potrošač jednostavno osloni na postojeće kapacitete elektroenergetskog sistema. Podsjetimo da projekt Južne interkonekcije podrazumijeva gradnju novog plinovoda ali i više gasnih elektrana za proizvodnju električne energije, pa je pretpostavka da bi jedna takva elektrana napajala i data centar.
Upravo bi pitanje kako će biti osigurano novih 100 MW kapaciteta i iz kojih izvora trebalo biti jedno od najvažnijih kada AAFS objavi tehničke detalje projekta.
Mnogo više od velike zgrade pune servera
Za Bosnu i Hercegovinu značaj ovakve investicije ne bi bio samo u njenoj vrijednosti. Veliki data centri oko sebe mogu privući telekomunikacijske kompanije, pružaoce cloud usluga, softverske kompanije i druge tehnološke firme. Potrebna im je kvalitetna optička infrastruktura, pouzdano snabdijevanje energijom, napredni sigurnosni sistemi i specijalizirano održavanje.
Drugim riječima, investicija u data centar može povući i ulaganja u energetsku, telekomunikacijsku i digitalnu infrastrukturu koja ostaje važna i za ostatak ekonomije.
Postoji i pitanje lokacije podataka. Razvoj ozbiljne domaće infrastrukture otvara mogućnost da se veći dio podataka i digitalnih usluga fizički smješta u BiH ili neposrednom okruženju, umjesto isključivo u velikim evropskim centrima.
To samo po sebi ne znači digitalni suverenitet, ali bi predstavljalo važan korak ka stvaranju infrastrukture na kojoj se takva politika može graditi.
Region već ulazi u utrku
Da se radi o globalnom trendu najbolje pokazuje činjenica da se veliki projekti pripremaju i u našem neposrednom susjedstvu. U Hrvatskoj se razvija projekt Pantheon u Topuskom, zamišljen kao veliki data i AI centar čiji bi kapacitet u konačnici mogao dosegnuti čak 1 GW. Samo prateća energetska infrastruktura tog projekta procjenjuje se na više od 500 miliona eura.
Takvi projekti pokazuju koliko se brzo mijenja struktura velikih investicija. Nekada su države privlačile velike fabrike, logističke centre i trgovačke lance. Danas se sve agresivnije bore i za data centre, AI infrastrukturu i energiju potrebnu za njihov rad.
Ukoliko projekt AAFS-a bude realizovan u planiranom obimu, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti jednu od najvećih pojedinačnih tehnoloških investicija u svojoj historiji i napraviti značajan korak na regionalnoj mapi digitalne infrastrukture.
Za sada, ipak, ostaju važna otvorena pitanja – tačna lokacija, način snabdijevanja električnom energijom, tehnološki partneri, rok početka gradnje i konačan obim investicije.
AAFS ih još ne otkriva. Iz kompanije su za BiznisInfo.ba poručili da će detalje predstaviti kada projekt dostigne odgovarajući stepen zrelosti i budu definisani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
