Njemačka je tokom 2025. godine postala najveći izvor direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini, a iza ovakvog rezultata – kako saznaje BiznisInfo.ba – u značajnoj mjeri stoji veliki investicijski ciklus njemačkog trgovačkog giganta Lidl koji posljednjih godina ulaže stotine miliona maraka u našoj zemlji.
Prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupan priliv direktnih stranih investicija u BiH tokom 2025. godine iznosio je 1,41 milijardu KM. Najviše novca stiglo je upravo iz Njemačke – 271,6 miliona KM.
Na drugom mjestu je Srbija sa 206,2 miliona KM, dok je Austrija treća sa 205,9 miliona KM. Ovo predstavlja zanimljivu promjenu na vrhu liste najvećih investitora u BiH.
Njemačka sa drugog na prvo mjesto
Godinu ranije, odnosno tokom 2024, Njemačka je također bila veoma visoko pozicionirana, ali nije bila prva. Prema tada objavljenim podacima CBBiH, najveći priliv tokom 2024. stigao je iz Hrvatske i iznosio je 391,1 milion KM, dok je Njemačka bila druga sa 255,3 miliona KM.
Dakle, Njemačka je u samo dvije godine izbila na drugo, a potom i na prvo mjesto. Ovaj uspon Njemačke poklapa s jednim od najvećih investicijskih ciklusa koje trenutno provodi neka strana kompanija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o Lidlu.
Njemački trgovački lanac još nije otvorio svoje prodavnice u BiH, ali već godinama ulaže ogroman kapital u pripremu ulaska na domaće tržište. Prema ranije objavljenim podacima, Lidl je do sredine 2025. u razvoj poslovanja u BiH uložio gotovo pola milijarde KM, a do sredine ove godine taj iznos se popeo na skoro 700 miliona KM.
Najveći rast ulaganja zabilježen je upravo tokom 2024. i 2025. godine, što se vremenski podudara i sa snažnim skokom Njemačke među najvećim izvorima stranih investicija u BiH.
Lidl gradi širom BiH
Lidlov novac pritom nije ostao samo na računima kompanije. Rezultati investicijskog ciklusa već su vidljivi širom zemlje.
Najveća pojedinačna investicija je veliki logističko-distributivni centar u Lepenici na području Kiseljaka, čija je vrijednost veća od 100 miliona eura, odnosno gotovo 200 miliona KM. Paralelno s distributivnim centrom, Lidl kupuje zemljište i gradi ili priprema prodajne objekte u brojnim gradovima širom Bosne i Hercegovine.
Riječ je, dakle, o klasičnom velikom investicijskom ciklusu: kapital iz Njemačke pretvara se u zemljište, logističke kapacitete, prodajne objekte, opremu i nova radna mjesta.
Ipak, podaci CBBiH ne prikazuju pojedinačne kompanije koje stoje iza investicija iz svake zemlje, pa se ne može tvrditi da je svih 271,6 miliona KM njemačkih investicija tokom 2025. godine stiglo od Lidla. Ali razmjere Lidlovih ulaganja, kao i period u kojem se ona realizuju, jasno pokazuju da je ova kompanija jedan od ključnih faktora snažne pozicije Njemačke.
Maloprodaja među vodećim sektorima
Još jedan podatak CBBiH ide u prilog tome. Kada se investicije posmatraju prema djelatnostima, tokom 2025. najviše ih je realizovano u finansijskim uslužnim djelatnostima – 427,3 miliona KM.
Odmah nakon finansijskog sektora nalazi se upravo trgovina na malo sa 176,2 miliona KM, dok je trgovina na veliko privukla dodatnih 154,3 miliona KM. Slična situacija bila je i godinu ranije.
Tokom 2024. finansijske usluge bile su na prvom mjestu sa 503,8 miliona KM, dok je maloprodaja bila druga sa 219,8 miliona KM a trgovina na veliko treća sa 205,1 miliona KM. Drugim riječima, upravo u periodu najintenzivnijeg Lidlovog investiranja maloprodaja i veleprodaja se dvije godine zaredom nalaze među vodećim sektorima po prilivu stranih direktnih investicija.
No, ovdje je potrebno objasniti šta CBBiH zapravo podrazumijeva pod direktnim stranim investicijama.
Šta zapravo znači milijarda stranih investicija
Kada se objavi podatak da je u BiH tokom jedne godine stiglo, naprimjer, 1,4 ili 1,7 milijardi KM stranih investicija, to ne znači da je kompletan taj iznos stigao iz inostranstva i završio u izgradnji novih fabrika, hotela, trgovačkih centara ili drugih objekata.
Statistička definicija direktnih stranih investicija mnogo je šira. U nju ulaze vlasnička ulaganja stranih investitora, određeni dužnički odnosi između povezanih kompanija, ali i reinvestirana, odnosno zadržana dobit kompanija koje su već u stranom vlasništvu.
Upravo posljednja kategorija veoma je važna za razumijevanje podataka. Ako, naprimjer, banka u stranom vlasništvu u BiH ostvari veliku dobit, a njen vlasnik odluči da taj novac ne povuče iz zemlje kroz dividendu nego ga ostavi u kompaniji, taj iznos može se statistički evidentirati kao direktna strana investicija.
Drugim riječima, ne mora nužno biti riječ o novom novcu koji je te godine fizički stigao iz inostranstva.
Zašto su banke uvijek na vrhu
Ovo u velikoj mjeri objašnjava zašto se finansijski sektor iz godine u godinu pojavljuje kao najveći ili jedan od najvećih sektora po direktnim stranim investicijama. Većina velikih banaka u Bosni i Hercegovini nalazi se u vlasništvu stranih bankarskih grupacija, a domaći bankarski sektor posljednjih godina ostvaruje veoma visoku dobit.
Kada se dio te dobiti zadržava u bankama, on ulazi u statistiku direktnih stranih investicija. Naprimjer, u 2024. godini čak 53,9 posto ukupnog priliva direktnih stranih investicija u BiH predstavljala je zadržana dobit. To je više od polovine ukupnih stranih investicija.
Posebno je to bilo izraženo kod nekih od tradicionalno najvećih investitora u BiH. Kod investicija iz Austrije tokom 2024. godine čak 82,2 posto odnosilo se na zadržanu dobit, dok je kod Hrvatske taj udio bio veći od 93 posto.
To ne znači da takav kapital nije važan za BiH. Naprotiv, odluka stranih vlasnika da dobit ostave u domaćim kompanijama umjesto da je iznesu iz zemlje svakako ima ekonomsku vrijednost. Ali takva investicija ipak nije isto što i dolazak novog investitora koji kupuje zemljište, gradi objekte, nabavlja opremu i zapošljava nove radnike.
Lidl je drugačiji primjer
Zbog toga je slučaj Njemačke i Lidla posebno zanimljiv. Dok veliki dio statističkih stranih investicija u BiH proizlazi iz poslovanja kompanija koje su ovdje prisutne već godinama ili decenijama, Lidl tek priprema ulazak na tržište.
Kompanija još nema otvorenu mrežu trgovina koja bi u BiH ostvarivala veliku dobit koju bi mogla reinvestirati. Kapital koji Lidl ulaže koristi se za stvaranje poslovnog sistema praktično od nule – od kupovine zemljišta i gradnje logističkog centra do izgradnje prodavnica, opremanja i zapošljavanja. Investicije će se nastaviti jer Lidl tek treba otvoriti svoju mrežu prodavnica u zemlji.
Njemačka preuzela vrh
Sve to daje dodatni kontekst najnovijim podacima Centralne banke. Njemačka je 2024. sa 255,3 miliona KM bila drugi najveći izvor direktnih stranih investicija u BiH. Godinu kasnije, sa 271,6 miliona KM, izbila je na prvo mjesto.
Istovremeno, maloprodaja se već drugu godinu zaredom nalazi na drugom mjestu među svim djelatnostima po prilivu stranih investicija. CBBiH ne objavljuje koliko od njemačkih 271,6 miliona KM pojedinačno otpada na Lidl, pa takav iznos nije moguće precizno izračunati iz dostupnih podataka.
No, kada se uzmu u obzir stotine miliona maraka koje je Lidl već uložio u BiH, snažan rast njegovih ulaganja upravo tokom posljednjih godina te činjenica da kompanija istovremeno realizuje desetine projekata širom zemlje, jasno je da je njemački trgovački gigant imao veoma značajnu ulogu u investicijskom usponu Njemačke.
A pravi efekat tog investicijskog ciklusa tek bi trebao postati vidljiv kada Lidl otvori prve prodavnice i počne redovno poslovanje na tržištu Bosne i Hercegovine.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
