Delegat u Domu naroda FBiH Aljoša Čampara oglasio se povodom dešavanja u vezi s minimalnom platom.
– Slažem se da ne treba samo kritikovati odluke, nego treba analizirati i nastojati naći najbolja rješenja za probleme i davati konkretne prijedloge. Svi se slažemo da minimalna plata u FBiH treba biti povećana i da radnik treba više da zaradi.
Međutim, realizacija takve odluke mora biti popraćena nizom zakonskih mjera koje će jasno i tačno propisati način i postupak koji će omogućiti isplatu najniže plate u iznosu od hiljadu KM,kao i način i isplatu drugih plata.
U cilju pronalaženja rješenja danas sam u parlamentarnu proceduru, kao delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, uputio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima. Suština prijedloga sastoji se u ukidanju doprinosa na teret poslodavca i povećanje neoporezivog ličnog odbitka na 600 KM.
Iznenadna Odluka Vlade FBiH kojom se povećava minimalna plata za vise od 61% u odnosu na prethnodu godinu, jedna je vrsta administrativne intervencije na tržištu, a koja nažalost nije uvažila sve makroekonomske zakonitosti. Tako da bi mogla imati loše implikacije na realni sektor (obizrom na veliki rast bruto plaće i doprinosa), a samim tim i na radnike, penzionere i sve građane Federacije BiH.
Oko ove konstatacije postoji opći konsenzus akademske zajednice, ekonomskih stručnjaka i velikog dijela poslodavaca. Svi navedeni ističu da je ideja dobra ali da je teško realizirati, te izražavaju zabrinutost i zbunjenost, strah od povećanja cijena proizvoda, inflaciju i sl. koju svakodnevno možemo čuti i pročitati u medijima.
Prepoznajući potrebu za balansiranjem između socijalnih potreba i ekonomske realnosti potrebno je hitno određenim izmjenama zakona uskladiti ovu odluku Vlade FBiH sa mjerama koje će olakšati teret realnog sektora i omogućiti održivost poslovanja svih privrednih subjekata.
Jedan od ključnih prijedloga u ovom kontekstu je privremeno smanjenje stope doprinosa, na način da se smanji pritisak na poslodavce i omogući poslodavcima da amortizuju nagli rast troškova radne snage bez smanjenja radnih mjesta ili potpunog zatvaranja firmi.
Rastom osnovice za obračun plate povećava se iznos koji se uplaćuje u fondove i biće veći nego u 2024. godini. Zato je veoma važno naći način i mehanizme kojim će poslodavci imati prihvatljive troškove, kako njihov opstanak na tržištu i nastavak poslovanja ne bi bio upitan, a da istovremeno, svi radnici budu zadovoljni i da se efikasno i dovoljno finansiraju fondovi.
Ovo smanjenje doprinosa je, dakle, privremena i strateška mjera koja ima za cilj da omogući privrednicima da održe poslovanje do donošenja novog seta fiskalnih zakona. Te zakone čekamo godinama, a ustvari bi ih mogli usvojiti u kratkom vremenskom periodu.
Međutim, čak i kada bi ih usvojili sutra, za takvu reformu potrebno je mnogo vremena, jer bi u tom slučaju moralo doći do cjelokupne izmjene softverskih sistema u poreskoj upravi koje bi morali implementirati u praksi.
Izmjene zakona koje sam ja uputio u parlamentarnu proceduru bile bi odmah primjenjive, bez odlaganja i omogućile bi dugoročnu stabilnost i održivost fiskalne politike.
Novi set fiskalnih zakona ne treba i ne smije biti donesen bez saglasnosti Ekonomsko socijalnog vijeća, bez konsultacija sa Ekonomskim institutom i cjelokupnom akademskom zajednicom.
Pozivam sve stručne osobe, ekonomske analitičare, poslodovace, sindikate, Vladu FBiH i parlamentarce da analiziraju ove prijedloge izmjena zakona, da se informišu i konsultuju, te da ih usvojimo, kako bi, pored ostalih, pomogli i državnim preduzećima, rudnicma, komunalnim preduzećima koji neće moći finansijski izdržati nova poreska opterećenja.
Mnoge od tih državnih kompanija nisu plaćale ni obaveze koje su do 1.1.2025. bile na snazi, a znatno su niže od ovih koje nas čekaju u 2025. godini.
Sve navedeno će dodatno usložiti situaciju u firmama gdje je državni kapital u pitanju – zaključio je Čampara.
