Bosna i Hercegovina nastavila je povećavati izvoz tokom 2026. godine, ali još snažniji rast uvoza dodatno je produbio vanjskotrgovinski deficit zemlje. U periodu od januara do kraja avgusta ove godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 11,79 milijardi KM, što predstavlja rast od 6 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno je uvoz dostigao čak 21,13 milijardu KM i povećan je za 7,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH. Rezultat je vanjskotrgovinski robni deficit od čak 9,3 milijarde KM za samo osam mjeseci. Na rast deficita snažno su utjecale cijene nafte na svjetskom tržištu, piše BiznisInfo.ba.
Deficit povećan za oko 800 miliona KM
Poređenje s prošlom godinom još jasnije pokazuje razmjere problema. U prvih osam mjeseci 2025. BiH je izvezla robe u vrijednosti od 11,12 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 19,66 milijarde KM. Trgovinski deficit tada je iznosio oko 8,53 milijardi KM.
To znači da je za godinu dana deficit povećan za približno 800 miliona KM, odnosno za oko 9,3 posto. Drugim riječima, uprkos rastu domaćeg izvoza, dodatni prihodi od prodaje robe u inostranstvu nisu uspjeli pratiti još snažnije povećanje vrijednosti robe koju BiH kupuje iz drugih zemalja.
Pokrivenost uvoza izvozom zbog toga je pala sa 56,6 posto prošle godine na 55,8 posto ove godine. To praktično znači da na svakih 100 KM uvezene robe BiH izvozi robu vrijednu manje od 56 KM.
Skuplja nafta snažno povećala račun za uvoz
Posebno veliki rast zabilježen je kod nafte i naftnih derivata. BiH je za prvih osam mjeseci ove godine uvezla ovih proizvoda u vrijednosti od gotovo 2,08 milijardi KM, što je čak 38,6 posto više nego godinu ranije.
Ovaj rast ne znači da je BiH uvezla toliko više nafte i derivata u količinskom smislu. Na vrijednost uvoza snažno je uticao veliki rast cijena nafte na svjetskom tržištu tokom 2026. godine. Primjera radi, prosječna cijena Brenta u avgustu bila je oko 91 dolar po barelu, naspram oko 68 dolara godinu ranije.
Izvoz prema Evropskoj uniji snažno raste
Unutar ukupnih podataka postoji i izrazito pozitivan trend. BiH je u prvih osam mjeseci na tržište Evropske unije izvezla robe u vrijednosti od 9 milijardi KM, što je čak 10,2 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Uvoz iz EU istovremeno je povećan za 8,2 posto i dostigao 12,36 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini s Evropskom unijom iznosi znatno boljih 72,8 posto. Brojke pokazuju da izvoz bh. kompanija prema najvećem tržištu zemlje raste osjetno brže od ukupnog izvoza.
Potpuno drugačiji trend zabilježen je u trgovini sa regionom, tačnije zemljama CEFTA-e. Izvoz BiH na ova tržišta iznosio je 1,84 milijarde KM, što predstavlja pad od 3,8 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine. Istovremeno je uvoz iz zemalja CEFTA-e blago povećan, za 0,5 posto, na 2,44 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 75,3 posto.
Dakle, dok bh. izvoz prema Evropskoj uniji bilježi dvocifren rast, prema tržištima CEFTA-e ove godine ide u suprotnom smjeru.
Pozitivan izvoz, ali deficit raste još brže
Najnoviji podaci tako daju prilično podijeljenu sliku bh. vanjske trgovine. S jedne strane, rast izvoza od šest posto predstavlja pozitivan signal, posebno imajući u vidu dvocifren rast plasmana robe na tržište Evropske unije.
S druge strane, uvoz raste još brže i u apsolutnom iznosu je gotovo 9,4 milijarde KM veći od izvoza. Ako se sadašnji trend nastavi do kraja godine, 2026. bi mogla donijeti novo značajno povećanje vanjskotrgovinskog robnog deficita BiH. Mnogo toga će zavisiti od kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
