Da bi projekat bio realizovan Republika Srpska je na privredno društvo Grin hils bez naknade prenijela pravo svojine i posjeda nad zemljištem. Vlada je nedavno u prioritetne projekte uvrstila i izgradnju pristupnog puta do Turističkog centra Busija.

Opština Lopare će iz sredstava javnih investicija za ovaj projekat dobiti 3.000.000 KM, prenosi RTRS.

Grade se vikendice

Na Majevici se uveliko čiste parcele koje decenijama niko nije obilazio. Obnavljaju se napuštena domaćinstva. Grade se vikendice. Cijena zemlje po dunumu vrtoglavo raste. Stanoje Aćimović, rodom iz Tobuta, na Busiju je došao sa rodbinom i prijateljima iz Holandije.

– Lijepo je da se nešto dešava na našoj Majevici, da imaju ljudi gd‌je da izađu – kaže Aćimović.

Na Busiju će se vratiti i porodica Andrić koja je iz Švajcarske došla na odmor u Tuzlu.

– Prelijepo je. Mislim kad oni ovo završe biće savršeno. Sad smo bili sa d‌jecom, klizali se, baš je fino – kaže za RTRS Ivana Andrić.

Na Busiji je asfaltiran centralni dio kompleksa, izgrađen je amfiteatar za kulturne događaje, nabavljen vozić za najmlađe. Do kraja godine biće završeno šetalište i rasvjeta, crkva, vikend naselje i apartmanska zgrada.

– Građani sa Busije odlaze sa odličnim impresijama. Zadovoljni su atmosferom, uslugom, jedina mana je put, ali i za to imamo čvrsto obećanje da će biti riješeno – kaže Ana Ostojić iz Grin hilsa.

Obaveze investitora

Definisane su i obaveze investitora – u roku od pet godina potrebno je uložiti najmanje pet miliona KM u izgradnju centra, uz obezbjeđivanje bankarske garancije od 600.000 KM u korist Republike Srpske. Projekat se gradi u tri faze na površini od 43 hektara.

– Pored samog kompleksa očekujemo da će i neke druge potencijale iz oblasti turizma biti razvijenije, da ćemo moći da zapošljavamo ljude i doprinesemo razvoju lokalne ekonomije – kaže Željko Kerović iz Odjeljenja za privredu Lopara.

Pristupne puteve do Busije izgradili su investitor i opština Lopare. Odlukom Vlade da se odobre sredstva za asfaltiranje 5,5 kilometara puta od Rakića do Busije biće zaokružena, buduća, nezaobilazna turistička destinacija u Republici Srpskoj.

The post Na Majevici niče moderan turistički kompleks, investitor će uložiti najmanje pet miliona KM appeared first on Biznis Info.

Projekat je mjesecima predstavljan kao velika razvojna šansa, ulaganje vrijedno više milijardi eura koje bi Republiku Srpsku moglo pozicionirati na evropskoj mapi strateških sirovina.

Međutim, politički potres koji se upravo dogodio u Mađarskoj mogao bi potpuno promijeniti sudbinu cijelog projekta.

Naime, Viktor Orbán je izgubio izbore, a dužnost premijera jučer je i zvanično preuzeo Péter Magyar, političar potpuno drugačijeg profila i odnosa prema vlastima Republike Srpske. Time je ozbiljno uzdrman jedan od ključnih političkih i finansijskih oslonaca projekta litijuma na Majevici.

O kakvom projektu je riječ

Za one koji nisu pratili cijelu priču, riječ je o projektu eksploatacije litijuma i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litija, bora, kalija i magnezijuma. Prema ranijim procjenama, nalazište kod Lopara sadrži:

• oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litij-karbonata;
• oko 14 miliona tona borne kiseline;
• desetine miliona tona drugih minerala.

Zbog toga je projekat već proglašavan jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.

Litij je danas jedna od najtraženijih sirovina na svijetu jer predstavlja ključnu komponentu baterija za električne automobile i energetsku tranziciju Evrope.

Švicarska firma, njemačka industrija i mađarski novac

Formalni nosilac istraživanja i zahtjeva za koncesiju je švicarska kompanija Arcore AG, ali je od početka veoma važnu ulogu igrala Mađarska – kroz političku podršku Orbánove administracije, mađarske državne fondove i finansijske institucije.

Plan je bio da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litij-hidroksid za evropsku autoindustriju. U tom lancu važnu ulogu ima i kompanija Rock Tech Lithium, koja razvija preradbene kapacitete u Njemačkoj.

Upravo zbog toga projekat nije bio samo lokalna rudarska priča, nego dio mnogo šire evropske industrijske i geopolitičke strategije.

Zašto je 2026. trebala biti prelomna godina

Ova godina od početka je označavana kao ključna za budućnost projekta. Tokom 2026. očekivalo se:

• donošenje konačne odluke o koncesiji;
• početak velikih investicija;
• pripreme za komercijalnu eksploataciju;
• ulazak stotina miliona eura u projekat.

Investitori su već ranije govorili o mogućnosti početka eksploatacije krajem ove godine.

Istovremeno, vlasti Republike Srpske posljednjih mjeseci mijenjale su zakonski okvir kako bi ključne odluke o geološkim istraživanjima i eksploataciji bile prebačene na entitetski nivo, čime je znatno smanjen utjecaj lokalnih zajednica.

Mnogi su upravo 2026. vidjeli kao godinu konačne odluke – ili početka velikog rudarskog projekta ili početka ozbiljnog društvenog sukoba oko njega.

Orbánov poraz mijenja političku računicu

Ali sada se geopolitička slika naglo mijenja. Orbán je bio jedan od najbližih evropskih saveznika vlasti RS-a i snažno je gurao strategiju pretvaranja Mađarske u evropski centar proizvodnje baterija. Zbog toga je Budimpešta pokazivala veliki interes za regionalna nalazišta litijuma, uključujući i Majevicu.

Nova vlada Pétera Magyara, međutim, dolazi s potpuno drugačijim političkim prioritetima.

Magyar se predstavlja kao proevropski reformista koji želi distancirati Mađarsku od Orbánovog modela politike i brojnih kontroverznih regionalnih savezništava.

To otvara ozbiljna pitanja:

• hoće li nova vlast nastaviti podržavati projekat;
• da li će ostati planirane investicije;
• hoće li Budimpešta i dalje politički stajati iza cijelog aranžmana.

Jer mađarska podrška nije bila samo finansijska. Ona je predstavljala i političku zaštitu projekta.

Ekološki otpor nije nestao

Paralelno s ekonomskim planovima, projekat se od početka suočava sa snažnim ekološkim otporom. Građani Lopara i ekološke organizacije mjesecima upozoravaju na moguće posljedice rudarenja litijuma:

• zagađenje podzemnih voda;
• upotrebu hemikalija u preradi;
• dugoročno uništavanje prirode Majevice.

Kao primjer često se navodi slučaj Srbije i projekta Rio Tinta u dolini Jadra, koji je zaustavljen nakon velikih protesta.

Godina odluke ili godina preispitivanja

Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekat koji je do prije samo nekoliko mjeseci djelovao kao gotovo siguran.

Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. bi sada mogla postati godina preispitivanja cijelog projekta litijuma na Majevici.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Orbánov pad ruši najveći projekat u RS-u vrijedan milijarde eura appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu koji se već sada opisuje kao vrijedan više milijardi eura, ali koji istovremeno izaziva snažne podjele u javnosti – od entuzijazma vlasti i investitora do otvorenog protivljenja ekoloških organizacija i dijela lokalnog stanovništva.

Litij s Majevice – šta se tačno planira

Istraživanja na području Lopara, na planini Majevici, pokazala su izuzetno bogat mineralni potencijal. Prema dostupnim procjenama, na ovom lokalitetu se nalazi:

• oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litij-karbonata,

• oko 14 miliona tona borne kiseline,

• 35 miliona tona kalija,

• te 94 miliona tona magnezij-sulfata.

Ukupna vrijednost ovih sirovina procjenjuje se na više milijardi eura, zbog čega se projekat smatra jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.

Ko traži koncesiju i gdje je zapelo

Zahtjev za dodjelu koncesije podnijela je Arcore AG, švicarska kompanija koja je godinama vodila istražne radove putem svoje lokalne firme Arcore ulaganja d.o.o.

Međutim, kako je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske potvrdilo za BiznisInfo.ba ove sedmice, odluka o dodjeli koncesije još nije donesena.

– Vlada Republike Srpske još nije donijela odluku po pitanju podnesenog zahtjeva za dodjelu koncesije, niti je ovo pitanje razmatrano u bilo kom obliku – naveli su iz Ministarstva za BiznisInfo.ba.

Nezvanično, BiznisInfo.ba saznaje da bi se odluka mogla donijeti u narednim mjesecima, što bi 2026. godinu moglo učiniti presudnom za sudbinu projekta.

Podsjetimo, nedavnim izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima RS ograničena je uloga lokalnih zajednica u postupku odlučivanja, dok je odlučujuća nadležnost prebačena na entitetski nivo.

Stoga je prostor za djelovanje protivnika ovakvih odluka znatno sužen, budući da je njihov najveći utjecaj do sada bio upravo na lokalnom nivou.

Početak eksploatacije već najavljen za kraj 2026.

Iako koncesija još nije odobrena, investitori već govore o početku komercijalne eksploatacije krajem 2026. godine, uz ulaganja od nekoliko stotina miliona eura u prvoj fazi.

Planirano je da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litij-hidroksid namijenjen evropskoj automobilskoj industriji.

U tom lancu ključnu ulogu ima partnerstvo Arcorea s kompanijom Rock Tech Lithium, koja već razvija pogone za preradu litija u Njemačkoj.

Švicarska firma i Mađarska – ko šta radi

Važan dio priče je i uloga Mađarske. Riječ je o istom projektu s jasno podijeljenim ulogama:

• Arcore AG (Švicarska) – nosilac istraživanja, tehnologije i formalnog zahtjeva za koncesiju;

• Mađarska – glavni finansijski i politički partner, kroz državne fondove i banke;

• Evropska autoindustrija – krajnji korisnik litija, preko Njemačke i Mađarske.

Mađarska vlada planira uložiti oko 500 miliona eura tokom 2026. godine u mineralni sektor Republike Srpske, u okviru šire strategije premijera Viktor Orbán da Mađarsku pretvori u evropsko središte proizvodnje baterija.

Ovaj angažman dio je i šireg političkog sporazuma Budimpešte i vlasti RS-a.

Ekološki otpor i strahovi

Paralelno s ekonomskim ambicijama, projekat se suočava s jakim ekološkim otporom. Građani Lopara, ali i šire regije, strahuju od zagađenja podzemnih voda, upotrebe sumporne kiseline u procesu prerade, dugoročnog uništavanja prirode Majevice.

Ekološke organizacije već su najavile daljnje proteste i pravne bitke, upozoravajući na iskustva iz Srbije, gdje je projekat Rio Tinta u dolini Jadra obustavljen upravo zbog ekoloških razloga.

Godina odluke

Iako vlasti ovaj projekat opisuju kao “istorijsku razvojnu šansu”, jasno je da se BiH nalazi pred jednom od najvažnijih odluka u novijoj ekonomskoj istoriji.

Hoće li litij s Majevice postati temelj novog industrijskog razvoja ili simbol propuštene prilike i ekološkog rizika – odgovor bi mogao stići već u narednim mjesecima.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Prelomna godina za BiH: Sprema se odluka o litiju, milijarda na stolu appeared first on Biznis Info.

Ostojić je rekao da je urađeno kultivisanje oko 150 dunuma zemljišta koje je pretvoreno u park, te da je dovedena voda i izvršena elektrifikacija budućeg kompleksa.

– Napravili smo tri ski staze, sankašku, skijašku za djecu i skijašku za odrasle, s tim da je za dječije staze postavljen ski lift i to je na kraju prošle godine promotivno pušteno u rad – naveo je Ostojić.

On je istakao da su završeni radovi na jezeru na kome se već drugu godinu održava bogojavljensko plivanje za Časni krst i da će uskoro početi gradnja crkve koja će biti završena do kraja godine.

– Ove godine treba da izgradimo dva ugostiteljska objekta, jedan koji će biti naslonjen na skijalište i drugi koji će biti uz dječije igraonice, biće izgrađena rasvjeta za najmanje tri kilometra ulica i započeta gradnja apartmanskih naselja – kazao je Ostojić.

Od je dodao da od lokalne zajednice očekuje da u ovoj godini izdvoje sredstva kako bi se presvukao put do Busije sa finim tucanikom i da se kilometar puta užeg jezgra turističkog kompleksa asfaltira, te jedno klizište na trasi puta sanira.

Načelnik opštine Lopare Rado Savić je rekao da su planovi koje je investitor predstavio na današnjem sastanku veoma ambiciozni.

– Mi smo te planove prihvatili i obavezali se i za našu ulogu u svemu tome i mislim da ćemo ove godine dobiti nove sadržaje na Busiji na zadovoljstvo svih građana naše opštine i ljubitelja prirode – istakao je Savić.

The post Ambiciozni planovi za kompleks na Majevici appeared first on Biznis Info.

Podsjetimo da je Bingo prošle sedmice prodao 23,3 posto dionica Majevice, nakon što je 19. jula ove godine prodao udio od 17,1 posto.

Bingo je bio najveći pojedinačni, ali ne i većinski dioničar Majevice, jer je imao udio od 40 posto.

Dionice su kupile kompanije “Marković” (oko 21 posto) i FANA (oko 19 posto), obje iz Srebrenika, saznaje BiznisInfo.ba.

Kompanija Marković d.o.o. Srebrenik koja je sada drugi najveći dioničar Majevice, kupila je 17 posto dionica u julu, a prošle sedmice još oko 4 posto.

Najveći broj dionica u prošlosedmičnoj trgovini kupila je firma FANA Srebrenik. Riječ je o 19,3 posto dionica. Tako je ova kompanija sada treći najveći dioničar Majevice.

Najveći dioničar trenutno je firma Denix također iz Srebrenika čiji se udio nije mijenjao u posljednje vrijeme i iznosi 27,2 posto dionica.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Saznajemo ko su novi (su)vlasnici Majevice appeared first on Biznis Info.

Trgovano je sa 72.959 dionica ove kompanije po prosječnoj cijeni od 7 KM, što ukupno čini 510.713 KM.

Još uvijek nije poznato ko je prodao a ko kupio dionice.

No, prema izračunu BiznisInfo.ba, trgovani udio čini 23,3 posto udjela u Majevici, a to odgovara broju dionica koje je prema listi dioničara na dan trgovanja držala kompanija Bingo iz Tuzle. Iz toga se da pretpostaviti da je Bingo podao ove dionice.

Ovo nije ni iznenađenje jer je Bingo 19. jula ove godine prodao udio od 17,1 posto dionica u Majevici za 363.800. Tom prodajom Bingo je smanjio svoj udio sa nešto preko 40 na oko 23,3 posto dionica. Dionice je tada kupila firma Marković d.o.o. Srebrenik.

Značajan dioničar Majevice je i firma Denix Srebrenik koja drži oko 27,2 posto dionica.

Kako je BiznisInfo.ba nedavno pisao, Majevica je za prvih šest mjeseci 2024. godine ostvarila prihode od oko 5,5 miliona KM.

Ukupni prihodi firme, najpoznatije po brendu grickalica Corn Flips, za pola tekuće godine iznosili su 5.560.198 KM, što je blagi rast u odnosu na 5.498.946 KM iz istog perioda lani.

The post Bingo izašao iz vlasništva poznate kompanije? appeared first on Biznis Info.

• Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 582,98 poena.
• Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,36 indeksnih poena na 1.057,30 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,03 %
• Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 4,20 indeksnih poena na 1.934,74 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,22 %
• Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 1,07 indeksnih poena na 11.507,87 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
• Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,07 indeksnih poena na 18.754,11 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %

Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO (simbol  PVNFRK3 ) u iznosu od 157,70 KM; u sklopu 1 transakcije prometovane su 83 dionice. Kurs ovog fonda iznosio je 1,90 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol BHTSR ) u iznosu od 926,55 KM; u sklopu 2 transakcije prometovana je 71 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 13,05 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 365.766,89 KM; u sklopu 5 transakcija prometovano je 55.994 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta MAJEVICA DD SREBRENIK (simbol MJVCRK3 ) u iznosu od 363.800,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 6,80 KM.    

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta ENERGOINVEST DD SARAJEVO (simbol: ENISR) od 6,57 % i dostigle su cijenu od 0,79 KM, dok je dnevni pad registrirao BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol BHTSR) od 0,23 % sa cijenom od 13,05 KM.

The post SASE: Promet dionicama Majevice od 363 hiljade KM appeared first on Biznis Info.

Kompanija Majevica Srebrenik, poznatija kao Corn Flips, nastavila je s rastom prihoda i pozitivnim poslovanjem i u 2023. godini, izvještava BiznisInfo.ba.

Podsjetimo da je riječ o kompaniji koja je bila u stečaju, ali da je spašena nakon što je tuzlanski Bingo preuzeo paket dionica. Bingo je danas najveći dioničar ove kompanije koja se bavi proizvodnjom snack proizvoda.

Kompanija je u prvoj polovini ove godine ostvarila ukupne prihode od oko 5,5 miliona KM, u odnosu na oko 4,6 miliona KM iz istog perioda lani.

Dobit je za pola godine narasla na oko 1,2 miliona KM, sa oko 800 hiljada u prvoj polovini prošle godine.

Ovo pokazuje da kompanija nastavlja rasti i razvijati se u izazovnim okolnostima.

Podsjetimo, za cijelu prošlu godinu ukupni prihodi su bili 10,3 miliona KM, što je za oko milion KM više u odnosu na 2021.

Prihodi kompanije u posljednjih pet godina su udvostručeni. Ona danas radi punom parom i jedan je od najvažnijih privrednih subjekata u ovom gradu.

The post Bili su u stečaju, sad zarađuju milione: Spasila ih domaća investicija appeared first on Biznis Info.

Potvrdio je to za “Glas” direktor ovog preduzeća Radovan Komad istakavši da je odluka pala na Zvornik jer je to idealna lokacija.

– Saradnja je na obostrano zadovoljstvo ako znamo da i sa te strane Drine imamo jake ratare kojima je neophodna dobra mehanizacija, a s druge strane, otvorit će se i nova radna mjesta. Traktor koji će se proizvoditi u Zvorniku je model od 90 konjskih snaga, sa Perkinsovim turbomotorom, opremljen i prednjom hidraulikom, a imat će i reverder. To je moderan, evropski traktor – objasnio je Komad.

Prema njegovim riječima, tu će proizvoditi i mnogobrojne poljoprivredne priključke, poput tanjirača, mašina za sjetvu, za suzbijanje korova, eko­-drljača i špartača, a u planu su i program za voćare, mašine za navodnjavanje, distribuciju osoke i đubriva, kao i prikolice, cisterne i berači kukuruza.

Otvaranje pogona je velika stvar za Zvornik, jer će biti otvorena nova radna mjesta.

– Uposlit će se i kooperanti, ko god može nešto da ponudi, bilo plastične, bilo metalne dijelove, sve ćemo ih integrisati i napraviti sistem. Još ne znamo koliko će tačno biti zaposlenih, zavisi mnogo i od kapaciteta partnera – kazao je Komad.

Prvi čovjek Zvornika Zoran Stevanović istakao je za “Glas” da se raduje saradnji i činjenici da je “Majevica” prepoznala njihov grad kao perspektivno mjesto za investiranje.

– Drago nam je što će Zvornik biti centar proizvodnje poljoprivrednih mašina. Zajedno sa Vladom RS učinit ćemo sve da fabrici iz Bačke Palanke izađemo u susret maksimalno i da proizvodnja u našem gradu zaživi – rekao je Stevanović.

Dobar geografski položaj i blizina Srbije neke su od glavnih prednosti ovog grada na Drini.

– Treba da iskoristimo naše benefite jer smo na granici sa Srbijom. Imamo željezničku stanicu, gradi se i brza cesta od Šapca do Loznice i do graničnog prelaza Karakaj. Bit ćemo na sat i po vožnje do Beograda i Novog Sada u skorijoj budućnosti, tu će biti i autoput do Bijeljine koji je na 50 kilometara od Zvornika, tako da moramo sve to iskoristiti i otvoriti nova radna mjesta – istakao je Stevanović.

Kompanija “Majevica” prije nekoliko dana promovisala je u Bačkoj Palanci traktor “patriot 90” koji je rezultat dvogodišnjeg rada inženjera ove fabrike. Proizvođač navodi da je namijenjen za obradu teških zemljišta, ali i da savršeno obavlja poslove površinske sjetve, prskanje te međuredno kultivisanje.

Zvornik je, prema riječima gradonačelnika Zorana Stevanovića, pravi grad za ulaganje i investicije.

– Jedan od novih investitora je i njemačka kompanija “Pass” koja proizvodi dijelove za auto-industriju, a od avgusta će zaposliti od 30 do 50 radnika. Plan je da do polovine iduće godine ima 300 radnika – dodao je Stevanović.

The post Uskoro kreće proizvodnja traktora na istoku BiH, bit će posla i za kooperante appeared first on Biznis Info.

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom sedmičnom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH koji vam donosi BiznisInfo.

10. Tender za nastavak izgradnje tunela Hranjen naredne sedmice

U narednoj sedmici JP Autoceste FBiH će raspisati tender za nastavak izgradnje tunela Hranjen u vrijednosti od 35 miliona KM. Ova sredstva su osigurana u budžetu Vlade FBiH za ovu godinu.

9. Firma iz Vogošće za 1,63 miliona KM će štampati glasačke listiće

Centralna izborna komisija (CIK) BiH izabrala je preduzeće “Unioninvestplastika” iz Vogošće za štampanje glasačkih listića za opšte izbore zakazane za 2. oktobar. Vrijednost sporazuma za štampanje i pakovanje je 1,63 miliona KM.

8. Najveći izvoznik iz RS zaposlio trideset novih radnika

Broj zaposlenih u zvorničkoj kompaniji Alumina povećava se iz godine u godinu. Posao je dobilo još 30 radnika. Ugovore su potpisali oni koji su prošli na konkursu i, kažu, biće oslonac razvoja najveće zvorničke kompanije.

Zaposleni radnici su lica sa srednjom stručnom spremom i biće raspoređeni u sektorima proizvodnje glinice i alusila. Na konkurs zvorničke Alumine prijavilo se 1.400 lica iz Zvornika i okolnih gradova i opština. Uslove su prošli najbolji, ističu nadležni.

7. Na Trebeviću će sljedeće sedmice biti otvoren tehnološki park: U rangu je vodećih IT centara u svijetu

IT kompanija Symphony, jedna od najutjecajnijih i najvećih IT kompanija jugoistočne Evrope, sa globalnim prisustvom na pet kontinenata, ove godine slavi 15 godina uspješnog poslovanja.

Kao kruna dosadašnjeg uspjeha je i izgradnja jedinstvenog Greenpark tehnološkog centra na Trebeviću koji će biti svečano otvoren sljedeće sedmice.

6. Aluminij će na evropsko tržište izvoziti dijelove za autoindustriju

Aluminij je simbol Hercegovine, simbol stabilnosti i jednakosti. Predsjednik uprave Aluminij Industrije Amir Gross Kabiri se pobrinuo, vlastitim ulaganjem, da Aluminij i u idućim desetljećima bude vodeća proizvodna kompanija u BiH.

Razvoj konačnog proizvoda u suradnji s jednim od strateških partnera Duferco kompanije sa sjedištem u Švicarskoj, Aluminij će na evropsko tržište izvoziti dijelove za automobilsku industriju.

5. Vlada Kenije dodijelila veliki posao bh. kompaniji

Kenijsko ministarstvo financija i planiranja odabralo je mostarsku kompaniju Teamwork da osavremeni upravljanje cjelokupnom IT infrastrukturom kenijske vlade i isporuči IBM Control Desk aplikaciju za automatizirano upravljanje poslovnim procesima za održavanje IT i non-IT imovine.

Ovo rješenje će omogućiti svakodnevni pristup servisima vladinih institucija i ostalim uslugama svim korisnicima kojih u Keniji ima više od 30 miliona.

4. Predstavljen projekat hotela i šoping mola na sarajevskom aerodromu, traži se investitor

Na Sarajevo Business Forumu, koji je počeo u srijedu, 11. maja, prezentovan je projekat hotela i šoping mola na sarajevskom aerodromu.

Riječ je o značajnoj investiciji kojom bi se unaprijedio kvalitet smještaja i turističke ponude u neposrednoj okolini aerodroma Sarajevo. Kako se navodi u opisu projekta, procijenjena vrijednost investicije je 27,5 mil KM.

3. U Novom Gradu dogovorena investicija od 9 miliona KM

Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić rekao je da u Rajlovcu imamo snažan razvoj i zamah u oblasti autoindustrije.

U logistički centar ASA ŠPED do sada je investirano u proizvodne objekte na 24 miliona KM, a na drugoj lokaciji (Robot) u objekte i infrastrukturu investirano je 17 miliona KM. Do kraja godine ugovoren je početak gradnje još jednog proizvodnog objekta investicije 9 miliona KM.

2. Novi pogon na istoku BiH: Uskoro će krenuti proizvodnja traktora

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević najavio je da će fabrika “Majevica” iz Bačke Palanke uskoro pokrenuti proizvodnju traktora i poljoprivrednih priključaka u BiH.

Petričević je rekao da će pogon “Majevice” najvjerovatnije biti otvoren u Zvorniku, te da se očekuje da ugovor sa fabrikom iz Bačke Palanke bude potpisan u narednim sedmicama.

1. “Zelena” transformacija BiH je krenula: Stotine miliona KM mijenjaju energetsku, ali i ekonomsku sliku BiH

Interes javnosti i privrednih subjekata za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora sve je veći.

Velike kompanije poput Elektroprivrede BiH investiraju stotine miliona maraka u hidroelektrane i vjetroparkove, dok privatne kompanije i pojedinci sve češće odlučuju instalirati solarne panele na krovove vlastitih kuća ili pogona.

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.