Dogovor o slobodnoj trgovini i isporuci oružja između Ankare i Kijeva ljuti Moskvu.
Kremlj neće olako prijeći preko odbrambenog i trgovinskog sporazuma kojeg je prošloge sedmice u Kijevu skopio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, ocjenjuju analitičari.
Kako prenose mediji, Erdogan je tokom službene posjete Ukrajini dogovorio prodaju turskog naoružanja za ukrajinske vojne snage, uprkos upozorenjima Moskve da se Kijevu ne šalje dodatno oružje.
Stižu dronovi
Nakon razgovora sa svojim domaćinom, predsjednikom Volodimirom Zelenskim, turski predsjednik dogovorio je proizvodnju borbenih dronova u Ukrajini putem joint-venture kompanije.
Inače, turski borbeni dronovi dokazali su svoju vrijednost tokom sukoba između Armenije i Azerbejdžana 2020. godine. Naime, azerbejdžanska vojska opremljena tim naoružanjem u jednomjesečnom je sukobu oko spornog područja Nagorno Karabaha nanijela velike gubitke armenskim snagama.
Ukrajinska vlada odmah je naručila 20 takvih dronova koji će najvjerovatnije biti upotrijebljeni u sukobima s proruskim separatistima na istoku zemlje.
Erdogan, koji je Zelenskoga oslovio kao “dragog prijatelja”, ponovio je svoju podršku “teritorijalnom integritetu” Ukrajine i Krima te je ponovio svoju ponudu da bude medijator između Ukrajine i Rusije.
“Turska želi ublažiti tenzije, a ne potaknuti vojnu eskalaciju”, kazao je Erdogan. Zelenski je pak ukrajinsko-turske odnose opisao kao “pravo prijateljstvo” te zahvalio Erdoganu na medijatorskoj ponudi. Osim vojne saradnje, dvije su države sklopile i sporazum o slobodnoj trgovini.
Međutim, turski je čelnik ovim potezom krenuo u opasno balansiranje između Zapada i Rusije, ocjenjuju analitičari. Iako je Turska članica NATO-a, Zapad je posljednjih godina više puta optuživao Ankaru da se priklanja Rusiji, prenosi poslovni.hr.
Javna podrška Ukrajini možda neće proći bez posljedica za Tursku, smatraju analitičari za Financial Times. Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na raspolaganju je cijeli arsenal mjera ako se odluči za odmazdu prema Turskoj: od isporuka plina, preko zaustavljanja trgovine i ruskih turista do korištenja još uvijek nestabilnog stanja u Siriji slanjem dodatnog izbjegličkog vala prema turskoj granici.
Instrument pritiska
Turska je vrlo ovisna o uvozu prirodnog plina, a ove godine već su zabilježene nestašice. Tokom prvih 11 mjeseci prošle godine gotovo polovina turskih potreba za plinom zadovoljili su ruski dobavljači.
Valja podsjetiti i kako je predsjednik Putin već ranije pokazivao namjeru da ruske turiste učini instrumentom pritiska.
Nakon što su turske snage 2015. srušile ruski borbeni avion blizu granice sa Sirijom, Kremlj je zabranio prodaju turističkih aranžmana za turska ljetovališta. Rusija je inače jedno od najvažnijih emitivnih tržišta za turski turizam.
Valja podsjetiti da je 2015. bio zabranjen i uvoz turskog voća i povrća. Naime, od tri milijarde dolara vrijednog turskog poljoprivrednog izvoza, trećina dolazi iz Rusije.
Potencijalne ekonomske štete razlog su zašto Ankara tako žarko želi ublažavanje tenzija, kaže Burak Pehlivan, predsjednik Tursko-ukrajinske poslovne udruge.
“Nikko na ovom području neće profitirati od sukoba. Najveći gubitnik nakon Ukrajine i Rusije bit će Turska”, smatra Pehlivan.
