U Živinicama postoji preko 150 milionera, dok je Kakanj grad sa više od 40 milionera. Ovaj podatak u razgovoru za BiznisInfo.ba je iznio dr. Samir Vildić, predsjednik UO Fondacije poduzetnika u BiH.
Prema njegovim riječima, statistički (odnosno procentualno prema broju stanovnika) Živinice imaju mnogo više milionera nego jedan Berlin, odnosno imaju isto milionera kao jedan Keln.
Ovim podatkom, kako navodi, žele skrenuti pažnju javnosti, posebno mladih ljudi, na činjenicu prisustva ogromnog kapitala u našem okruženju koje je spremno za investiranje.
– Komentari privrednika iz Živinica bili su da je u Živinicama mnogo više od ove cifre i mi znamo da je to tako. Bilo bi jako zanimljivo ovo istraživanje uraditi za Srebrenik, Gradačac, Tuzlu, Sarajevo, Banju Luku, Zenicu, Bijeljinu ili Tešanj – ističe Vildić.
Najbitnije je, dodaje, da na tržištu postoji kapitala, tako da mladi poduzetnici trebaju prije svega da razmišljaju na koji način da nađu investitore među našim privrednicima.
– Tvrdimo da se za svaki dobar biznis prijedlog i projekat može pronaći investitor na našem lokalnom tržištu. Moramo proizvoditi biznis ideje, te stvarati prilike i ambijent spajanja ovih ideja sa potencijalnim investitorima. S druge strane, dostupnost čovjeka čovjeku je jedan veliki potencijal u Bosni i Hercegovini – govori naš sagovornik.
Pojašnjava da u BiH “možete sa lahkoćom da dođete i do najbogatijih ljudi i vlasnika velikih kompanija, da predstavite svoju ideju ili projekat”.
– A svi koji se bave biznisom znaju da je prilika za prezentaciju 50 posto odrađenog posla. Poslujem u 15 država i slobodno mogu reći da ni u jednoj drugoj državi nemamo baš uvijek priliku da se direktno predstavimo ljudima koji odlučuju u kompaniji. U BiH to imaju svi – kaže Vildić u razgovoru za BiznisInfo.ba.
Koje su sredine, prema Vašim zapažanjima, najaktivnije u BiH?
– Mnogo je sredina u BiH koje su manje razvijene ili su u brzom procesu ekonomskog razvoja. Mnoge potencijale koje nudi naše tržište prepoznaju kako lokalni, tako i strani investitore, a sve više je ljudi iz dijaspore koji investiraju u BiH. Investicije dijaspore su posebno bitne jer se dešavaju u malim sredinama, odakle i sami vode porijeklo.
Često se govori da su mladi u BiH pasivni, ali vidimo i primjere da mladi pokreću uspješne biznise. Kakva su Vaša iskustva na tom planu?
– Puno se družim sa omladinom, većina kako ličnih tako i aktivnosti Fondacije je usmjerena ka mladima, i ja imam drugačije mišljenje, jer sve više smo svjedoci da se mladi odlučuju na pokretanje vlastitog biznisa. Nepostojanje dovoljno poduzetničkog duha pokušavamo da riješimo kroz razne aktivnosti. Mladi su sve više motivisani, a sve je više domaćih i stranih fondova koji podržavaju poduzetničke ideje mladih u BiH.
Koje su ključne aktivnosti Fondacije poduzetnika u BiH?
– Fondacija ima za cilj stvaranja boljeg ekonomskog i društvenog okruženja, s fokusom na promociju poduzetništva za razvoj privatnih kompanija i unapređenja rada javnih kompanija, ali i mladih poduzetnika. Pored toga radimo i na jačanju međusobne saradnje sa partnerima Fondacije i na saradnji među kompanijama iz inostranstva s našim poduzetnicima.
Izrazito smo ponosni na događaj ”U susret domovini” koji smo realizovali u julu 2023. godine i na kojem se okupilo preko 100 poduzetnika iz 22 države a koji imaju bh. korijene, a sve u svrhu međusobnog umrežavanja, ali i prezentacije razvoja tržišta BiH i potencijala koji nas okružuju. Ove godine očekujemo oko 300 poduzetnika spremnih za investiranje i pokretanje biznisa na tržištu BiH.
Na koji način pomažete mladim ljudima u njihovim poslovnim poduhvatima?
– Jedan od naša četiri sektora jeste i Odbor za razvoj poduzetništva. Fokus stavljamo i na edukaciju mladih, te ih kroz događaje i seminare pokušavamo educirati o ključnim stvarima u svijetu poduzetništva, potrebnim vještinama, ali i prilikama koje mogu iskoristiti. Bivamo im mentori, a uvijek smo spremni za njihovu poduzetničku ideju pronaći i potencijalne investitore.
Preuzimanje dijela ili cijelog teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba