Slučaj ALTA banke u Srbiji, kojoj je Narodna banka Srbije (NBS) oduzela dozvolu za rad, dobio je novu dimenziju. Sva četiri viceguvernera centralne banke zatražila su od nadležnog tužilaštva da ispita okolnosti koje su dovele do gašenja banke, uključujući i eventualnu krivičnu odgovornost odgovornih osoba unutar same Narodne banke Srbije.
Posebno je značajno njihovo otkriće da je stvarno finansijsko stanje ALTA banke drastično odstupalo od izvještaja koje je banka dostavljala regulatoru. Viceguverneri tvrde da su s takvim stanjem upoznati tek na hitnoj vanrednoj sjednici Izvršnog odbora NBS-a, sazvanoj u večernjim satima 30. oktobra.
Time se, osim pitanja šta je dovelo do finansijskih problema ALTA banke, otvara i pitanje kako je funkcionisao nadzor nad njenim poslovanjem te jesu li nadležne institucije mogle reagovati ranije.
Četiri viceguvernera traže odgovore
Zajedničko saopćenje potpisali su viceguverneri Željko Jović, Ana Ivković, Dragana Stanić i Nikola Dragašević. Oni su zatražili da tužilaštvo utvrdi kada su i na kojem nivou rukovođenja Narodne banke Srbije postojala saznanja o rizicima i nepravilnostima u poslovanju ALTA banke.
Također traže da se ispita kako su razmatrani nalazi kontrola, stručne procjene i eventualna upozorenja zaposlenih u nadležnim organizacionim jedinicama. Jedno od ključnih pitanja jeste jesu li na osnovu raspoloživih informacija pravovremeno poduzete odgovarajuće mjere.
Viceguverneri smatraju da je potrebno utvrditi i jesu li eventualni propusti, uključujući nepoduzimanje ili zakašnjelo poduzimanje mjera, posljedica postupanja odgovornih osoba koje bi moglo predstavljati krivično djelo. Njihov zahtjev ne znači da je nečija krivična odgovornost već utvrđena, već da traže nezavisno ispitivanje svih okolnosti.
Kako je banka došla u ovakvu situaciju?
Narodna banka Srbije je 31. oktobra saopćila da je ALTA banci a.d. Beograd oduzeta dozvola za rad. Prema službenom obrazloženju, odluci su prethodile kontrolne aktivnosti usmjerene na povećanje likvidnosti banke.
Regulator je utvrdio da se finansijsko stanje banke u prethodnom periodu znatno pogoršalo te da postoji mogućnost njegovog daljnjeg pogoršanja, uključujući probleme s likvidnošću. Zbog toga su, prema ocjeni NBS-a, bili ugroženi interesi deponenata.
Odluka o oduzimanju dozvole donesena je radi njihove zaštite i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema. Međutim, novo saopćenje viceguvernera otvara dodatno pitanje: kako je došlo do tako velikog odstupanja između stvarnog stanja banke i izvještaja dostavljanih centralnoj banci?
Posebno je važno utvrditi jesu li određeni problemi bili poznati ranije i, ukoliko jesu, kakve su mjere poduzimane.
Slučaj ima i šire poslovne posljedice
ALTA banka dio je poslovnog sistema povezanog s ALTA grupom, koja je posljednjih godina značajno proširila svoje poslovne aktivnosti u Srbiji. Grupacija je privukla veliku pažnju i zbog preuzimanja poslovanja poznatih trgovačkih lanaca Idea, Roda i Mercator u Srbiji.
Zbog toga je gašenje banke otvorilo pitanja o mogućim posljedicama za druge dijelove poslovnog sistema, iako zasad nema potvrde da su problemi banke neposredno ugrozili poslovanje tih trgovačkih lanaca.
Zaštita depozita i povjerenje u bankarski sektor
Nakon oduzimanja dozvole, pokrenute su procedure za zaštitu deponenata ALTA banke. Prema informacijama nadležnih institucija u Srbiji, osigurani depoziti zaštićeni su do iznosa od 50.000 eura po deponentu, a njihova isplata treba biti omogućena u zakonski predviđenom roku.
Viceguverneri NBS-a istovremeno su naglasili da je važno očuvati povjerenje građana i privrede u finansijski sistem Srbije. Istakli su da je bankarski sektor u cjelini stabilan, uz nizak nivo problematičnih kredita, te da eventualni propusti pojedinaca ne smiju dovesti u pitanje institucionalni integritet centralne banke.
Slučaj ALTA banke tako više nije samo pitanje finansijskog položaja jedne banke. Sada se otvara i pitanje efikasnosti bankarskog nadzora, protoka informacija unutar regulatora i pravovremenog reagovanja na rizike.
Odgovori na ta pitanja mogli bi biti važni ne samo za utvrđivanje okolnosti ovog slučaja nego i za povjerenje u način na koji se nadzire bankarski sektor Srbije.
