Jedan od najambicioznijih rudarskih projekata na svijetu – Simandou u Gvineji, vrijedan najmanje 20 milijardi dolara, službeno je počeo s radom i već sada se opisuje kao projekt koji će promijeniti globalnu sliku tržišta željezne rude.
Riječ je o najvećem neiskorištenom ležištu željezne rude na planeti, s procijenjenih 2,4 milijarde tona rude izuzetno visokog kvaliteta (oko 65% čistog željeza), piše BiznisInfo.ba.
Pokretanje Simandoua čeka se gotovo tri decenije, obilježene političkim krizama, korupcijskim aferama, vojnim udarima i sukobima velikih svjetskih kompanija. Sada, kada je rudnik konačno proradio, očekivanja su ogromna – kako za Gvineju, tako i za globalnu industriju čelika.
Najveći geološki dragulj još od australijske Pilbare
Simandou je 110 kilometara dugačak planinski lanac u dubokoj džungli zapadne Afrike. Zbog izuzetnog kvaliteta rude smatra se najznačajnijim novim izvorom željeza u posljednjih 50 godina.
Procjenjuje se da bi rudnik, kada dostigne puni kapacitet, mogao proizvoditi oko 120 miliona tona željezne rude godišnje – što je oko 7% ukupne svjetske ponude. To bi tržište okrenulo u pravcu Kine, koja već sada kupuje oko tri četvrtine sve željezne rude kojom se trguje na svijetu.
Kineske kompanije, predvođene Baowu Steel Group (najveća čeličana na svijetu), ključni su investitori i operateri projekta.
Infrastruktura kakva se rijetko gradi u Africi
Da bi projekt uopšte bio moguć, bilo je potrebno izgraditi:
- 650 kilometara potpuno nove željezničke pruge kroz planine i džungle
- novu oceansku luku za izvoz rude
- ogromne industrijske i logističke komplekse
Ovaj infrastrukturni dio u mnogim analizama se naziva najkompleksnijim inženjerskim projektom u Africi u posljednjim decenijama.
Upravo kineski konzorcij Winning Consortium Simandou (WCS) uspio je u rekordnom roku završiti radove koje su zapadne kompanije godinama odgađale.
Gvineja očekuje ekonomski preporod
Simandou bi mogao potpuno transformirati ekonomiju Gvineje – jedne od najsiromašnijih država svijeta sa BDP-om po glavi stanovnika od tek nešto više od 1.700 dolara.
Vlada ove zemlje procjenjuje da će projekt:
- generirati do 200 milijardi dolara investicija do 2040. godine
- omogućiti godišnji rast BDP-a od blizu 10%
- udvostručiti, pa čak i učetverostručiti ekonomiju u narednim decenijama
Iako su to optimistične projekcije, važno je naglasiti: one dolaze iz vladinih planova, a ne iz nezavisnih ekonomskih modela.
Jedno je sigurno – Simandou će značajno povećati prihode države i otvoriti prostor za razvoj infrastrukture, energetike, poljoprivrede i industrije.
Politička pozadina: zatvori, diktatori i korupcija
Malo koji rudarski projekt ima ovako dramatičnu političku historiju: dva vojna udara, promjena vlasništva nekoliko puta, optužbe za podmićivanje na najvišem nivou, zatvorske presude investitorima…
Najpoznatiji slučaj je onaj izraelskog biznismena Benyja Steinmetza, koji je u Švicarskoj osuđen na tri godine zatvora zbog korupcije pri sticanju prava nad dijelom Simandoua.
Danas je vlasnička struktura stabilnija:
- kineski WCS drži dva rudna bloka
- Rio Tinto, Vale i Chinalco drže druga dva
- država Gvineja ima 15% udjela
Promjena globalne ravnoteže u industriji čelika
Trenutno globalnim tržištem željezne rude dominiraju četiri giganta: Rio Tinto, BHP, Vale i Fortescue. Simandou će prvi put ozbiljno narušiti taj poredak.
Dodatne količine visoko kvalitetne rude mogle bi:
- srušiti cijene sa sadašnjih $100 po toni na $70–80
- smanjiti dominaciju australskih proizvođača
- ojačati pregovaračku moć Kine, glavnog kupca čelika na svijetu
Australski milijarder Andrew Forrest (Fortescue) upozorio je da je Simandou “teretni voz koji ide pravo na nas”.
Posljedice će se osjetiti širom svijeta
Rudnik Simandou nije samo veliki industrijski projekt – on je geopolitički događaj koji bi mogao promijeniti odnose moći u industriji čelika, globalnu trgovinu i ekonomsku budućnost cijele zapadne Afrike.
Nakon gotovo 30 godina odgađanja, novih skandala i borbi među najvećim svjetskim igračima, jedan od najvećih rudarskih projekata na planeti konačno je krenuo u rad. A posljedice će se osjećati širom svijeta.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
