Međunarodni monetarni fond snizio je procjenu rasta svjetske ekonomije za 2026. godinu, navodeći da je sukob na Bliskom istoku usporio zamah globalnog oporavka.
Prema najnovijim prognozama, svjetska ekonomija trebala bi ove godine porasti za 3,1 posto, što je za 0,2 procentna poena manje u odnosu na procjenu iz januara. Za 2027. godinu zadržana je prognoza rasta od 3,2 posto.
Glavni ekonomist MMF-a Pierre Olivier Gourinchas istakao je da su prošlu godinu obilježili snažna produktivnost, povoljni finansijski uslovi i blaže američke carine nego što se očekivalo. Zbog toga je globalna ekonomija 2025. završila sa rastom od 3,4 posto.
Različiti scenariji
Međutim, novi sukobi na Bliskom istoku prekinuli su taj zamah, a dalji razvoj situacije ovisit će o trajanju sukoba i stabilizaciji isporuka energenata.
Prema osnovnom scenariju MMF-a, koji pretpostavlja kratkotrajan sukob i umjeren rast cijena energenata od oko 19 posto, globalni rast bi ove godine iznosio 3,1 posto, uz inflaciju od 4,4 posto. U nepovoljnijem scenariju, uz veći rast cijena energije i strože finansijske uslove, globalni rast mogao bi usporiti na 2,5 posto, dok bi inflacija porasla na 5,4 posto.
U najtežem scenariju, uz dugotrajnije poremećaje u snabdijevanju energijom, rast bi mogao pasti na oko dva posto, uz inflaciju veću od šest posto.
MMF je blago snizio i procjene rasta velikih ekonomija. Privreda Sjedinjenih Američkih Država trebala bi ove godine porasti za 2,3 posto, dok bi ekonomija Eurozona trebala rasti 1,1 posto. Među najvećim ekonomijama eurozone najsnažniji rast očekuje se u Španiji (2,1 posto), dok se za Njemačku prognozira rast od 0,8 posto, za Francusku 0,9 posto, a za Italiju 0,5 posto.
Od velikih svjetskih ekonomija najbrži rast i dalje se očekuje u Indiji, gdje bi ekonomija trebala rasti 6,5 posto ove i naredne godine. Privreda Kine trebala bi porasti za 4,4 posto u 2026., dok se za Rusiju predviđa rast od oko 1,1 posto.
Zbog sukoba i poremećaja u energetskom sektoru značajne posljedice očekuju se i u zemljama oko Perzijskog zaljeva. Najveći pad aktivnosti u 2026. godini predviđa se u Kataru (-8,6 posto) i Iraku (-6,8 posto), dok bi ekonomija Irana mogla pasti za 6,1 posto prije mogućeg oporavka u 2027. godini.
