Nedavno je Republika Srpska pokrenula pripremne procedure za izgradnju autoputa Banjaluka – Mliništa u dužini od oko 95 kilometara, odnosno njegove prve dionice od Banjaluke do Mrkonjić Grada (44 kilometra).
Riječ je o projektu koji se predstavlja kao dio budućeg autoputa Banjaluka – Split, što je ponovo otvorilo pitanje dugoočekivanog kvalitetnog cestovnog povezivanja ova dva grada. Međutim, analiza važećih strateških dokumenata pokazuje da realizacija tog plana nije nimalo jednostavna.
Naime, dok Republika Srpska planira autoput prema Mliništu, Federacija BiH uopšte nema plan nastavka tog pravca od entitetske linije prema Livnu i Splitu. Umjesto toga, u svojim transportnim strategijama predvidjela je potpuno drugi saobraćajni koridor prema Dalmaciji, piše BiznisInfo.ba.
Federacija bira južniji pravac
U strateškim dokumentima FBiH planirana je izgradnja brze ceste Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica Hrvatske, ukupne dužine oko 135 kilometara. Ova cesta ne bi imala nikakve veze s Mliništem niti bi predstavljala nastavak autoputa koji planira Republika Srpska.
Razlog nije teško razumjeti. Pravac od Mliništa prema Splitu prolazio bi kroz veoma slabo naseljeno područje zapadne Bosne, dok bi planirana brza cesta preko Turbeta povezala niz mnogo većih gradova i općina.
Njome bi direktnu vezu prema Jadranu dobili Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Kupres i Livno, ali i vozači iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Visokog i drugih dijelova centralne Bosne.
Posebno je značajno što se ovaj pravac prirodno nastavlja na brzu cestu Lašva – Nević Polje – Turbe, čija je izgradnja već u toku, a jedna dionica kod Viteza je završena. Sa saobraćajnog stanovišta, riječ je o koridoru koji bi imao znatno širi značaj za Federaciju BiH.
Izgradnja vjerovatno neće čekati dugo, ali neće ni biti završena do 2030.
Transportna strategija predviđa da bi ova brza cesta trebala biti izgrađena do kraja ove decenije. Takav rok danas više nije realan, prije svega zbog velikog broja drugih infrastrukturnih prioriteta koje Federacija trenutno finansira.
Ipak, postoje razlozi za optimizam. Federacija je već započela realizaciju nekoliko sličnih velikih projekata brzih cesta, među kojima su pravac Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske, dok se priprema i početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Hrvatske.
To pokazuje da su planovi razvoja mreže brzih cesta ozbiljni, pa se može očekivati da će i pravac prema Livnu i Splitu u budućnosti doći na red, iako vjerovatno kasnije nego što je prvobitno planirano.
Šta to znači za autoput Banjaluka – Split?
Kada je riječ o projektu koji planira Republika Srpska, trenutno najrealnije izgleda izgradnja prve dionice od Banjaluke do Mrkonjić Grada.
Ta dionica sama po sebi ima značajnu saobraćajnu vrijednost jer povezuje dva važna regionalna centra i unapređuje vezu Banjaluke sa srednjom Bosnom preko Jajca i Travnika. Međutim, nastavak od Mrkonjić Grada do Mliništa, prema sada dostupnim planovima, otvara mnogo više pitanja nego odgovora.
Bez jasnog plana nastavka kroz Federaciju BiH prema Livnu i Splitu, ta dionica završavala bi praktično na entitetskoj liniji, zbog čega bi njen saobraćajni značaj bio znatno manji od prvobitno najavljivanog.
Upravo zbog toga, budućnost autoputa Banjaluka – Split neće zavisiti samo od planova Republike Srpske, već prije svega od toga hoće li dva entiteta u narednim godinama uspjeti uskladiti svoje razvojne strategije i dogovoriti zajednički međunarodni cestovni pravac prema hrvatskoj obali.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
