Elektroprivreda BiH od 2022. godine izdvojila je više od 500 miliona KM za kupovinu električne energije jer vlastita proizvodnja nije bila dovoljna. Kompaniji nedostaje oko milion tona uglja, izjavio je Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH, u emisiji “Plenum” Federalne televizije.
Prema njegovim riječima, rudnici u sastavu koncerna trenutno proizvode oko 3,1 milion tona uglja, što je ispod potreba Elektroprivrede BiH. Ikanović je rekao i da je uprava obustavila avansno plaćanje uglja te da rudnicima sada plaća isporučene količine.
Poskupljenje za firme koje još nisu zaključile ugovore
Ikanović je najavljeno poskupljenje od oko 30 posto povezao s visokim cijenama na evropskim berzama i manjkom električne energije u regiji. Pojasnio je da se povećanje odnosi na privredne kupce koji još nisu zaključili ugovore za 2027. godinu. Oko 2.600 kupaca već je ugovorilo snabdijevanje po povoljnijim uslovima.
Razgovori s poslodavcima se nastavljaju, a Ikanović kaže da do kraja decembra još ima prostora za pronalazak prihvatljivog rješenja.
O cijenama za domaćinstva više će se znati sredinom decembra
Ikanović je rekao da Elektroprivreda BiH do Nove godine neće pokretati promjenu cijena za domaćinstva. Hoće li to učiniti u 2027. trebalo bi biti jasnije sredinom decembra, kada se očekuje usvajanje plana poslovanja kompanije.
Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BH komiteta CIGRE, ocijenio je da visoke tržišne cijene objašnjavaju samo dio problema. Smatra da i Elektroprivreda BiH snosi dio odgovornosti za sadašnje stanje te da bi Vlada FBiH trebala pomoći da se ublaži udar na privredu.
Bičakčić traži da Vlada FBiH reaguje
Bičakčić je ocijenio da bi rast cijena struje dodatno opteretio firme koje se već suočavaju s visokim troškovima poslovanja. Smatra da Vlada FBiH treba razgovarati s poslodavcima i pronaći način da ublaži najavljeno poskupljenje. Kao dugoročniju mogućnost za kompanije naveo je ulaganje u vlastita postrojenja za proizvodnju struje, čime bi smanjile količine koje kupuju na tržištu.
Ukazao je i na razliku u tempu ulaganja. Prema njegovim riječima, privatni sektor izgradio je oko 1.600 megavata proizvodnih kapaciteta, dok Elektroprivreda BiH nakon vjetroparka Podveležje nije realizovala veće proizvodne projekte. Bičakčić smatra i da bi Vlada trebala urediti odnose između Elektroprivrede i rudnika u koncernu, uključujući način određivanja cijene uglja.
Šta FERK može učiniti ako stigne zahtjev za poskupljenje
Predsjedavajući FERK-a Samir Hadžihusejnović pojasnio je da regulator kod zahtjeva za promjenu cijena za domaćinstva provjerava jesu li troškovi i razlozi za korekciju obrazloženi i potkrijepljeni dokazima. Prema njegovim riječima, FERK može zaustaviti povećanje ako zahtjev odstupa od propisa ili metodologije, a postupak uključuje i javne rasprave.
Hadžihusejnović se osvrnuo i na novu referentnu cijenu električne energije od nešto više od 13 feninga po kilovatsatu, koja će se primjenjivati od 1. januara 2027. Pojasnio je da ta cijena služi za određivanje garantovanih otkupnih cijena i premija za proizvođače iz obnovljivih izvora te da sama odluka ne mijenja račune domaćinstava.
