Smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta jedan je od ključnih prioriteta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, istaknuto je na završnoj Konferenciji o temi “Fiskalna i parafiskalna opterećenja i tržište rada u FBiH: stanje i perspektive” koju je organiziralo Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine.
„Fiskalna reforma koju smo postavili sebi kao cilj je najveća reforma u FBiH. Njen cilj je smanjenje troškova rada, povećanje plaća, posebno minimalne, jačanje privrede, otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje sive zone. Želimo radnicima što prije povećati plaće, a privrednicima poboljšati privredni ambijent. Ta reforma znači da će se u jenom trenutku stvoriti nedostatak u budžet koji prema procjenama iznosi oko milijardu KM. Odlučni smo ovaj proces dovesti do kraja, ali moramo osigurati kompenzacijske izvore prihoda kroz digitalnu fiskalizaciju. To su dva procesa bez kojih teško možemo provesti ono što smo zamislili“, kazao je Nermin Nikšić, premijer FBiH obraćajući se učesnicima konferencije.
Govoreći o parafiskalnim nametima naglasio je da u BiH niko sa sigurnošću ne zna koliko tačno ima ovih nameta, ali da procjene govore da ih BiH ima tri puta više nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska.
„Ima ih više i veći su nego u zemljama EU. Činjenica da imamo toliko parafiskalnih nameta govori da je vrijeme za reset. Vlada FBiH će pripremiti akcioni plan za smanjivanje i ukidanje parafiskalnih i neporeznih nameta“, najavio je premijer Nikšić.
Alisson Stepinec, savjetnica za komercijalna pitanja u Ambasadi SAD u BiH istaknula je da je privatni sektor u BiH pokazao izuzetnu otpornost i da ima ogroman, ali nažalost, neiskorišten potencijal.
„Žao mi je što smo izgubili još jednu godinu u kojoj nisu doneseni propisi koji bi olakšali poslovanje. Pozdravljam spremnost Vlade FBIH da zajedno sa socijalnim partnerima i međunarodnom zajednicom radi na kreiranju boljeg poslovnog abmijenta. Spremnis mo povoći, samo u ovom trenutku preko USAID prižamo pomoć kako bismo pojačali ulaganja iz dijaspore, ojačali turistički sektor i proveli reformu porezne uprave. Samo jak privatni sektor će većini ljudi u BiH poboljšati život. Smao jak privatni sektor će privući strane investitore. A za sve to su nam potrebna sistemska i dugoročna rješenja“, naglasila je Stepinec.
Stvaranje boljeg poslovnog abmijenta, jačanje poslonog sektora i položaja realnog sektora, smanjenje opterećenja cijene rada, povećanje plaća, samo su neki od prioriteta na čijoj provedbi će UPFBiH raditi u narednom periodu.
„Ključni priroriteti su fiskalni zakoni, reforme u posredovanju u zapošljavanju i evidenciji nezaposlenih osoba, reforma zdravstvenog osiguranja, usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, bolje korištenje raspoloživih fondova zavoda i službi. Također, insistiramo na usklađivanju zdravstvenog i socijalnog sistema, osiguranju neophodne radne snage kroz angažiranje svih raspoloživih resursa, a, alternativno, uvoz radne snage uz pojednostavljene procedure“, naglasio je Mario Nenadić, direktor UPFBiH.
Direktorica FIA Irma Borovac predstavila je „Analizu poslovanja privrednih društava u FBiH sa posebnim osvrtom na fiskalne i parafiskalne namete“. Istaknula je da od 24.722 predatih finansijskih izvještaja u 2022. godini, koja su predala privredna društva 98 posto čine kompanije iz privatnog sektora.
„U ukupnim rashodima kompanija troškovi plaća u privatnim firmama iznose 12,2, a u javnom sektoru 31,4 posto“, naglasila je Borovac.
Direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović naglasio je da će ove godine biti prikupljeno oko 7,3 milijarde KM javnih prihoda. Istaknuo je da bi promjenama zakonske regulative u oblasti poreza ovi prihodi mogli biti i veći.
„Jedna od prvih oblasti koju trebamo urediti je fiskalizacija, jer ova koju sada imamo je najgora u Evropi. Osim toga, kladionice su do sada napravile promet od 1,2 milijarde KM na osnovu kojega bi trebali platiti porez u iznosu od 118 miliona KM, koji ne plaćaju. Oporezivanjem RNG i sportskog klađenja dobilo bi se još 126 miliona KM u budžetima“, naglasio je Isović naglašavajući potrebu za jačanjem kapaciteta PUFBiH.
Predstavnik Saveza samostalnih sinidkata BiH Samir Kurotović naglasio je da 19 sindikat koji zajednički istupaju imaju 120.000 članova.
„Naš cilj je da poboljšavamo status radnika i da rješavamo njihove probleme kroz tripartitni, socijalni dijalog sa poslodavcima i vladom“, naglasio je Kurtović.
Rektor Sarajevo School of Science and Tehnology prof. dr. Vjekoslav Domljan naglasio je da se prilikom određivanja minimalne plaće mora voditi računa o potrebama radnika i njihovih porodica uzimajući u obzir generalni nivo plaća u zemlji i troškove života, ali i ekonomskim faktorima.
„U EU minimalna plaća iznosi 50 do 60 posto medijalne plaće. Mi u BiH imamo neuređeno tržište rada. Tako su u javnom sektoru plaće veće za 40 posto u odnosu na privatni, u FBiH postoji značajna razlika u plaćama 1,5:1, postoje razlike i prema zanimanjima. Sve su to elementi koji se moraju uzeti u obzir prilikom određivanja minimalne plaće“, kazao je prof.dr. Domjan. …
Adem Hanić, direktor TMD Gradačac naglasio je da bh. privednici nemaju vremena i da je potrebno hitno djelovati
„Predložio bih Vladi FBiH da napravi akcioni plan za naredne dvije-tri godine kako bismo što prije pristupili brojnim problemima sa kojima se privreda suočava. U prethodnim godinama smo bilježili rast, ali se bojimo da će on usporiti ukoliko se ne kreira bolji poslovni ambijent za privredu“, naglasio je Hanić.
Predsjednik Obrtničke komore FBiH Željko Babić kao najveći problem sa kojim se obrtnici u FBiH susreću istaknuo je osnovicu za obračun plaće.
„Ne slažemo se sa načinom izračuna osnovice, za koju se sada koristi prosječna plaća u FBiH. Prosječna plaća u FBiH raste zahvaljujući više javnom, nego privatnom sektoru. Zato je naš zahtjev da se osnovica za obrtnike veže za minimalne, a ne za prosječne plaće“, kaže Babić.
Učesnici su ocijenili konferenciju kao veoma uspješnu i korisnu platformu, uz naglasak na neophodnosti nastavka ekonomsko-socijalnog dijaloga.
Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine organizira Konferenciju u okviru Projekta “Doprinos organizacija civilnog društva poboljšanju utjecaja poduzetništva na socio-ekonomski razvoj BiH” koji finansira Evropska unija.
