Globalni rast u ovoj godini predvodiće nekoliko najvećih ekonomija Latinske Amerike, a dobre vijesti su i privredni uspon u SAD-u kao i dalje ekonomsko jačanje Kine i Indije, piše „Bloomberg”.
Prema najnovijoj analizi konsenzusa o ekonomskim izgledima koje izrađuje Bloomberg, 62 privrede svijeta su „kandidovane” kao zemlje u kojima se očekuje poboljšanje u 2017. u odnosu na prošlu godinu, dok se kod 33 predviđa pogoršanje.
Na vrhu liste su Argentina i Brazil, za koje se predviđa ekonomski zaokret iz negativnog u pozitivan rast.
Mada bi Venecuela zapravo trebalo da se nađe na prvom mjestu ove ljestvice zbog predviđenog privrednog napredovanja za 7,5 procentnih poena u 2017. u odnosu na prošlu godinu, vodeća pozicija joj izmiče, jer se zemlja i dalje suočava sa dubokom ekonomskom krizom, uz visoku inflaciju i nestašice hrane i drugih osnovnih potrepština.
Umjesto nje na liderskoj poziciji je Argentina, čija je privreda lani bila u padu za minus 2,1 odsto, a procjenjuje se da će u ovoj godini dostići rast od 3,0 procenta, što će na međugodišnjem nivou (decembar 2016 – decembar 2017) značiti skok od 5,1 procentnih poena.
Na drugoj poziciji je Brazil koji se oporavlja od najteže recesije u 100 godina. Ova zemlja je pretrpila veliku štetu od korupcionaškog skandala, zbog kog je sa funkcije opozvana predsjednica Dilma Rusef. Trenutno Brazilu na ruku ide oporavak cijena sirovina, što predsjednik Mišel Temer pokušava da iskoristi da ojača državne finansije i da podstakne aktivnost privatnog sektora.
Brazil je prošle godine imao negativan rast od 3,6 odsto, a prognozira se da će u 2017. izaći iz recesije sa povećanjem BDP-a od 0,8 procenata. Na međugodišnjem nivou to biti ubrzanje rasta od 4,4 procentna poena.
Treća zemlja sa najvećom promjenom stope rasta od 1,4 procentna poena međugodišnje, prema anketi „Bloomberg-a” biće Rusija zahvaljujući skoku cijena nafte sa 13-godišnjeg minimuma zabilježenog u januaru 2016.
Predviđa se da će Moskva zabilježiti ove godine ekonomsku ekspanziju do 1,1 odsto u poređenju sa prošlogodišnjim negativnim rastom od 0,3 procenta.
Neke zemlje, međutim, imaju manje razloga za slavlje.
Tako se procjenjuje pad privrednog rasta na Islandu na 4,0 posto u 2017. sa prošlogodišnjih 7,1 posto, zatim u, kako se navodi, protestima sklonoj Rumuniji, nezaposlenošću pogođenoj Španiji i u Meksiku, koji je česta meta napada američkog predsjednika Donalda Trampa.
SAD su na liniji respektabilnog povećanja rasta u ovoj godini na 2,3 odsto, dok će divovima među tržištima u usponu, Kini i Indiji, ostatak svijeta zavidjeti na rastu BDP-a od po 6,5 procenata ili više – čak iako se u obje zemlje očekuje marginalno privredno usporavanje u odnosu 2016.
Najveće evropske ekonomije, u međuvremenu, treba da se pripreme za ublažavanje rasta koji je već izgubio sjaj, uključujući i Veliku Britaniju, koja treba da otpočne pregovore o Brexit-u sa Evropskom unijom.
Zanimljivo je da se najveći rast na Starom kontinentu prognozira Francuskoj, od 1,3 odsto u 2017. godini, čiji će izbori biti pomno praćeni kao događaj od najvećeg značaja za EU i eurozonu, navodi njujorška agencija a prenosi Tanjug.
