Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u proteklom periodu zaprimilo je niz inicijativa i upita, kako od građana, tako i od zastupnika i delegata federalnih zakonodavnih tijela u vezi s radom nedjeljom u trgovačkim objektima i njegovim utjecajem na različite djelatnosti, osim sektora trgovine.
U tom kontekstu, iz Ministarstva pojašnjavaju da Zakon o radu, kao temeljni zakon koji uređuje prava iz radnog odnosa, ne prepoznaje institut neradne nedjelje. Naime, kako navode, neradna nedjelja za radnike ne postoji niti u BiH, niti u zemljama regiona. Postoji neradna nedjelja za određene objekte, ali ne nužno i za radnike, a prema važećim propisima, svaki radnik ima pravo na najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, što ne znači da nedjelja automatski mora biti neradni dan.
Važno je naglasiti da se, shodno Zakonu o unutrašnjoj trgovini, rad nedjeljom u FBiH odnosi isključivo na radno vrijeme trgovačkih objekata, a ne na rad i radna prava radnika. To znači da radnici u trgovinama mogu raditi i nedjeljom, kao i radnici u drugim sektorima, u skladu sa Zakonom o radu i internim aktima poslodavca.
Također, shodno upitima da li će se regulisanje rada nedjeljom primjenjivati i na druge djelatnosti, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pojašnjavaju da se ne razmatra uvođenje bilo kojeg dana kao unificiranog neradnog dana. Svaki dan je radni, a raspored radnog vremena može biti raspoređen na pet ili šest radnih dana, u skladu sa zakonom ili internim aktima poslodavca.
Naglašavaju i da određivanje jednog dana kao unificiranog neradnog dana stavlja u neravnopravan položaj radnike u mnogim sektorima koji zbog prirode posla moraju raditi svakim danom, te da dugoročno uvođenje unificiranog neradnog dana doprinosi diskriminaciji radnika u djelatnostima kao što su bolnice, hitne službe i druge slične djelatnosti.
Međutim, u vezi sa socijalnom komponentom i omogućavanjem boljih uslova za jačanje porodica, u okviru radne verzije novog Zakona o radu, naglašavaju iz Ministarstva, posebna pažnja posvećena je jačanju zaštite prava žena, trudnica, porodilja i majki, kao i roditelja djece kojoj je potrebna dodatna briga, s ciljem lakšeg balansiranja privatnog i poslovnog života, ali i unaprjeđenja njihovog položaja na tržištu rada.
Dodatno, poseban fokus stavljen je i na vredovanje rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama. Predloženo je da se ovakvi oblici rada plaćaju više i to za 50% od osnovne plaće za taj dan, a da se kršenje prava na slobodan dan, te zloupotreba rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama treba i mora strožije sankcionisati, što je i predviđeno u radnoj verziji novog Zakona o radu.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, na čijem je čelu Adnan Delić, naglašavaju da je imperativ osigurati zaštitu svih radnika, uz poštivanje principa jednakosti i pravičnosti u radno pravnim odnosima.