Jedan lijek za pritisak, drugi za srce, treći za želudac. Uz to analgetik kada zaboli, vitamini ili dodatak prehrani koji je preporučio prijatelj. Kod osoba koje imaju više hroničnih bolesti ovakav spisak nije neuobičajen. Ali što je terapija duža i složenija, važnije postaje pitanje ko u jednom trenutku vidi sve što pacijent uzima?
U susret Svjetskom danu farmaceuta, koji se obilježava 25. septembra, u fokusu je upravo mogućnost da se znanje magistara farmacije snažnije koristi u sigurnoj i pravilnoj primjeni terapije.
Cijela terapija
Polipragmazija, korištenje više lijekova istovremeno, kod ljudi sa više hroničnih bolesti može biti potpuno opravdana. Problem nije nužno broj lijekova, nego situacija u kojoj se terapija posmatra kroz pojedinačne recepte, umjesto kao jedna cjelina.
Posebno kada terapiju propisuje više ljekara, a pacijent uz to koristi lijekove bez recepta, vitamine, biljne preparate ili dodatke prehrani.
Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) sigurnost kod polipragmazije izdvaja kao jedno od prioritetnih područja globalne inicijative „Lijekovi bez štete“. SZO naglašava da je važno uzeti u obzir sve što pacijent koristi, a ne samo lijekove navedene na receptu.
„Pacijenti često svaki lijek posmatraju zasebno, prema bolesti zbog koje im je propisan. Za sigurnost terapije važno je povremeno pogledati cijelu sliku. Farmaceut može prepoznati moguće interakcije, terapijsko dupliciranje, poteškoće s primjenom ili situaciju koja zahtijeva konsultaciju s ljekarom“, kaže Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Takav pregled nije samo provjera da li se dva lijeka „slažu“. Važno je i kako ih pacijent uzima, razumije li upute, preskače li terapiju zbog neželjenih reakcija ili koristi nešto što nije spomenuo ljekaru.
Sistematski pregled objavljen 2024. godine koji je obuhvatio 50 studija farmaceutskih pregleda terapije, pokazao je da su bolji rezultati povezani sa saradnjom zdravstvenih profesionalaca, aktivnim uključivanjem pacijenta i praćenjem nakon pregleda terapije.
Uloga postoji, ali može biti bolje iskorištena
Važeći Zakon o apotekarskoj djelatnosti FBiH već prepoznaje ulogu farmaceuta u unapređenju farmakoterapije, praćenju i smanjivanju nuspojava, izbjegavanju interakcija i terapijskog dupliciranja te saradnji s ljekarima. Međutim, strukturirani pregled kompletne terapije nije posebno razvijen kao standardizirana farmaceutska usluga.
„Propisi su prepoznali dio stručne odgovornosti farmaceuta, ali savremena farmaceutska praksa otišla je dalje. Potrebno je jasnije definisati kliničke usluge koje farmaceut može pružati i način njihovog uključivanja u put pacijenta“, navodi Crnogorac.
Prostor za iskorak
Na to upućuje i ovogodišnja tema Svjetskog dana farmaceuta, „Osnaživanje farmaceuta za zdraviju budućnost“. Međunarodna farmaceutska federacija u fokus stavlja bolje korištenje kompetencija farmaceuta, njihovu snažniju integraciju u zdravstveni sistem i odgovarajuće vrednovanje farmaceutskih usluga.
„Kada farmaceut ima mogućnost da svoje znanje koristi u punom profesionalnom kapacitetu, korist se vidi tamo gdje je najvažnije, kod pacijenta. Cilj je sigurnija, razumljivija i bolje usklađena terapija“, ističe Crnogorac.
U vremenu u kojem sve više ljudi živi s više hroničnih bolesti, nije važno samo ko je propisao svaki pojedinačni lijek, nego i kako se terapija sagledava kao cjelina. Upravo tu znanje farmaceuta može imati mnogo veću ulogu nego što je danas sistemski prepoznata.
