Goraždanski biznismen Halil Oković preuzeo je veliki paket dionica Privredne banke Sarajevo (PBS) i značajno povećao svoj vlasnički udio u ovoj banci. Oković sada direktno posjeduje oko 24,06 posto dionica PBS-a, dok zajedno s kompanijama OKAC i Goraždeputevi, koje s njim zajednički djeluju, kontroliše približno 35,34 posto banke.
BiznisInfo.ba saznaje da je najveći dio dionica koje je Oković stekao kroz ponudu za preuzimanje prodala goraždanska kompanija Pobjeda-Rudet, koja je bila jedan od najvećih pojedinačnih dioničara PBS-a. Kompanija pod kontrolom turskog kapitala imala je 49.617 dionica, odnosno oko 12,68 posto banke, a svoj paket prodala je Okoviću.
Posebno je zanimljiva cijena po kojoj je paket prodat. Oković je u ponudi plaćao 163,55 KM po dionici, pa je paket Pobjeda-Rudeta vrijedio oko 8,11 miliona KM. Istovremeno, dionicama PBS-a posljednjih mjeseci na Sarajevskoj berzi trgovalo se po cijeni od približno 250 KM, po kojoj bi isti paket vrijedio oko 12,40 miliona KM.
Razlika u vrijednosti oko 4,3 miliona KM
Razlika između vrijednosti paketa Pobjeda-Rudeta prema cijeni iz Okovićeve ponude i njegovoj vrijednosti po berzanskoj cijeni od 250 KM iznosi približno 4,29 miliona KM. Cijela priča još je zanimljivija zbog velikog kupovnog naloga koji se na Sarajevskoj berzi pojavio tokom trajanja Okovićeve ponude.
Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, nepoznati investitor postavio je nalog za kupovinu 38.340 dionica PBS-a po cijeni od 250 KM po dionici, uz poseban uslov “Sve-ili-Ništa”. Ukupna vrijednost tog naloga iznosila je 9,58 miliona KM. Da je Pobjeda-Rudet prihvatila taj nalog, mogla je prodati 38.340 svojih dionica za 9,58 miliona KM, a u njenom vlasništvu ostalo bi još 11.277 dionica PBS-a.
Po cijeni od 250 KM, taj preostali paket vrijedio bi dodatnih 2,82 miliona KM. Drugim riječima, Pobjeda-Rudet je samo za 38.340 dionica mogla dobiti oko 1,47 miliona KM više nego što je prema Okovićevoj cijeni vrijedio cijeli njen paket od 49.617 dionica, a pritom bi zadržala još 11.277 dionica.
Kada se posmatra kompletan paket, njegovu vrijednost od oko 12,40 miliona KM po cijeni od 250 KM treba uporediti sa približno 8,11 miliona KM prema cijeni iz ponude za preuzimanje.
Nije poznato kakav dogovor postoji između strana
Za sada nije poznato zbog čega su vlasnici Pobjeda-Rudeta odlučili prihvatiti Okovićevu ponudu po cijeni od 163,55 KM, niti kakav poslovni odnos ili dogovor postoji između njih i Okovića.
Trgovanje po cijeni od 250 KM nastavilo se i nakon završetka ponude. Primjerice, 15. septembra prometovano je 679 dionica po 250 KM, a dan kasnije još 2.800 dionica kroz četiri transakcije, također po cijeni od 250 KM.
Pobjeda-Rudet već godinama je pod kontrolom turskog kapitala. Turska kompanija Kirlioglu Kimya Sanayi Ve Ticareti stekla je prije nekoliko godina većinsku kontrolu nad goraždanskom kompanijom. No, Pobjeda-Rudet nije bila samo jedan od najvećih dioničara Privredne banke Sarajevo. Postojala je i veza kroz upravljačke strukture.
Mehmet Siner, član Nadzornog odbora Pobjeda-Rudeta, istovremeno je bio i član Nadzornog odbora Privredne banke Sarajevo.
Oković sada kontroliše više od trećine banke
Oković je prije ponude direktno posjedovao oko 11,23 posto Privredne banke Sarajevo, dok su OKAC i Goraždeputevi imali oko 6,90 odnosno 4,37 posto. Dakle, zajedno su imali oko 22,5 posto dionica.
Nakon preuzimanja deponovanih dionica njegov direktni udio porastao je na približno 24,06 posto. Kada se tome dodaju OKAC i Goraždeputevi, Oković i društva koja s njim zajednički djeluju sada kontrolišu približno 35,34 posto Privredne banke Sarajevo. Time je Oković značajno ojačao svoju vlasničku poziciju u banci.
Turci nastavljaju ulagati u BiH
Iako su prodali udio u Privrednoj banci Sarajevo, to ne znači da se turski vlasnici povlače iz Bosne i Hercegovine. Naprotiv, kompanija trenutno priprema veliku investiciju u proširenje proizvodnje u Goraždu.
Kako je BiznisInfo.ba nedavno objavio, Pobjeda-Rudet planira gradnju novih proizvodnih kapaciteta i pokretanje proizvodnje strateške sirovine za domaću namjensku industriju koja se do sada nabavljala iz inostranstva. Projekt bi trebao donijeti i nova radna mjesta, a već su napravljeni određeni prostorno-planski koraci za izgradnju novih postrojenja.
Kompanija je već osigurala i potencijalno tržište za novu proizvodnju, zaključivši sporazum o snabdijevanju sa Ginexom, Pretisom i Binasom.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
