Iako više od 70 posto građana želi da BiH uđe u Evropsku uniju, a za što postoji i politički konsenzus, sam proces integracije dugoročan je, bolan i pun kompromisa i odricanja. Upravo jedan ustupak koji bi trebali učiniti Evropskoj uniji je ukinuti zaštitne mjere, kao što su carina i prelevmani za 250 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz 15 grupa.
Trgovinski partner
Prema riječima predsjednika Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Brune Bojića, EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner naše zemlje i 60 posto domaćeg izvoza ide u EU.
– Članstvom u EU naše društvo dobija veću slobodu kretanja roba, radnika i kapitala, učinkovitiju proizvodnju i jačanje konkurentnosti firmi, veći razvoj ruralnih područja i poljoprivrede. Također, dobijamo veću sigurnost hrane, uređenije veterinarstvo i fitosanitarnu politiku. Naša infrastruktura će biti unaprijeđena, a imat ćemo pristup i jedinstvenom energetskom tržištu – ocijenio je Bojić na panel diskusiji “Šta donosi BiH članstvo u EU“.
Govoreći o ukidanju zaštitnih mjera za uvoz visokosubvencioniranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU-a, Bojić je spomenuo da se to odnosi na žive životinje, pileće meso, ribu, mlijeko i mliječne proizvode, med, rezano cvijeće, neke vrste voća i povrća, mesne prerađevine, šećer, vafl i biskvit, te prerađevine od povrća, voćne sokove, vino, žestoka pića i cigarete.
Zamjenica direktora kompanije Menprom iz Tuzle Merima Dževdetbegović navela je da su domaće kompanije odavno spremne za Evropsku uniju i to mnogo prije nego sama država.
– Problem je što su poljoprivrednici okrenuti sami sebi, nemaju podršku države. Subvencije nedostaju i potrebna nam je podrška države kako bi izdržali pritisak konkurencije – kazala je Dževdetbegović.
Industrijska politika
Na panel diskusiji je podvučeno da se Reformska agenda bavi malim i srednjim preduzećima, ali da bi u svom sastavu trebala imati i industrijsku politiku. Panelisti smatraju da BiH treba novi val industralizacije kao i veću kooperaciju malih i srednjih preduzeća sa velikim sistemima. Zaključeno je da ulazak u EU donosi povećanje zaposlenosti i veću konkurentnost domaćih firmi, ali u procesu ulaska u EU bit će potrebni dodatni napori kako bi se uspjeh polučio.
Veće izvozne kvote za ribu
Sekretar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i pregovarač bh. tima o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om Hamdo Tinjak izjavio je za medije da će od 1. januara 2017. godine naša zemlja otvoriti tržište za neznatne količine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a što neće ugroziti domaću proizvodnju.
– Pregovorima smo najvećim dijelom dobili ono što smo tražili. To su: fazna prilagodba za najosjetljivije poljoprivredne proizvode, povećane kvote za izvoz šećera, ribe i vina, te odustajanje od suspenzije trgovinskih mjera vezanih za bh. poljoprivredne proizvode, odnosno voće i povrće. Mislim da ovim možemo biti zadovoljni – dodao je Tinjak. (Faktor)