U Skoplju je otvoren prvi Digitalni samit Zapadnog Balkana, zamišljen kao godišnji događaj na kome će se objedinjavati postojeće aktivnosti i pripremati preporuke za buduću saradnju ekonomija iz regiona, saopštilo je Vijeće za regionalnu saradnju (RCC). Kako se navodi, samit je jedna od komponenti višegodišnjeg akcionog plana za Regionalni ekonomski prostor (MAP REA) za šest ekonomija Zapadnog Balkana, i na njemu akcenat će biti na temama koje su od ključnog značaja za izgradnju digitalne budućnosti, poput povjerenja, bezbjednosti, e-uprave, industrije, društva i ekonomije. Na otvaranju samita makedonski premijer Zoran Zaev izjavio je da Digitalnim samitom za Zapadni Balkan treba da…
Autor: BiznisInfo
Petnaestak izlagača iz BiH sudjeluje na izložbeno-prodajnom sajmu, koji se održava u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u okviru manifestacije „Dani organske proizvodnje“. Za jednim od štandova je Travničanin Ivica Rajić iz Guče Gore, vlasnik porodičnog gazdinstva koje već desetak godina posjeduje certifikat organske proizvodnje. -Uz biljne, imamo i proizvode animalnog porjekla. Naše opredjeljenje je, prije svega, uzgoj i iskorištavanje autohtonih sorti voća i njihova prerada u različitim oblicima – kazao je. Također, redovan učesnik poljoprivrednih sajmova na području SBK-a, te u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Gračanici i drugim bh općinama, je Ermin Delić iz Zenice. -Moja porodica se dugi niz godina bavi pčelarstvom.…
Dugoočekivana Odluka o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina, koja građanima i privredi donosi određene pogodnosti, počinje se primjenivati od 25. aprila ove godine. U skladu sa pomenutom Odlukom došlo je do određenih izmjena kada su u pitanju visine iznosa za koje je predviđeno oslobađanje od plaćanje uvoznih dažbina, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje. Kada fizičko lice ulazi u carinsko područje BiH vozilom ili na neki drugi način, trenutno ima pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu koju unose u svom ličnom prtljagu za vlastite potrebe do vrijednosti od 200 KM. Početkom…
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 162.498 KM. U sklopu 34 transakcije prometovano je 41.557 vrijednosnih papira. Najveći porast vrijednosti, od 50% zabilježile su dionice emitenta IRIS Computers i dostigle cijenu od 1,68 KM. Najveći dnevni pad registrirale su dionice Energoinvesta Sarajevo od 7,27% s cijenom od 1,02 KM. Krah dionica Energoinvesta dolazi nakon što je danas objavljen finansijski izvještaj za prošlu godinu u kojem se vidi da je gigant lani imao gubitak od 10 miliona KM. Na kotaciji IF-ova ostvaren je ukupan promet u iznosu od 27.510 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je ukupan promet…
Nakon problema u trgovinskoj razmjeni s drugim zemljama, Bosna i Hercegovina našla se na udaru Republike Kosovo koju još nije ni formalno priznala. Naime, kako je objavljeno na službenoj internet stranici tamošnjeg Ministarstva trgovine i industrije, ministar Bajram Hasani odlučio je uvesti svojevrsne sankcije BiH vezane za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Večernji list piše kako je ministar donio odluku o privremenoj zaštitnoj mjeri od 17 posto za mliječne proizvode iz Bosne i Hercegovine, kao što je navedeno u kombiniranoj nomenklaturi. U njoj se dalje objašnjava kako će odluka koju je ministar Hasani potpisao u ponedjeljak stupiti na snagu početkom…
Banke u Srbiji ostvarile su prošle godine dobit veću od 60 milijardi dinara, što je oko pola milijarde eura, piše današnja “Politika”. Tolika zarada banaka najbolja je u posljednjih deset godina, odnosno od početka svjetske ekonomske krize, i ostvarena je uprkos drastičnom padu kamata, navodi list. Dodaje se da su pri vrhu liste banaka s najvećom zaradom karte promiješane. Najveću dobit, od 12 milijardi dinara, ostvarila je AIK banka. Ona je za godinu dana profit gotovo utrostručila, čime je sa četvrtog mjesta u 2016. godini izbila na prvo u 2017. godini. “Banka Inteza skinuta je s trona na kojem je…
Od ukupno 39 mjera sa određenim rokom iz originalnog Pisma namjere institucija u BiH MMF-u, do danas je implementirano njih svega 15 (38,5%), a pridržavalo se četiri od šest kontinuiranih mjera. Od sedam mjera koje su prvobitno bile uslov za dobijanje druge tranše kredita ispunjeno ih je pet, dok je za dvije pomjeren rok za implementaciju. Na osnovu navedenog, CPU zaključuje da aranžman sa MMF-om karakteriše usporeno provođenje preuzetih reformskih mjera i fleksibilnost MMF-a kada su u pitanju uslovi za zaključenje pregleda i dobijanje tranši. Bosna i Hercegovina je zaključila Prošireni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom u septembru 2016. godine.…
U istočnijim dijelovima EU zaustavljen je pad cijena nekretnina, pa stan u centru Praga košta 3.700 eura po metru kvadratnom, dok u Ljubljani ta cijena iznosi 3.200 eura. Ipak, u glavnom gradu Slovenije stanovi se mogu kupiti i za 2.200 eura po metru kvadratnom. Prosječna cijena stambenog kvadrata u Zagrebu je malo manja od 2.000 eura, a u Bratislavi je 2.200 eura. Samo Italija u EU nije uspjela da zaustavi šestogodišnji pad vrijednosti nekretnina. U Češkoj su nepokretnosti poskupjele za 11,7 odsto, u Mađarskoj za 8,5 odsto, u Sloveniji osam odsto, te u Slovačkoj 5,9 odsto, navode ekonomski portali. Cijena…
Addiko Bank je zadržala prognoze za rast BDP-a BiH u 2018. na nivou od 3,1%, što se temelji na većoj privatnoj potrošnji, vanjskoj potražnji i bržem izvođenju javnih ulaganja. Kvartalni makroekonomski izvještaj Odjela za ekonomska istraživanja Addiko Grupacije koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, donosimo u cijelosti: Prema raspoloživim podacima, rast BDP-a se ubrzao u 1. kvartalu 2018. Brže zapošljavanje uz stabilan rast realne neto plate pomoglo je povećanju maloprodaje za 9,9% u prva dva mjeseca u poređenju sa prošlom godinom. Štaviše, izvoz roba se povećao za prosječno 17,7% u prva dva mjeseca 2018., u poređenju sa prošlom godinom…
Njemačko tržište rada bilježi rast iskazan u najvišim stopama zaposlenosti, ali Njemačkoj sve više nedostaje radna snaga. Ekonomski institut “IV” procjenjuje da manjak radne snage košta ekonomiju 0,9 odsto BDP-a godišnje. Čak i kad bi njemački menadžeri zaposlili sve nezaposlene sa odgovarajućim kvalifikacijama nepopunjeno bi ostalo 400.000 radnih mjesta. Kompanijama ponestaje kvalifikovanih radnika zbog neuobičajeno dugog perioda ekonomskog rasta (deveta godina) i manjka radno sposobnog stanovništva. Budući da firme koje zapošljavaju nove radnike paralelno povećavaju i ulaganja u mašine i opremu, ukupni BDP u srednjoročnoj perspektivi bio bi osjetno veći. Manjak radne snage mogao bi da potkopa privredni rast, upozoravaju…