Od ukupno 39 mjera sa određenim rokom iz originalnog Pisma namjere institucija u BiH MMF-u, do danas je implementirano njih svega 15 (38,5%), a pridržavalo se četiri od šest kontinuiranih mjera. Od sedam mjera koje su prvobitno bile uslov za dobijanje druge tranše kredita ispunjeno ih je pet, dok je za dvije pomjeren rok za implementaciju.
Na osnovu navedenog, CPU zaključuje da aranžman sa MMF-om karakteriše usporeno provođenje preuzetih reformskih mjera i fleksibilnost MMF-a kada su u pitanju uslovi za zaključenje pregleda i dobijanje tranši.
Bosna i Hercegovina je zaključila Prošireni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom u septembru 2016. godine. Aranžmanom je dogovoren kredit u 12 rata čija isplata zavisi od kvartalnih pregleda napretka implementacije mjera od strane osoblja MMF-a. Do kraja marta 2018. godine – više od godinu i po kasnije, zaključen je tek prvi pregled.
Fleksibilnost MMF-a je naročito došla do izražaja prilikom zaključenja prvog pregleda kada je mjera usvajanja izmjena i dopuna Zakona o osiguranju depozita u BiH prestala biti uslov. Kada tome dodamo činjenicu da je osoblje MMF-a još ranije donijelo odluku da je, umjesto provođenja dubinske analize BH Telecoma i HT Eroneta, za zaključenje prvog pregleda dovoljno njeno iniciranje, kao uslovi su ostali povećanje akciza na gorivo te usvajanje budžeta za 2018. Nakon što je to i učinjeno, BiH je u februaru dobila drugu tranšu kredita.
Manje obaveza u novom Pismu namjere
Novo pismo namjere bh. institucije uputile su MMF-u krajem januara. Od mjera iz originalnog Pisma, prema novom se odustalo od tri, za sedam je pomjeren rok (prema novom Pismu namjere 11 jer su neke mjere podijeljene na više njih), dok se 12 ranije preuzetih mjera gotovo i ne spominju u novom pismu. Tako novo Dopunsko pismo namjere broji ukupno 22 mjere sa određenim rokom, te još četiri kojih se treba kontinuirano pridržavati.
Bitno je naglasiti da od ovih mjera još uvijek nisu određene one koje su uslov za zaključenje drugog pregleda i isplatu treće tranše kredita već će to biti učinjeno u narednim mjesecima u razgovorima bh. vlasti i MMF-a.
Sporim sprovođenjem mjera usporen je i ekonomski rast BiH koji je bio osnovna svrha reformi, bez obzira na Aranžman sa MMF-om. U originalnom Pismu namjere predviđen je rast BDP-a BiH, uz provođenje preuzetih reformi, od 3,7% u 2018., 3,9% u 2019., te 4% u 2020. godini. Upravo zbog usporenog provođenja reformi, ove prognoze su u 2018. godini smanjene te iznose 3,2% u 2018., 3,5% u 2019. i 3,7% u 2020. godini.
Ostaje da se vidi da li će institucije u BiH iskoristiti novu priliku koju im je MMF dao isplatom druge tranše, te blagovremenim provođenjem reformi uspjeti ostvariti makar smanjene prognoze rasta BDP-a.
Centar za politike i upravljanje od samog sklapanja Proširenog aranžmana sa MMF-om prati implementaciju reformi. Rezultate monitoringa građani BiH mogli su pratiti na internet platformi mmf.reforma.ba, a danas je objavljen i novi Izvještaj o monitoringu implementacije mjera iz Programa reformi koji finansijski podržava MMF.
