Zašto se godinama samo priča, a vrlo malo radi na kapitalnim i infrastrukturnim projektima, brzim cestama u Bosni i Hercegovini? Šta je, konkretno, kočnica za izgradnju: novac, politika ili oboje? Dva najznačajnija infrastrukturna projekta u Federaciji, Tunel Hranjen i tunel Ivan, ugrožena su upravo zbog nemara države i problema sa ugovaračima, javlja BHRT.
Problemi sa izgradnjom Tunela Hranjen počeli su dolaziti polako na naplatu. Rok za završetak radova istekao je još u februaru, a probijeno je tek nešto više od trećine glavne tunelske cijevi dok su gotovo sva sredstva, više od 80 miliona maraka potrošena. Neki iskopi u tunelu, kako smo mogli vidjeti u dokumentaciji koju smo dobili, uopće nisu izvođeni, čak je reagovalo i Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje je formiralo predmet zbog sumnje na postojanje određenih krivičnih djela. Trenutno je predmet u fazi provjere.
Iz Autocesta Federacije naglašavaju: Istina je da postoje problemi zbog loših geoloških uslova, što je dovelo do razlike između ugovorene i realizovane dužine iskopa.
I za dionicu autoceste Tarčin – Ivan već sada je prema najavama iz Autocesta Federacije jasno da rokovi za završetak radova, kako su kazali iz opravdanih razloga, neće biti ispoštovani. On je produžen za polovinu avgusta.
Direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder poručuje da se trenutno suočavaju sa problemom da mnogi izvođači ne žele davati ponude zbog manjkavosti u Zakonu o Javnim nabavkama zbog toga što zabranjuje primjena klizne skale u postupku raspisivanja tendera do dodjele ugovora. Ovakvo stanje je neodrživo te iz Autocesta naglašavaju da svi značajni projekti zbog ovoga mogu stati.
“Tendencija povećanja obima posla u građevinarstvu posebno na koridoru Vc je značajna, sada otvaramo novi ciklus investicija u brze ceste na prostoru cijele Federacije BiH, tako da ce sigurno doći do povećanja cijena radova i problema sa rokovima. Stalno poskupljenje građevinskih materijala moze blokirati radove”, navodi direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder.
Nekoliko puta do sada je upozoravano da je zbog političkih opstrukcija i nerada u Parlamentu Bosne i Hercegovine, blokirano više od 460 miliona eura za 41 kilometar autoputa. Stručnjaci poručuju da se osnovni uzrok većine problema u vezi gradnje autoputeva najvećim dijelom u Federaciji odnosi na kratkoročnu nelikvidnost koja je rezultat neadekvatnog financijskog planiranja.
“Nažalost sredstva koja bi se trebala koristiti za izgradnju cesta koriste se za neke druge svrhe i vidim oda nažalost da na te kapitalne projekte izdvajamo sredstva u minimalnom iznosu. Praktično od 2010. godine na koridoru 5c napravili smo 100 kilometara, znači 10 kilometara godišnje. U Hrvatskoj su za 10 godina napravili oko 1000 kilometara autocesta i cesta za brzi saobraćaj”, kaže profesor na Građevinskom fakultetu UNSA Mehmed Bublin.
Osim što izdvajamo neplanski ogromna sredstva iz budžeta, država gubi i arbitražne sporove. Austrijski Štrabag dobio je spor pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Briselu, prema kojem je Elektroprivreda BiH dužna isplatiti odštetu od 32,8 miliona maraka. Radi se o arbitraži u vezi s gradnjom Hidrocentrale “Vranduk” na koju se čeka gotovo 30 godina, a čiji su radovi 2016. godine naprasno zaustavljeni. Zbog blokada ovo gradilište, odlukom EBRD-a, moralo je biti vraćeno u prvobitno stanje.
Iz Elektroprivrede poručuju da nastavljaju aktivnosti na izgradnji hidroelektrane. U toku je pribavljanje dozvola.
Kapitalni i infrastrukturni projekti u Bosni i Hercegovini grade se dugo i sporo, plaćaju više nego što je uobičajeno, a česte političke krize dodatno usporavaju i njegovu dinamiku. Tako je bilo i sa Hidroelektranom Vranduk za koju se tri puta polagao kamen temeljac. Upravo je ona dokaz kako izgleda kada politika upetlja svoje prste i upropasti projekat vrijedan 150 miliona maraka.
