Regionalni samit “Rast i konvergencija za Zapadni Balkan”, održan jučer u Tirani, okupio je lidere ekonomija Zapadnog Balkana, kao i druge organizacije i ključne aktere u procesima pristupanja EU s ciljem da se naprave konkretni individualni i zajednički koraci ka ispunjavanju dva glavna stuba novog Plana rasta za Zapadni Balkan.
“Novi Plan rasta za Zapadni Balkan pruža vezu između rada CEFTA-e u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta i pristupa jedinstvenom tržištu EU. Najopipljiviji primjer ove veze je proširenje Zelenih traka na granične prelaze sa susjednim tržištima EU i drugi carinski sporazumi o saradnji koji će učiniti ove prelaze efikasnijim”, istakla je Danijela Gačević, vršiteljica dužnosti direktora CEFTA-e.
Sastanak u Tirani uslijedio je nakon sastanka “Zapadni Balkan susreće EU” u Skoplju, kao i Investicionog samita Zapadnog Balkana od EBRD-a u Londonu i predstavlja poruku da je region dostigao novi nivo zrelosti i stabilnosti.
“Implementacija aktuelnog Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržišta i razvoj novog su ključni za stvaranje novih trgovinskih mogućnosti, privlačenje investicija i poboljšanje saradnje u CEFTA-i i sa EU”, izjavila je Gačević.
CEFTA radi na više od 20 inicijativa za koje se očekuje da će donijeti konkretne koristi za poslovne ubjekte i ljude u regionu. Lideri Zapadnog Balkana i Evropske unije zajedno će izabrati koje od njih će biti proširene na naš odnos sa EU. Pored Zelenih traka, aktivnosti CEFTA-e će biti ključne u tzv. ACAA sporazumima, koji omogućavaju bezvizno putovanje za industrijske proizvode, olakšavanje elektronske trgovine, uklanjanje geoblokiranja itd.
Nedavno usvojeni Novi plan rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan prepoznaje CEFTA-u kao centralni mehanizam upravljanja Zajedničkim regionalnim tržištem. Od četiri stuba Plana rasta, CEFTA će se fokusirati na dva koja se odnose na poboljšanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana i sa EU. Ovi strateški ciljevi pozicioniraju CEFTA-u tako da igra ključnu ulogu u povezivanju regiona sa Jedinstvenim tržištem EU, dajući prioritet slobodnom kretanju robe, usluga i radnika, pristupu Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i Digitalnom jedinstvenom tržištu.
