Nova banka želi prerasti u regionalnu bankarsku grupaciju sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a među mogućnostima za izlazak na nova tržišta razmatra i akvizicije. To je u intervjuu za BiznisInfo.ba rekao Siniša Adžić, predsjednik Uprave Nove banke. Na domaćem tržištu banka će nastaviti rasti oslanjajući se na vlastite snage i širiti mrežu poslovnica širom BiH.
Adžić je govorio i o transformaciji poslovanja tokom koje je banka premašila zacrtani cilj od 100 miliona KM dobiti, te otkrio da vještačku inteligenciju već koristi u kreditnim procesima. Objasnio je i gdje vidi prednost domaćih banaka u konkurenciji s velikim evropskim grupacijama.
Nova banka je najveća banka sa sjedištem u Republici Srpskoj i jedna od značajnijih banaka u Bosni i Hercegovini. Kakve su Vaše ambicije u narednih nekoliko godina?
– Nova banka je tokom posljednjih pet godina prošla kroz sveobuhvatnu transformaciju poslovanja, čije su rezultate prepoznali i naši klijenti. Povjerenje koje kontinuirano gradimo i svakodnevno opravdavamo donijelo nam je značajan rast broja klijenata, ali i unapređenje njihovog zadovoljstva.
Jednako nam je važno zadovoljstvo zaposlenih, zbog čega će u narednom periodu jedan od naših ključnih prioriteta biti dalja transformacija internih poslovnih procesa.
Digitalizacija usluga namijenjenih klijentima, kao razvojna faza, već je dala značajne rezultate. Sada želimo da isti nivo tehnološkog napretka ostvarimo i unutar Banke, kroz digitalizaciju internih procesa, pojednostavljivanje svakodnevnog rada i stvaranje još kvalitetnijeg radnog okruženja za naše zaposlene.
Kako planirate širiti poslovnu mrežu Nove banke u Bosni i Hercegovini i šta će odlučivati o tome gdje ćete otvarati nove poslovnice?
– Iako klijentima Nove banke već danas stoji na raspolaganju širok spektar digitalnih usluga, zahvaljujući kojima mnoge bankarske poslove mogu obaviti bez dolaska u poslovnicu, svjesni smo da značajan dio stanovništva i dalje preferira neposredan kontakt sa bankom.

Upravo zbog toga nastavljamo razvijati i širiti našu poslovnu mrežu na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Već imamo ostvaren poslovni odnos sa klijentima iz cijele zemlje, pa su nam njihove potrebe vodilja kod planiranja novih otvaranja. Naš cilj je da digitalne mogućnosti i fizička dostupnost poslovnica budu komplementarni, kako bi svaki klijent mogao izabrati način poslovanja koji mu najviše odgovara.
Bankarsko tržište BiH posljednjih godina prolazi kroz značajne promjene vlasničke strukture. Vidite li prostor za nove akvizicije i da li bi Nova banka mogla biti zainteresovana za preuzimanje neke druge banke?
– Naša dugoročna ambicija je da Nova banka preraste u regionalnu bankarsku grupaciju sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu razmatramo različite mogućnosti širenja poslovanja na tržišta regiona. Kada će i na koji način doći do realizacije takvih planova, zavisiće od konkretnih okolnosti, tržišnih prilika i procjene njihove dugoročne opravdanosti.
U svakom slučaju, razvoj Nove banke na domaćem tržištu nastavljamo vlastitim snagama, kroz unapređenje postojećeg poslovanja i dalje jačanje naše mreže filijala.
Svjedočimo jačanju regionalnih bankarskih grupacija, ali i velikim akvizicijama koje mijenjaju odnose na tržištu. Može li domaći bankarski kapital iz zemalja regiona dugoročno ravnopravno konkurisati velikim evropskim grupacijama?
– Svakako. Smatram da domaće bankarske grupacije ne samo da mogu ravnopravno konkurisati velikim evropskim sistemima, već u određenim segmentima mogu imati i značajne konkurentske prednosti. Prije svega, mislim na agilnost, fleksibilnost i brzinu donošenja odluka.
Upravo su to karakteristike koje nam omogućavaju da se efikasno prilagođavamo tržišnim okolnostima i potrebama klijenata. Našim primjerom svakodnevno potvrđujemo da domaći bankarski kapital, uz kvalitetno upravljanje i jasnu strategiju, može biti izuzetno konkurentan.
Razmišljate li o širenju poslovanja izvan granica Bosne i Hercegovine, kroz akvizicije ili neki drugi oblik prisustva na regionalnim tržištima?
– Razmatramo različite mogućnosti regionalnog širenja, uključujući i potencijalne akvizicije i druge oblike poslovnog prisustva. Međutim, svakoj takvoj odluci pristupamo odgovorno i temeljno. Važno nam je da prije ulaska na novo tržište budu obezbijeđeni svi ključni preduslovi za stabilno i uspješno poslovanje.
Živimo u vremenu intenzivnih promjena, u kojem razvojne aktivnosti sa sobom nose dodatne rizike, ali istovremeno otvaraju i nove mogućnosti. Naš pristup je da te mogućnosti pažljivo analiziramo i da odluke donosimo onda kada smo uvjereni u njihovu dugoročnu održivost i vrijednost koju mogu donijeti Banci.
Nova banka posljednjih godina ostvaruje značajne poslovne rezultate. Koji su glavni pokretači tog rasta i očekujete li nastavak pozitivnih trendova u 2026. godini?
– Nova banka privodi kraju period intenzivne i sveobuhvatne transformacije, koja je obuhvatila praktično sve segmente poslovanja. Promjena vlasničke strukture, formiranje novog tima Uprave i definisanje jasnih ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) stvorili su pretpostavke za realizaciju ambiciozne razvojne strategije.
Međutim, transformacija nije podrazumijevala samo promjene u upravljanju i poslovnim pokazateljima. Ona je obuhvatila i korporativnu kulturu, organizacione vrijednosti, poslovne procese, organizacionu strukturu i način na koji razvijamo naše zaposlene.

Na početku tog procesa postavili smo dva ključna preduslova za ostvarivanje strateških ciljeva. Prvi je bio da akcionari prihvate prijedlog da se tokom četiri godine ostvarena dobit ne isplaćuje kroz dividende, već usmjerava u jačanje kapitala i razvoj Banke.
Drugi je bio da profitabilnost, koja je do tada dostizala najviše 12 miliona KM, podignemo na nivo od 100 miliona KM. Danas smo u petoj godini realizacije te strategije i možemo reći da smo premašili sve postavljene planove.
Značajno smo unaprijedili adekvatnost kapitala, likvidnost i druge ključne pokazatelje poslovanja, koji su bolji od prosjeka bankarskog sektora, dok je profitabilnost dostigla nivo viši od prvobitno planiranog.
Na nedavno održanoj konferenciji INFINTECH mnogo se govorilo o vještačkoj inteligenciji i digitalnoj transformaciji bankarstva. U koje tehnologije Nova banka trenutno najviše ulaže i mogu li klijenti uskoro očekivati neke značajnije novosti?
– Jedna od važnih karakteristika Nove banke jeste sposobnost da značajan dio tehnoloških rješenja razvijamo vlastitim kapacitetima, uz podršku manjeg broja strateških partnera. Tokom prethodnih godina ostvarili smo značajan napredak u gotovo svim oblastima digitalnog poslovanja.
Vještačku inteligenciju već smo integrisali u kreditne procese, dok naša digitalna filijala posluje punim kapacitetom, uz blisku saradnju sa CRM odjeljenjem. Zadovoljstvo klijenata kontinuirano pratimo i analiziramo kroz aktivnosti CX odjeljenja, kako bismo njihove potrebe i iskustva direktno povezali sa unapređenjem usluga.
Istovremeno, značajno smo proširili kanale komunikacije sa klijentima i omogućili korištenje savremenih platnih tehnologija, uključujući tokenizaciju kartica, Apple Pay i Google Pay. Među prvim bankama u Bosni i Hercegovini uveli smo i instant plaćanja, čime smo klijentima omogućili još brže i jednostavnije izvršavanje transakcija.
Važno je istaći i da već više od sedam godina imamo ažurnu elektronsku arhivu, što pokazuje da digitalizaciju ne posmatramo kao trenutni trend, već kao dugoročan proces unapređenja poslovanja.
Kako vidite budućnost bankarskog sektora u BiH u narednih pet godina? Očekujete li da će na tržištu ostati manji broj većih banaka i šta će biti presudno za njihovu konkurentnost?
– U vremenu intenzivnih promjena nije jednostavno sa sigurnošću prognozirati kako će bankarsko tržište izgledati za pet godina. Svjedočimo promjenama vlasničkih struktura i procesima koji mogu uticati na buduću organizaciju sektora. Očekujemo da ćemo vidjeti kakve će planove Raiffeisen banka predstaviti u vezi sa Addiko bankama u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, Nova banka nije izvršila spajanje sa Atos bankom, čiji je stopostotni vlasnik. Primjetne su i određene promjene u vlasničkoj strukturi drugih banaka. Međutim, smatram da buduće strategije vlasnika i upravljačkih struktura neće presudno uticati na osnovne potrebe i navike klijenata. Ono što je posebno važno jeste da bankarski sektor Bosne i Hercegovine ostane stabilan i likvidan, uz kontinuirano unapređenje ključnih pokazatelja poslovanja.
Vjerujem da je za razvoj domaćeg finansijskog tržišta značajno prisustvo i internacionalnih i domaćih banaka. Njihovi poslovni modeli, iskustva i prednosti mogu se međusobno dopunjavati, doprinoseći konkurentnosti, stabilnosti i stvaranju novih poslovnih prilika.


