S ponovnim pokretanjem radova na dionici Vranduk – Ponirak “Autoceste FBiH“ aktivirale su i deseto gradilište na cestovnoj infrastrukturi u ovom entitetu, od kojih je većina na Koridoru 5C.
Prema riječima direktora Denisa Lasića, radi se o dionici dugoj svega 5,3 kilometra, ali je građevinski veoma teška.
– To je bio slučaj koji smo, kao nova uprava, suspendirali, jer smo zatekli situaciju da je kompletan planiran iznos potrošen na trećini projekta. Zajedno s finansijerom, podvukli smo crtu i dogovorili, nakon što su izvođaču neka sredstva bila i pretplaćena, određeni povrat sredstava. Tu je ušteđeno na desetine miliona eura, pa se radovi nastavljaju nakon što je potpisan aneks ugovora – pojašnjava Lasić za Avaz.
Na sjevernom dijelu Koridora 5C u narednih dvadesetak dana bit će potpisan ugovor o izgradnji posljednje dionice Ozimice – Poprikuše, s čak devet mostova, čime će biti aktivirana kompletna trasa Zenica – sjever.
Na južnom dijelu koridora prije ljetne sezone u funkciji će biti most Počitelj, dionica Buna – Počitelj. U maju bi trebala početi gradnja dionice Mostar Jug – Tunel Kvanj, početkom ljeta i probijanje tunela Kvanj s dionicom prema Buni, početak gradnje dionice Mostar Sjever – Mostar Jug očekuje se krajem ljeta, a tunela Prenj do oktobra.
– Mi u ovom trenutku imamo oko 1,2 milijarde eura za aktivne projekte, još oko milijardu ćemo potpisati. Sve su to nova sredstva koja se usisavaju u FBiH – ističe Lasić.
Do ljeta 2026. godine u funkciji bi trebao biti autoput 5C od Tarčina do Save, a završetak kompletnog koridora ovisi o najzahtjevnijem objektu – tunelu Prenj. Njegova gradnja bit će započeta ove godine i trajat će šest godina, a do tada će svi ostali poslovi uveliko biti okončani.
Finansijska konstrukcija cjelokupnog Koridora 5C je zaokružena, pa je plan „Autocesta FBiH“, uz izgradnju tunela Hranjen i brze ceste prema Goraždu, da i Tuzlu i Bihać poveže s glavnim gradom. Projekti su preduvjet pripremama za nastavak priprema, eksproprijaciju i početak radova i svi su u završnim fazama.
Za projekte koji su, kaže Lasić, išli „naopako“, poput dionice Vranduk – Ponirak ili tunela Hranjen, gdje je novac trošen brže od urađenog, Uprava je podvukla crtu i napravila preduvjete da se ide dalje, a utvrđivanje eventualne odgovornosti posao je drugih institucija.
