Ako se uspije realizirati sve planirano, a već je mnogo toga i odrađeno, izgradnja koridora Vc do 2028. godine, kako su to naveli federalni premijer i resorni ministar, realan je rok, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u razdoblju od šest godina, poručio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list BiH Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste Federacije BiH.
Posljednja informacija iz JP Autoceste FBiH govori kako je raspisan natječaj za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug. Možete li objasniti kakav je značaj navedenog dijela koridora te što nam možete reći o tehničkim karakteristikama dionice?
– Izgradnjom dionice Mostar sjever – Mostar jug ostvarit će se puna prometna funkcionalnost autoceste kroz Hercegovinu od Mostara sjever pa sve do graničnog prijelaza Bijača. Prema planiranoj dinamici izgradnje autoceste južno od ove dionice, a to su dionice Mostar jug – tunel Kvanj, Kvanj – Buna i Počitelj – Zvirovići, bit će završena u planiranom roku ove dionice.
Dužina dionice Mostar sjever – Mostar jug je 14,2 kilometra. Prema projektu planirana je izgradnja petlje Mostar sjever s bočnim naplatnim mjestom, pet tunela ukupne dužine oko šest kilometara i deset vijadukata/mostova ukupne dužine oko dva kilometra. Dužina otvorene trase je oko šest kilometara.
Početak izvođenja radova po planu trebao bi biti u prvoj polovini 2023., a rok za završetak je tri godine.
Nekoliko dana ranije raspisan je natječaj za izgradnju tunela Prenj, zasigurno tehnički najzahtjevnijeg objekta na cijelom koridoru. Koliki će biti izazov izgraditi jedan takav tunel te koje su njegove tehničke specifikacije? Koliko će trajati gradnja?
– Nakon nužnih priprema raspisan je natječaj za izvođenje radova najsloženijeg i ključnog objekta koridora Vc, tunela Prenj koji je generacijski projekt te koji svojom dužinom i kompleksnošću nadmašuje sve do sada izgrađene objekte u regiji, pa i šire. Kada bude završen, tunel kroz Prenj bit će među 10 najdužih cestovnih tunela u Europi. Najduži je i najsloženiji građevinski objekt na cijeloj dionici autoceste od Svilaja do Bijače u dužini od 10.450 metara. Izgradnja i opremanje obje tunelske cijevi radit će se usporedno.
Kako bi se rizik investitora sveo na minimum u pogledu cijene izgradnje te odabrani izvođač mogao što prije početi s radovima, u dogovoru s vanjskim suradnicima urađen je niz priprema koje uključuju sveobuhvatne geološko-geotehničke i geofizičke podloge. Do kraja godine planiran je početak izgradnje pristupnih cesta za tunel Prenj, tako da će odabrani izvođač odmah potpisivanjem ugovora moći početi s radovima na iskopu tunela.
S dva velika infrastrukturna projekta kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug, prostor Bosne i Hercegovine bit će u potpunosti povezan s europskim cestovnim koridorima, na sjeveru s koridorom X, a na jugu s Jadransko-jonskom autocestom, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo razvojem područja kojima prolazi, gospodarskoj zajednici, ali i turističkim potencijalima.
Jedna od tehnički zahtjevnijih poddionica je i ona Poprikuše – Nemila, dužine 5,5 kilometara, u sklopu koje je i gradnja jednog tunela, dvaju mostova te dvaju vijadukata, a što realizira Cengiz Holding. Koliki je značaj ove dionice u smislu povezivanja Zenice i Žepča, kao i svladavanja prilično izazovnih prirodnih prepreka među dvama navedenim gradovima?
– Nakon Zeničke obilaznice koja je bila specifična po strukturi terena i položaju autoceste, neki od najkompleksnijih radova na nastavku gradnje autoceste kroz BiH prema sjeveru trenutačno se izvode na dionici Nemila – Poprikuše. Ova poddionica karakteristična je po tome da je gotovo sva na objektima (četiri vijadukta) i tunelu. Od 5,5 kilometara njezine dužine imamo oko 900 metara objekata i 3650 metara tunela koji će biti najduži tunel na autocesti do izgradnje tunela Prenj.
Planirano je da bude završena do lipnja 2024. godine kada će biti otvoreno dodatnih 20-ak kilometara autoceste. Tako će za dvije godine korisnici imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.
Koliko znamo, na primjeru izgradnje upravo poddionice Poprikuše – Nemila, turska tvrtka Cengiz, koja izvodi radove, ima jako dobru suradnju s domaćim podizvođačima, radnicima koje je angažirala, ali i s lokalnom zajednicom. Kako gledate na tu suradnju i je li ona po vama važna te doprinosi li u konačnici boljoj i bržoj realizaciji?
– Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH, tamo gdje se gradi koridor Vc jest da projektima izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu.
Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektiranju i izgradnji određenih dionica autoceste na koridoru Vc.
Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo da izgradnja autoceste utječe na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi koridor Vc.
Svjesni smo da je dijalog s lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumijevanje kojemu svi težimo.
JP Autoceste FBiH redovito održava sastanke s lokalnom zajednicom, nadzorom i izvođačem u cilju dobre suradnje.
U pripremi je i sporazum o prijateljskom okruženju i za poddionicu Poprikuše – Nemila. Očekujemo da ćemo ga potpisati sljedeći tjedan s izvođačem i Općinom Žepče.
Na jugu i sjeveru niz je aktivnih gradilišta. Možete li iznijeti informaciju na koliko se kilometara autoceste trenutačno gradi?
– Aktivno je ukupno osam gradilišta na koridoru Vc, od čega na sjeveru četiri poddionice, u središnjem dijelu dvije i na jugu dvije poddionice – novih 38 kilometara autoceste, ukupne investicijske vrijednosti od 1,14 milijarde KM, s različitim rokovima završetka 2022., 2023. i 2024. godine.
Ovog ljeta završavamo dio autoceste od Tarčina do Bradine u dužini od 6,9 kilometara, uključujući i tunel Ivan. To su novi funkcionalni kilometri autoceste na koridoru Vc. Početak ove poddionice je na kraju dionice Lepenica – Tarčin, odmah poslije petlje Tarčin. Nakon što bude puštena u promet, putnici više neće morati koristiti stari put preko prijevoja Ivan, uključujući stari tunel Ivan na magistralnoj cesti.
Što se očekuje u ostatku godine kada je riječ o raspisivanju natječaja za ostale dionice?
– U ovoj godini planirali smo raspisati natječaje za još pet dionica. Do sada smo već objavili za tri dionice, i to Medakovo – Ozimice, tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug. Ostale su još dvije, i to na sjeveru Ozimice – Poprikuše i na jugu Kvanj – Buna i za njih ćemo objaviti natječaj do kraja godine.
Postoji li neka okvirna procjena kada će Federacija BiH završiti svoj dio autoceste na koridoru Vc?
– JP Autoceste FBiH u posljednjem razdoblju bilježi značajan proaktivan pristup u svim fazama gradnje dionica. Intenzivirani su radovi na ključnim dionicama autoceste na koridoru Vc, a izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj ključna je za cijeli koridor i sada znamo da bi trebala trajati šest godina, čime bi se upotpunila izgradnja koridora Vc na teritoriju Federacije BiH.
Naš plan je da sjeverni dio koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine.
Na jugu su natječaji u tijeku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani natječaji za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever jer su ove dionice u fazi projektiranja.
Ako uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo mnogo toga i uradili, rok do 2028., koji su naveli federalni premijer i resorni ministar je realan, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u razdoblju od šest godina.
Koliki je značaj suradnje s međunarodnim financijskim institucijama kada je riječ o financiranju pojedinih dionica?
– Završetak izgradnja koridora Vc prioritetni je infrastrukturni projekt za BiH, tako i za Europsku uniju, kao dio plana ekonomskih investicija za zapadni Balkan. JP Autoceste FBiH ima dobru podršku europskih partnera za sve projekte te smo od europskih banaka dobili pozitivne signale i za financiranje Jadransko-jonske autoceste.
Upravo dobra podršku europskih banaka omogućila nam je da ugovaramo kreditiranje izgradnje koridora po povoljnim kamatnim stopama i grace razdobljem. Imajući u vidu da je koridor Vc paneuropski transportni koridor, Europska unija do sada je svojim programima podržala njegovu izgradnju bespovratnim sredstvima u iznosu više od 297 milijuna eura.
