Globalni vojni izdaci imali su prošle godine najveći porast u deceniji, objavili su istraživači u ponedjeljak, što je ujedno i prva godina da su dvije azijske zemlje bile među prve tri po potrošnji.
Zemlje svijeta potrošile su zajedno 1,9 biliona dolara na svoje vojne trupe u 2019. godini, navodi se u izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), prenosi AFP.
U odnosu na 2018. godinu to predstavlja godišnji rast od 3,6% a ujedno i najveći rast potrošnje od 2010. godine.
“Vojna potrošnja dostigla je najvišu tačku od kraja hladnog rata”, rekao je za agenciju France-Presse (AFP) Nan Tian, istraživač u SIPRI-u.
Inače, vojna potrošnja uključuje plate, troškove operacija, nabavku oružja i opreme, te troškove istraživanja i razvoja a u institutu navode da su pronašli relevantne podatke za 150 od 169 zemalja koje su analizirali.
SAD najviše potrošile
Pokretači rasta su oni koji najviše troše na čelu sa Sjedinjenim Državama, koje su u 2019. potrošili 732 milijarde dolara, što je povećanje za 5,3%, a samo po sebi iznosi 38% globalne potrošnje. Ovo je bila druga gorina rasta vojne potrošnje u SAD-u nakon sedam godina pada.
Dvije azijske zemlje su prvi put bile među prve tri – Kina i Indija po procjenama su na vojsku potrošile 261 milijardu dolara (porast od 5,1%), odnosno 71,1 milijardu dolara (porast od 6,8%).
Iako su kineski izdaci u posljednjih 25 godina pomno pratili brzu ekonomsku ekspanziju zemlje, njihove investicije odražavaju i njihovu ambiciju da budu “vojna svjetska klasa”.
Indija prati Kinu
“Kina je otvoreno izjavila da se u osnovi žele natjecati s Sjedinjenim Državama kao vojna supersila”, rekao je Tian, dodajući da kineski rast ulaganja donekle objašnjava i porast potrošnje u Indiji.
“Napetosti i rivalstvo Indije s Pakistanom i Kinom su među glavnim pokretačima njihove povećane vojne potrošnje”, naveo je u izjavi istraživač SIPRI-a Siemon Wezeman.
Pet zemalja koje su najviše potrošile na oružje, među kojima su i Rusija i Saudijska Arabija, zajedno su imale preko 60% ukupnih izdataka na vojnu industriju.
Prema SIPRI-u, među ostalim značajnim kretanjima bila je Njemačka, koja je povećala potrošnju za 10% u 2019. godini na 49,3 milijarde dolara, što je najveći postotni rast od 15 zemalja sa vrha liste.
Povećana potrošnja Njemačke mogla bi se dijelom objasniti pojačanom percepcijom prijetnje od Rusije, tvrde autori izvještaja.
Pandemija će zaustaviti trend
Dok je Tian napomenuo da je “rast vojne potrošnje ubrzao posljednjih godina”, rekao je da bi se taj trend mogao preokrenuti kao rezultat nove pandemije koronavirusa i ekonomske krize koju je prouzorkovao.
Dok se svijet kreće ka potencijalnoj globalnoj recesiji, Tian tvrdi da će vlade morati vojne troškove uskladiti sa drugim sektorima, poput zdravstva i obrazovanja.
“Velika je vjerovatnoća da će to zaista imati uticaja na vojnu potrošnju”, rekao je Tian.
Gledajući istgorijske podatke, pad potrošnje vjerovatno neće potrajati, kaže Tian, prisjećajući se finansijske krize iz 2008. godine, kada je vojna potrošnja padala u godinama nakon što su zemlje, posebno u Evropi, uvele mjere štednje.
“Mogli bismo imatu jednu do tri godine opadanja potrošnje, a zatim ponovo rast u godinama koje dolaze”, rekao je Tian za AFP.
B. Šutvić
