Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na 48. sjednici, koja je završena u Sarajevu, utvrdila Prijedlog zakona o finansijskom poslovanju, nakon što je, u skladu sa zaključcima oba doma Parlamenta FBiH, o tekstu Nacrta provedena 90-dnevna javna rasprava.
Kako prenosi Indikator.ba, odredbe tog zakona odnose se na poduzetnike kao pravne osobe koje samostalno proizvode i prodaju proizvode i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti u skladu sa propisom o privrednim društvima, te na fizičke osobe koje samostalno obavljaju privrednu djelatnost prema propisima o obrtu i srodnim djelatnostima.
S druge strane, Zakon se ne odnosi na financijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim ili mirovinskim fondovima, na društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva i mikrokreditne organizacije.
Zakon propisuje dužnost uprava u vođenju poslova društava i poduzimanju svih potrebnih mjera za osiguranje likvidnosti. Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je ono sposobno izvršavati sve svoje dospjele obveze, te osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dostizanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo.
Osnovne obveze članova nadzornog odbora su nadziranje stanja likvidnosti, kao i poduzimanje adekvatne mjere radi otklanjanja nelikvidnosti društva.
Kada je riječ o izvršenju novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika, njihovim međusobnim ugovorom može biti ugovoren rok izvršenja do 60 dana. Iznimno, može biti ugovoren i duži rok izvršenja novčane obveze, ali i ni u kojem slučaju ne duži od 360 dana, pod uvjetom da je dužnik izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave.
Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku od 30 dana.
Ukoliko dužnik zakasni sa izvršenjem novčane obveze, tada duguje vjerovniku, pored glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene, i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.
Kamatna stopa jednaka je visini stope zatezne kamate propisane zakonom. Moguće je ugovoriti drugačiju stopu kamata, ali ne veću od zakonske.
Nelikvidnost, u smislu ovog zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju. Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20 posto od iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu, odnosno ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.
Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje.
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba Zakona koje se odnose na ugovore između poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija – Porezna uprava FBiH, a nad primjenom odredaba koje se odnose na ugovore između subjekata javnog prava i poduzetnika Federalno ministarstvo financija putem proračunske inspekcije.
Propisano je da Zakon o financijskom poslovanju stupa na snagu osmog dana nakon objave u „Službenim novinama FBiH“, a njegova primjena počet će šest mjeseci nakon toga.
