Vlada Federacije BiH je, na današnjioj sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska kojim se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje ovog gasovoda na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar na teritoriji Federacije BiH.
Projekt uključuje infrastrukturu, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju.
Koordinate tačke interkonekcije transportnih sistema bit će definirane posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sistema: Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo iz BiH i Plinacro d.o.o. iz Republike Hrvatske, a on je sastavni dio Međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji ovog gasovoda.
Nositelj investicije projekta gasovoda je BH-Gas, a bit će finansiran iz sredstava međunarodnih institucija osiguranih kroz kreditna zaduženja i grantove, te vlastitim sredstvima investitora. Otplata kredita će biti osigurana prihodima ostvarenim naplatom transportnih/tranzitnih tarifa.
Ovim zakonskim rješenjem je utvrđen i javni interes za izgradnju gasovoda u svrhu eksproprijacije, nepotpune eksproprijacije i privremenog zauzimanja nekretnina potrebnih za izgradnju, upravljanje i održavanje njegove infrastrukture.
Općinske službe za upravu koje provode postupke eksproprijacije su zadužene da kroz namjenski formirane komisije obezbijede prioritetan rad komisija na predmetima eksproprijacije vezanim za realizaciju ovog projekta, a vlade kantona u kojima je locirana Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska i nadležne institucije i organi vlasti se obavezuju da provedu potrebne procedure i donesu odgovarajuće odluke koje su potrebne za osiguranje realizacije projekta na području svoje nadležnosti.
Kako je navedeno u obrazloženju za donošenje ovog zakona, Federacija BiH se trenutno snabdijeva prirodnim gasom iz samo jednog pravca i samo jednog izvora, koristeći transportni gasovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.
Osim činjenice da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu snabdijevanja, naglašeno je da postojeći gasovod, koji je izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tokom zimskih perioda kada je potrošnja gasa najveća.
Stoga je izgradnja nove gasne interkonekcije prepoznata kao projekt od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH i on je uvršten u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente donesene na nivou Federacije BiH i BiH, uključujući i Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, Okvirnu energetsku strategiju Federacije BiH do 2035. godine, te Program javnih investicija FBiH 2020.-2022.
Realizacija projekta Južna interkonekcija označena je kao ključna za održavanje sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom na području cijele Federacije BiH kao i za diversifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja prirodnim gasom, zbog čega je ovaj projekt jedan je od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u FBiH.
Zbog svega bilo je potrebno pristupiti izradi posebnog zakona koji bi uredio pitanje izgradnje Južne interkonekcije kroz propisivanje posebnih upravnih postupaka za izdavanje dozvola sa skraćenim rokovima čime bi se osigurala efikasna realizacija ovog strateškog projekta. Ovu potrebu prepoznala su oba doma Parlamenta FBiH koji su zaključcima zadužili Vladu Federacije BiH da izradi i u zakonodavnu proceduru uputi tekst ovog zakona.
