Jedan od najuspješnijih evropskih startapa, kompanija Klarna, pokušava da se riješi skoro polovine svojih zaposlenih u narednim godinama kroz efikasnost za koju kaže da proizilazi iz njenog ulaganja u vještačku inteligenciju (AI).
Klarna je fintech kompanija koja vam omogućava da proizvode ili usluge “kupite sada, a platite kasnije”.
Kompanija je već smanjila svoju radnu snagu sa 5.000 na 3.800 u protekloj godini i želi da to smanji na 2.000 zaposlenih korištenjem vještačke inteligencije u marketingu i službi za korisnike.
Vlasnik i jedan od osnivača Sebastijan Siematkovski rekao je za BBC da bi otpuštanja značila da bi Klarna mogla više da plati svoje preostale radnike.
I pored toga on upozorava vlade država na uticaj AI, za koju je predvidio da će imati „dramatičan uticaj“ na radna mjesta i društvo.
– Mislim da bi političari već danas trebalo da razmotre da li postoje druge alternative kako bi mogli da podrže ljude, koje bi mogle biti efikasne – rekao je on u programu Today, na BBC Radiju 4.
Rekao je da je „previše pojednostavljeno“ reći da će se u budućnosti otvarati nova radna mjesta.
Strah zaposlenih i izlazak na berzu
Ranije ove godine, Međunarodni monetarni fond (MMF) rekao je da vjeruje da će vještačka inteligencija uticati na skoro 40 posto svih radnih mjesta i da će „vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost“. U drugim sektorima, kao što je industrija igara, programeri su upozorili da već gube posao zbog AI.
Što se tiče Klarne, koja ima sjedište u Švedskoj, ona je otkrila svoje planove za smanjenje radnih mjesta pošto je objavila privremene rezultate koji su pokazali da je povećala svoj prihod za 27% na 13,3 milijarde švedskih kruna (990 miliona funti).
– Naša dokazana efikasnost je poboljšana našim ulaganjem u vještačku inteligenciju, što je smanjilo operativne troškove i poboljšalo bruto profit – naveli su iz kompanije.
To dolazi pošto su sindikati upozorili na masovni gubitak radnih mjesta usred rasta vještačke inteligencije i pozivaju na zakon koji bi zaštitio radnike.
Siemiatkovski je rekao da će Klarna smanjiti broj zaposlenih kroz ono što je nazvao „prirodnim iscrpljivanjem“ – efektivno zamrzavanjem zapošljavanja, gdje se osoblje ne zamjenjuje nakon odlaska.
Izvor: Bonitet.com