Franjo Pašalić, ugledni hrvatski investitor i vlasnik marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, oglasio se o problemima s kojima se suočava njegov megaprojekt Medine resort vrijedan 300 miliona eura.
Kako tvrdi, izmjene Zakona o prostornom uređenju i birokratski zastoji mogli bi ugroziti realizaciju najvećeg luksuznog turističkog kompleksa u Hrvatskoj.
Projekat od nacionalnog značaja
Riječ je o projektu koji je hrvatska Vlada ranije označila kao strateški, a koji je trebao uskoro ući u fazu izgradnje. Resort Medine planiran je na površini od 12 hektara s 470 metara obalne linije u Rogoznici ko Šibenika, uključujući i 1,2 hektara plaže.
Kompleks bi imao kapacitet od 1.100 kreveta, šest restorana, osam barova, kongresni centar, kliniku, wellness i ljetno kino, te vlastitu fotonaponsku elektranu snage 1,43 MW koja bi osiguravala energetsku neovisnost.
Zakon koji prijeti luksuznom turizmu
Pašalić upozorava da bi novi Zakon o prostornom uređenju, kojim se predviđa zabrana etažiranja unutar turističkih zona, mogao potpuno blokirati projekte poput njegovog, izvijestili su hrvatski mediji.
Investitori tvrde da bi takva zabrana uništila postojeći model finansiranja luksuznih resorta, jer bi onemogućila prodaju pojedinačnih vila, apartmana ili rezidencija – ključni izvor kapitala za zatvaranje investicijskih konstrukcija.
Šta zapravo znači etažiranje
Etažiranje znači da se veliki kompleks (poput hotela ili resorta) može podijeliti na zasebne jedinice – apartmane ili vile – koje se zatim prodaju različitim vlasnicima, dok zajedničke površine ostaju u suvlasništvu.
To omogućava investitorima da prodajom dijela objekta finansiraju izgradnju ostatka, što je standardna praksa u svim velikim mediteranskim destinacijama.
Bez te mogućnosti, tvrde investitori, većina luksuznih projekata postaje finansijski neodrživa.
Administrativne prepreke i birokratski zastoji
Pašalić ističe da njegov projekat već mjesecima stoji zbog spore administracije Šibensko-kninske županije i niza proceduralnih problema.
– Izgubili smo dvije godine zbog dopisivanja sa županijom. Studija o utjecaju na okoliš završena je prije šest mjeseci, ali se još čeka da bude upućena u javnu raspravu. Svakim danom gubimo desetke hiljada eura zbog birokratske neefikasnosti – poručio je Pašalić.
“Hrvatska mora birati između betona i kvalitete”
– Ovaj projekt ne radim radi profita, već kao životno djelo i doprinos razvoju Hrvatske. Nažalost, svjedočimo birokratskim taštinama i političkim odlukama koje mogu uništiti duh ulaganja i stvaranja. Ako zakon prođe, hrvatski turizam će izgubiti bitku za luksuzni segment – kazao je investitor.
Prema njegovim riječima, zabrana etažiranja ne bi zaštitila obalu od „apartmanizacije“, nego bi zapravo pogodovala određenim interesnim grupama.
– Nije isto imati apartman u resortu s pet zvjezdica i bespravnu kuću bez fasade. To svi znaju, ali se zakoni često kroje po mjeri određenih lobija – rekao je Pašalić.
Gubitak milijardi i radnih mjesta
Ako se zakon usvoji u sadašnjem obliku, investitori upozoravaju da bi na desetine projekata u Hrvatskoj moglo biti otkazano.
To bi značilo gubitak milijardi eura ulaganja, hiljada radnih mjesta i pad konkurentnosti hrvatskog turizma u odnosu na zemlje poput Crne Gore, Grčke i Italije, gdje je etažiranje uobičajena praksa.
– Hrvatska mora odlučiti hoće li se zauvijek osloniti na masovni, niskobudžetni turizam ili otvoriti vrata projektima koji donose red, kvalitetu i dugoročnu održivost – zaključuje Pašalić.