U BiH bi, prema planovima, u narednih nekoliko godina trebalo da bude izgrađeno više od deset vjetroelektrana, a koje će se većinom nalaziti na jugu zemlje, duž granice s Hrvatskom, pokazuju raspoloživi podaci, pišu Nezavisne.
Neki od tih velikih projekata, čija ukupna vrijednost se mjeri stotinama miliona maraka, već su započeti, dok su ostali tek u fazi najave. Inače, BiH ovim projektima nastoji da sprovede Evropsku energetsku direktivu do 2020. godine, koja predviđa smanjenje emisije štetnih gasova za 20 odsto, te 20-odstotni udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije.
To, osim BiH, nastoje sprovesti i druge zemlje jugoistočne Evrope i to upravo izgradnjom niza vjetroelektrana. Kada je u pitanju BiH, najsvježiji primjer je dodjela koncesije za izgradnju vjetroelektrana na području sela Teočak, koje se nalazi nedaleko od Bihaća, a koja je dodijeljena firmi “Ivicom Consulting” iz Zagreba.
Vid Šantić, ministar privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona (USK), rekao je da najbolji ponuđač ima pravo da izgradi postrojenja koja bi snagu vjetra pretvarala u električnu energiju, s tim da ukupna instalisana snaga svih vjetroelektrana može iznositi najviše 40 megavata. “Njihova pojedinačna snaga iznosila bi pet megavata što znači da se predviđa gradnja maksimalno osam vjetrostubova. Predviđena vrijednost takvog projekta iznosi oko 50 miliona maraka”, rekao je Šantić.
On je dodao da će iskorištavanje energetskog bogatstva USK u narednom periodu biti jedan od strateških ciljeva aktuelnih vlasti u ovom kantonu. Jedan od izvjesnijih velikih vjetroparkova, čija je realizacija u toku, je izgradnja vjetroparka na planini Trusini, kod Nevesinja, u koju britanska kompanija “Kermas” planira uložiti oko 150 miliona maraka. Ovaj veliki projekat bi trebalo da bude završen sljedeće godine.
Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, rekao je ranije da je koncesionar, firma “Eol prvi”, krajnje ozbiljan i da je dostavio vrlo uvjerljive dokaze da radi na realizaciji ovog projekta. Inače, Vlada RS je firmi “Eol prvi” u oktobru 2012. godine dala koncesiju na 30 godina za izgradnju vjetroparka sa 17 turbina na Trusini ukupne instalisane snage od 51 megavat.
Visina vjetroturbina biće 84 metra s promjerom krilnog rotora od 112 metara. Pored toga, u RS bi trebalo da bude izgrađena i vjetroelektrana “Hrgud”, u opštini Berkovići. S tim u vezi, krajem septembra prošle godine je i potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju ove vjetroelektrane, koja je dodijeljena “Elektroprivredi RS”. Projekat je ukupne vrijednosti 127 miliona maraka. Na tom lokalitetu je planirana izgradnja vjetroelektrane kapaciteta instalisane snage 48 megavata sa 16 objekata, odnosno sa po tri megavata po jednom objektu. Očekuje se da ovaj projekat bude realizovan u narednih nekoliko godina.
Đokić je napomenuo da je Vlada RS odlučna da nastavi ubrzano voditi projekte energetike, odnosno izgradnje energetskih objekta za proizvodnju električne energije, naročito iz obnovljivih izvora.
Kada je u pitanju FBiH, između ostalog, planirana je izgradnja vjetroelektrane “Mesihovina”, kod Tomislavgrada. Prema prijedlogu iz glavnog projekta, ova vjetroelektrana imaće 22 vjetroturbine čija će pojedinačna instalirana snage biti od dva do 2,5 megavata, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 do 55 megavata, zavisno o izboru, odnosno snazi pojedine vjetroturbine. Prema očekivanju, godišnja proizvodnja biće između 128.527, odnosno 150.300 megavat-časova električne energije.
Kod Tomislavgrada je planirana i izgradnja vjetroelektrane “Gradina”. Tako je početkom godine potpisan i memorandum o razumijevanju između kompanije “Gradina” iz Tomislavgrada i kineskih kompanija “China Machinery Engineering Corporation” i “China-Africa Investment and Development Corporation” s ciljem izgradnje ove vjetroelektrane, vrijedne oko 150 miliona evra, a koja bi, kako je planirano, imala 35 stubnih mjesta, snage 3,2 megavata.
Takođe, tu je i vjetroelektrana “Podveležje”, kod Mostara, gdje je planirana izgradnja 16 vjetroturbina, a ukupna investicija će iznositi 140 miliona KM. Instalirana snaga ove vjetroelektrane je do 48 megavata, dok je moguća godišnja proizvodnja 93 gigavat-časa električne energije. Pored ovih vjetroelektrana, planirana je i izgradnja ovih objekata i kod Bosanskog Grahova, Livna, Travnika i u drugim mjestima.
