Virus korona puni bolnice u Bosni i Hercegovini s opasnošću da će pojedine zdravstvene ustanove ostati bez praznih kreveta, posebno na odjeljenjima za intenzivnu njegu, gdje se liječe najteži pacijenti.
Prema posljednjim podacima Ministarstva civilnih poslova BiH od petka, od izbijanja epidemije u martu u BiH je do danas zaraženo više od 92.000 ljudi, preko 537.000 se vodi kao oporavljeni, dok je preminulih 2.865.
Ljekari, medicinske sestre i tehničari nalaze se na prvim linijama odbrane od koronavirusa. Oni, koji čine “vojsku” koja vodi rat protiv trenutno najopasnijeg globalnog neprijatelja, očajnički upozoravaju kako im treba pomoć kolega koji se nalaze na biroima, jer su na izmaku snaga. Osim toga, veliki broj njih obolio je dok je liječio zaražene pacijente. Takvih je na stotine. Samo u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na koronavirus pozitivno je više od stotinu uposlenika, a u izolaciji ih je pedesetak.
Doktor Ednan Drljević, infektolog i član Senata Opće bolnice “Prim.dr Abdulah Nakaš” kazao je za Anadoliju da je bolnicama potrebna pomoć u liječenju. Navodi da je veliki problem za zdravstvo osim nedostatka kadra i to što se dosta njihovih kolega zarazilo koronavirusom, dok su spašavali živote. Njihovo odsustvo, kaže, dodatni je teret u liječenju novooboljelih od COVID-19.
“Ljudi sa biroa, kada je riječ o medicinskom kadru, bi nam bili od pomoći. Opća bolnica je angažovala osam ljekara sa biroa. Kada bi se još ljudi zaposlilo, lakše bi se borili s ovom teškom situacijom. Ogromna je potreba za zdravstvenim kadrom. U svemu tome dobro je što ih brzo obučimo. Kod nas su novozaposleni raspoređeni po odjelima, neki u trijažnoj ambulanti, pomažu nam i u call centru”, kazao je Drljević.
Loši uslovi u bolnicama
Zbog novonastale situacije ne trpe samo ljekari, koji svakodnevno rizikuju živote u borbi protiv virusa korona spašavajući pacijente, nego i građani koji ističu da su uslovi u bolnicama loši, a najviše zamjerki je upućeno zbog nedostatka kadra.
U vrijeme kada gotovo nema zemlje u Evropi koja ne traži pojačanje u redovima zdravstvenih radnika, agencija Anadolija uradila je istraživanje, te provjerila kakvo je stanje na biroima za zapošljavanje u BiH kada je riječ o medicinskim radnicima i ljekarima. Podaci, nakon što su sumirane brojke u oba entiteta i Brčko distriktu, pokazuju da u BiH ima 11.696 ljudi koji su medicinski obrazovani, a bez posla su.
U svim kantonima Federacije BiH nezaposlenih zdravstvenih radnika je 9.527. Posao traži najviše medicinskih sestara i tehničara, a nezaposlen je i veliki broj doktora. Tuzlanski kanton (TK) ima najviše nezaposlenih u zdravstvenom sektoru, čak 2.885.
Ništa bolja situacija nije ni u Zeničko-dobojskom kantonu. Brojke pokazuju da je nezaposlenoa 1.590 medicinskih radnika, a u Kantonu Sarajevo 1.604 ih je na evidenciji biroa. Kada je riječ o Srednjo-bosanskom kantonu ne rade 994 medicinara i ljekara. U Bosansko-podrinjskom kantonu se 86 osoba vodi na evidenciji nezaposlenih u zdravstvu, a u Unsko-sanskom 1.302.
Hercegovačko-neretvanski kanton na evidenciji ima 694 nezaposlene osobe medicinske struke, dok su 63 na spisku Zavodu za zapošljavanje Kantona 10. Zapadno-hercegovački kanton među nezaposlenim bilježi 199 osobe medicinskog kadra, a Posavski njih 110.
Vedrana Milinković, viši stručni saradnik za informisanje i odnose sa javnošću JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske za AA navela je da u zdravstvu na biroima, kada je riječ o RS, imaju 2.019 lica, 1.613 ih je srednje stručne spreme, 40 sa višom školskom spremom, a onih najobrazovanijih u ovoj oblasti je 466.
Na birou za zapošljavanje Brčko Distrikta trenutno je 150 medicinskih radnika, ljekara.
Apel Ljekarske komore FBiH
Ljekarska komora Federacije BiH apelovala je na nadležne institucije da hitno nađu način za zapošljavanje doktora medicine koji se nalaze na listama nezaposlenih na kantonalnim zavodima za zapošljavanje. Ukazali su i kako postoji nedostatak srednjeg medicinskog kadra u zdravstvenim institucijama. Ističu da je broj ležećih, teških pacijenata u COVID – izolatorijima koje njeguje jedna medicinska sestra i do 20, dok u razvijenim državama jedna medicinska sestra njeguje jednog ili eventualno dva pacijenta u jedinici intenzivne njege.
Dodali su da je uz nadljudske napore u reorganizaciji rada unutar samih ustanova, trenutna situacija teška, da će vjerovatno biti teže ili dramatično, kao i da će nastati kolaps zdravstvenog sistema.
“COVID – odjeljenja će biti pretrpana pacijentima, a nedostajat će doktori medicine i medicinske sestre tehničari. Komora svjesna situacije u kojoj se nalaze njeni članovi, a i sam zdravstveni sistem, apeluje na nadležne institucije FBiH da poduzima hitne mjere u spašavanju ljekara, zdravstvenih i nezdravstvenih radnika u javnim institucijama, a sve u cilju efikasnije brige o oboljelim”, navedeno je iz Ljekarske komore, te je donesena odluka da se uputi zahtjev nadležnim institucijama FBiH da pod hitno razmotre mogućnost zapošljavanja hiljadu medicinskih sestara-tehničara u COVID-odjeljenja.
Iz kabineta Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske navode da je Republički štab za vanredne situacije donio odluku o zapošljavanju medicinskog kadra sa biroa, kako bi se što bolje odgovorilo situaciji prouzrokovanoj koronavirusom.
“Štab je raspravljao o angažovanju ljekara i zdravstvenih radnika sa biroa rada, gdje se na evidenciji nalazi 76 ljekara. Vlada, odnosno štab će kroz kompenzacioni fond finasirati rad tih ljekara. Pozvat ćemo ih sve da se priključe zdravstvenom sistemu, napravićemo raspored. Oni će biti plaćeni od kompenzacionog fonda tako da to neće ići na teret ustanova. Nadam se da će nam u narednih šest mjeseci biti na raspolaganju da pomognu zdravstvenom sistemu da odgovore na ove izazove kada je riječ o virusu korona”, kazao je Šeranić.
Agencija Anadolija
