Bosna i Hercegovina u narednom periodu mogla bi iskoristiti promjene koje se dešavaju u vrijeme pandemije koronavirusa kako bi se bolje pozicionirala u globalnim lancima snabdijevanja i ojačala domaću proizvodnju.
Naime, jedan od aktuelnih trendova je i svojevrsna „deglobalizacija“ i tzv. koncept nearshoring umjesto offsohringa. Korporacije će se, naime, željeti osigurati u smislu da svoje proizvodne kapacitete nastoje locirati ili kod kuće, u zemljama domaćinima, ili u susjedstvu.
Olakšati strane investicije
– Zbog toga je neophodno da se Bosna i Hercegovina na vrijeme adekvatno pripremi, kako bi mogla ostvariti makar mali dio benefita koji bi premještanje proizvodnih kapaciteta iz Azije u Evropu moglo donijeti. Potrebno je donijeti (barem privremene) zakone i mjere koje će olakšati strane investicije u BiH (smanjenje doprinosa, porez na dobit i sl.) – navodi se u dokumentu nazvanom Strateške inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH.
Dokument je izradila grupa uglednih privrednika i stručnjaka a on je već predstavljen Federalnoj vladi, a u utorak će biti zvanično prezentiran javnosti na konferenciji za medije.
– S obzirom na promjene u svjetskoj ekonomiji, trenutna kriza zahtjeva nove inicijative i inovacije i može predstavljati veliku šansu za pokretanje ogromnih neiskorištenih resursa u BiH i iskorištavanje geografskih prednosti za repozicioniranje bh. ekonomije – stoji u dokumentu koji je u posjedu našeg portala.
Pandemija Covid-19 usljed vrlo strogih mjera u BiH za sada ima minimalne direktne uticaje na zdravlje ljudi, ali je na vidjelo donijela veliku ranjivost i ovisnost o uvozu, dugoročne i strukturalne probleme ekonomije u BiH, što kreira različite rizike za bh. privredu i građane općenito.
“Mi to možemo”
– Bosna i Hercegovina ne koristi dovoljno prirodne preduslove i resurse, sposobne ljude i ogromnu snagu dijaspore, koje je potrebno ujediniti i zemlju povesti u novom strateškom pravcu. Potrebno je napraviti pokret, te iskoristiti trenutnu situaciju, da bi se napravila supstitucija uvoza i ojačala domaća proizvodnja sa sloganom “Mi to možemo” koji će se prožimati kroz sve političke opcije i sve etničke grupe, te donijeti regulative koje to podržavaju – navodi se u ovom dokumentu.
Inicijativa je najvećim dijelom fokusirana na tri strateške oblasti: poljoprivredna i prehrambena industrija, farmaceutska industrija te energetski sektor. BiH uvozi tri puta više prehrambenih artikala i četiri puta više lijekova nego što ih izvozimo. Deficit prehrambenih proizvoda iznosi dvije milijarde KM, a lijekova 700 miliona maraka.
Osim jačanja proizvodnje, studija donosi i niz drugih predloženih mjera, poput ekonomske diplomatije, kampanje za dizanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda itd.
Posebno poglavlje u studiji odnosi se na neefikasna državna preduzeća koja su “ključni uzrok ekonomskih problema”, jer “narušavaju tržište rada, konkurentnost i fiskalnu stabilnost”.
Najozbiljnija inicijativa dosad
Predlaže se i jačanje “digitalne ekonomije”, odnosno “implementiranje jedinstvene online platforme za mala i srednja preduzeća uz aktivnu podršku lokalnih vlasti”, te podsticanje pokretanja start-up biznisa i inovacija.
Treba naglasiti da je riječ o jednoj od najozbiljnijih inicijativa ikada u BiH čiji je cilj jačanje domaće ekonomije, i možda jednoj od posljednjih šansi za našu zemlju da konačno “uhvati priključak” za razvijenim državama u smislu privrednog razvoja.
U dokumentu je svaki problem pojedinačno analiziran i za svaki od njih je predložen čitav niz konkretnih mjera, pa vlastima ostaje samo da počnu s primjenom ovog akcionog plana, i to što prije.
G. Mrkić
