Općina Tešanj nastavlja bilježiti izuzetne ekonomske rezultate, a najnoviji podaci o fiskalnom prometu pokazuju da se ova relativno mala lokalna zajednica svrstala među najveće privredne centre Federacije Bosne i Hercegovine.
Načelnik Tešnja Suad Huskić izjavio je da je ova općina u septembru ostvarila čak 408 miliona KM fiskalnog prometa, čime je zauzela četvrto mjesto među svim općinama i gradovima u Federaciji BiH.
– Iako smo daleko najmanji po broju stanovnika i nismo administrativno sjedište, u septembru ove godine Tešanj je nastavio rast te ostvario 408 miliona KM fiskalnog prometa, što je četvrto mjesto u FBiH – naveo je Huskić.
Prema njegovim riječima, Tešanj je već u avgustu po fiskalnom prometu prestigao devet kantonalnih sjedišta u Federaciji. Huskić očekuje da će ukupan promet ove općine do kraja godine premašiti četiri milijarde KM.
BiznisInfo.ba uporedio zvanične podatke
No, koliko je zapravo veliki ekonomski uspon Tešnja? BiznisInfo.ba analizirao je zvanične podatke Porezne uprave Federacije BiH za septembar i prvih devet mjeseci 2026. godine te ih uporedio s rezultatima drugih velikih privrednih centara.
Rezultati pokazuju da je Tešanj u septembru ostvario veći fiskalni promet od Mostara, Tuzle, Zenice i niza drugih znatno većih gradova. Prema podacima Porezne uprave FBiH, promet u septembru iznosio je:
- Novi Grad Sarajevo – 535 miliona KM
- Ilidža – 519 miliona KM
- Sarajevo Centar – 441 milion KM
- Tešanj – 408 miliona KM
- Mostar – 392 miliona KM
- Tuzla – 331 milion KM
- Zenica – 272 miliona KM
- Novo Sarajevo – 270 miliona KM
- Visoko – 229 miliona KM
- Posušje – 196 miliona KM
- Široki Brijeg – 184 miliona KM…
Dakle, Tešanj se našao odmah iza tri sarajevske općine, a ispred svih ostalih lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Posebno je zanimljivo da je njegov septembarski promet bio oko 16 miliona KM veći od mostarskog, 77 miliona KM veći od tuzlanskog i čak 136 miliona KM veći od zeničkog.
Tešanj raste, Tuzla i Zenica bilježe pad
Još zanimljiviju sliku daje poređenje sa septembrom prošle godine. Tešanj je u septembru 2025. ostvario fiskalni promet od 255,2 miliona KM, dok je u istom mjesecu ove godine dostigao 408,3 miliona KM.
To znači da je promet povećan za nevjerovatnih 153,2 miliona KM, odnosno oko 60 posto. Istovremeno, Tuzla je zabilježila pad sa 370,7 na 331,2 miliona KM, dok je Zenica pala sa 302,5 na 272,4 miliona KM. Mostar je ostvario blagi rast, sa 390,3 na 392,4 miliona KM.
Ovi podaci pokazuju koliko se razlikuju kretanja među najvećim privrednim centrima Federacije. Ipak, treba imati na umu da fiskalni promet nije isto što i bruto domaći proizvod ili ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga. Na mjesečne rezultate mogu utjecati i pojedinačne velike transakcije.
Da se ne radi samo o jednom uspješnom mjesecu, pokazuju i kumulativni podaci za period od januara do septembra 2026. godine. U tom periodu Tešanj je ostvario 3,11 milijardi KM fiskalnog prometa. Time je prestigao Tuzlu, koja je ostvarila 3,08 milijardi KM, kao i Zenicu sa 2,60 milijardi KM.
Privredni centar koji raste brže od prosjeka
Huskić je posebno istakao da Tešanj bilježi znatno brži rast fiskalnog prometa od prosjeka Federacije BiH. Prema njegovim riječima, dok je promet na nivou Federacije porastao za približno sedam posto, Tešanj je zabilježio rast od oko 46 posto u prvih devet mjeseci.
– U prometu smo rasli sedam puta brže od FBiH. Drugim riječima, dok je na svakih 100 KM prošlogodišnjeg prometa FBiH do danas ostvarila približno 107 KM, Tešanj je ostvario gotovo 146 KM – naveo je Huskić.
Naglasio je da, uz fiskalni promet, treba pratiti i druge pokazatelje, poput izvoza, industrijske proizvodnje i broja radnih mjesta. Tešanj je poznat po razvijenoj proizvodnoj industriji, posebno metaloprerađivačkom i prehrambenom sektoru, kao i snažnoj mreži domaćih kompanija koje posluju na međunarodnim tržištima.
Zanimljivo poređenje unutar ZDK-a
Huskić je ukazao i na zanimljive podatke o privrednoj strukturi Zeničko-dobojskog kantona. Prema njegovim riječima, industrijska proizvodnja u ovom kantonu tokom prvih sedam mjeseci 2026. smanjena je za 18,6 posto, prvenstveno zbog zaustavljanja proizvodnje čelika u Zenici.
S druge strane, Tešanj, Doboj Jug i Usora, koji zajedno imaju manje od 16 posto stanovnika kantona, ostvaruju više od 35 posto njegovog ukupnog fiskalnog prometa. To dodatno pokazuje značaj ovog dijela Zeničko-dobojskog kantona za regionalnu privredu.
– Tešanj pokazuje da veličina grada nije presudna, nego da su presudni ljudi, rad, poduzetništvo i stvaranje uslova za razvoj – poručio je Huskić.
Najnoviji podaci potvrđuju da je Tešanj izrastao u jedan od vodećih centara fiskalnog prometa u Federaciji BiH, uprkos tome što je po broju stanovnika znatno manji od većine gradova s kojima se poredi.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
