Bankarski sektor u Evropi i Bosni i Hercegovini suočava se s periodom povećane neizvjesnosti, ali i značajnih prilika za razvoj. Geopolitički rizici, inflacija, promjene kamatnih stopa, razvoj umjetne inteligencije i rastuća očekivanja klijenata oblikovat će budućnost bankarstva.
To su neke od ključnih poruka BH Banking Summita u organizaciji Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, a koji je danas u Sarajevu okupio više od 400 predstavnika bankarske industrije, međunarodnih finansijskih institucija, regulatora i poslovne zajednice.
U središtu razgovora bilo je pitanje kako banke mogu odgovoriti na promjene koje se odvijaju sve brže, a istovremeno zadržati stabilnost, povjerenje klijenata i sposobnost finansiranja privrednog razvoja.
Oprezni optimizam za 2027. godinu
Glavni ekonomista UniCredita za Austriju Stefan Bruckbauer upozorio je da geopolitičke napetosti, posebno rat u Iranu, nastavljaju utjecati na cijene energije, inflaciju i privredni rast. Zbog inflatornih pritisaka Evropska centralna banka mogla bi već u decembru ponovo povećati kamatne stope, dok bi dodatna eskalacija sukoba povećala ekonomske rizike.
Ipak, Bruckbauer očekuje postepeni oporavak evropske ekonomije u 2027. godini, uz rast eurozone nešto iznad jedan posto, dok se za Bosnu i Hercegovinu prognozira rast od 2,5 posto. Njegova ključna poruka je oprezni optimizam za 2027. godinu, uz umjeren oporavak i i dalje visoke rizike.
Njegova ključna poruka je da postoji prostor za oprezni optimizam, ali da će oporavak evropske ekonomije ostati umjeren, uz i dalje izražene rizike.
Optimizam da se region može nositi sa aktualnim izazovima izrazila je predsjednica Uprave ProCredit Holding AG Eriola Bibolli ističući da „ovaj region je vidio i krize i katastrofe, ali ovdašnji ljudi su otporni i znaju kako se nositi sa egzistencijalnim krizama“.
Evropske banke pred novim izazovima
Zamjenik direktora Evropske bankarske federacije Sébastien de Brouwer otvoril je pitanje sposobnosti evropskog finansijskog sistema da odgovori na rastuće potrebe za investicijama, tehnološke promjene i sve složenije regulatorno okruženje.
Poseban značaj ima pronalaženje ravnoteže između finansijske stabilnosti i sposobnosti banaka da podrže ekonomski razvoj. Evropskoj ekonomiji potrebna su značajna ulaganja u inovacije, sigurnost, energetsku tranziciju i odgovor na demografske promjene, a banke imaju ključnu ulogu u njihovom finansiranju.
U tom kontekstu predsjednik Uprave NLB d.d. Blaž Brodnjak je upozorio na opasnost odlaska mladih iz Adria regije riječima „ukoliko nema mladih, s kim ćemo bankariti“.
Banka budućnosti mora razumjeti klijenta, a ne samo nuditi proizvode
Konkurentnost banaka u narednoj deceniji zavisit će od pet ključnih sposobnosti povezanih tehnologijom: razumijevanja potreba i očekivanja klijenata, pružanja kvalitetnih savjeta, pretvaranja odluka u konkretne rezultate, efikasnog upravljanja kapitalom i rizicima te očuvanja povjerenja i odgovornosti.
Tehnološki razvoj sam po sebi neće biti dovoljan za uspjeh. Presudno će biti koliko banke uspješno koriste tehnologiju da klijentima olakšaju donošenje odluka, unaprijede korisničko iskustvo i osiguraju pouzdane usluge.
„Od banke budućnosti očekujemo da u pravom smislu bude strateški partner kompaniji u razvoju biznisa i stvaranju novih vrijednosti“, istakla je članica Uprave za finansije Elnos Group Biljana Krunić.
Tokom panel-diskusija bankari su istakli da nedostatak novca nije ključna prepreka investicijama, već nedovoljan broj kvalitetnih i održivih projekata. Naglašeno je i da se investicijski interes sve više usmjerava prema inovativnim kompanijama koje imaju potencijal za rast, razvoj novih tehnologija i stvaranje dodatne vrijednosti.
Jedna regija, različita tržišta, zajednički izazovi
Kroz predavanja i panel-diskusije učesnici samita razmatrali su budućnost regulacije, otpornost bankarskog sistema, regionalne razlike i mogućnosti saradnje, kao i promjene u potrebama i očekivanjima klijenata.
Posebna pažnja posvećena je odnosu banaka i privrede, odnosno pitanju kako finansijske institucije mogu biti snažniji partner kompanijama u njihovom razvoju, investicijama i prilagođavanju novim tržišnim okolnostima.
„Bankarski samiti poput BH Banking Summita važna su platforma za razmjenu znanja, iskustava i ideja o budućnosti bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. U vremenu ubrzane digitalizacije, razvoja novih finansijskih tehnologija i promjena u regulatornim zahtjevima, od ključne je važnosti da regulatorni okvir istovremeno osigurava finansijsku stabilnost i omogućava inovacije“, izjavila guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović ističući odgovornost regulatora da doprinosu razvoju modernog, otpornog i sigurnog finansijskog sistema, uz kontinuirano usklađivanje s evropskim standardima i najboljim međunarodnim praksama.
BH Banking Summit potvrdio je da budućnost bankarstva neće oblikovati samo tehnološke inovacije i regulatorne promjene, već prije svega sposobnost banaka da odgovore na potrebe građana i privrede.
U vremenu ubrzanih promjena, ključ uspjeha bit će u povezivanju inovacija, stabilnosti i povjerenja, uz snažniju ulogu banaka u finansiranju razvoja i stvaranju novih poslovnih prilika.
