Sa novom opremom, poljoprivredna zadruga Agrofood iz Konjević Polja nastavlja širiti svoju proizvodnju rasada i povrća – trend koji kontinuirano drži od svog osnivanja prije devet godina.
Direktor kompanije “Agrofood“ Senad Omerović pojašnjava kako bolja oprema i uslovi u plasteniku od 700 kvadrata, te izgradnja potpuno novog plastenika od 400 kvadratnih metara, osigurani uz pomoć projekta EU4AGRI, te da je to ove godine omogućilo rast proizvodnje.
Uz poljoprivrednu proizvodnju na 35 duluma, 14 plastenika i staklenik, “Agrofood“ je jedini certificirani proizvođač organskih zasada 15 različitih vrsta povrća, poput nekoliko sorti paradajza i paprike, krastavca, lubenice, patlidžana i drugog povrća, a odnedavno i različitog cvijeća.
– Budući da smo proizvodili rasad, imali smo problem da smo se toliko razvili da nam je potražnja premašila proizvodne kapacitete. Plastenik koji smo koristili je bio neuslovan, jer nije dobro utopljen, folije koje ga prekrivaju su ostarile i nismo imali sisteme za utopljavanje, orošavanje i grijanje, pa smo zalijevali šlaufima – priča Omerović.
Došao je na ideju da bi trebalo proširiti i obnoviti poslovanje, te sve automatizovati. Sada im je puno lakše proizvesti 300.000 sadnica nego prije. Ranije su proizvodili 150.000 godišnje.
Kako je taksista ušao u biznis
Kada se prije dvije decenije vratio u rodno Novo Selo, nekadašnji zvornički taksista i elektrotehničar Senad Omerović bio je bez posla. Njegova supruga Fatima i on nisu imali mnogo izbora pa su počeli obrađivati zemlju. Nekoliko godina su sadili kornišone i maline i sarađivali sa jednom zvorničkom zadrugom a onda su svoj prvi plastenik napravili uz pomoć donacija povratničkim porodicama poput njihove.
Proizvodnja koju imaju danas, za Senada i Fatimu je ostvarenje koje nisu imali u planu kada su počeli da se bave poljoprivredom po povratku iz Lukavca 2001. godine, gdje su živjeli s dvoje djece i njegovom majkom nakon rata provedenog u Srebrenici.
Plodovi njihovog napornog rada u plasteniku od 100 kvadrata bile su 2,5 tone paradajza, koje su ubrzo prodali u selu i okolini.
– 2008. godine počeo razmišljati o nekoj drugoj lokaciji i došao na ideju da bi to trebalo biti ovdje u Konjević Polju, jer ovo raskrsnica puteva i pored magistralnog puta je – priča ovaj poljoprivredni proizvođač koji sada uz pomoć projekta EU4AGRI i sredstava Evropske unije unapređuje razvijenu proizvodnju zdrave hrane.
Već 13 godina na zakupljenih 35 duluma, u početku sa registrovanim poljoprivrednim gazdinstvom a kasnije kao direktor zadruge koju je oformio sa još četiri partnera, proizvodi povrće, rasade i kukuruz za ljudsku ishranu, čime opskrbljuje markete regije Birač ali i kompanije u Sarajevu, Visokom, Banjoj Luci, Mostaru i drugim krajevima BiH.
Dugogodišnji razvoj proizvodnje i širenje ponude ne ostavlja mnogo slobodnog vremena. Ipak, posljednjih mjeseci Fatima je uz sav ostali posao koji radi, počela sa sadnjom cvijeća, a sada su u ponudi kompanije “Agrofood“ i različiti novi rasadi poput kadifica, valerijane, dalija, petunija i drugog cvijeća.
Otkako je registrovana kao zadruga, “Agrofood“ ima zaposlene radnike i kooperante koji za njih proizvode pekmez, jaja i drugu domaću hranu koju onda mogu uvrstiti u svoju ponudu.
Veliki trud je uložen i u ispunjavanje uslova i dobijanje certifikata za organsku proizvodnju, što Omerović posebno naglašava.
Ukupna vrijednost investicije podržane kroz projekat je oko 63.325 KM, od čega je iznos sufinansiranja od strane Evropske unije iznosio oko 49.830 KM.
Kroz projekat EU4AGRI do sada je podržano 60 investicija bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i preduzeća sa investicijama ukupne vrijednosti 14,80 miliona KM od čega je 8,65 miliona KM finansirala EU.
U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH. Kroz EU4AGRI-Recovery, EU pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih efekata pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambena preduzeća i operatere ruralnog turizma, te osiguranje kontinuiteta njihovog poslovanja, dok se kroz EU4BusinessRecovery utiče na smanjenje posljedica izazvanih pandemijom na poljoprivredna i turistička preduzeća, mikro, mala i srednja preduzeća. Za sva tri projekta Evropska unija izdvojila je 28 miliona eura.
